Vladina želja ničim ne obvezuje lokalne vlasti da tako i postupe. Dvostruko veću naknadu, osim HEP-a koji je najveći obveznik, plaćat će i drugi proizvođači struje prema utvrđenoj snazi postrojenja.
ZAGREB Dok se u Ministarstvu financija bave time kako smanjiti parafiskalne namete gospodarstvu, odnosno kako smanjiti troškove pogotovu u proizvodnji, Vlada je nedavno donijela uredbu kojom udvostručuje jedan od nameta što ga naplaćuje za proizvodnju i to onu koja je u njezinom vlasništvu.
Tako će ubuduće Hrvatska elektroprivreda plaćati dvostruko veću naknadu za korištenje prostora za svoja postrojenja koja proizvode električnu energiju. Osim HEP-a naknadu će plaćati i povlašteni proizvođači električne energije iz vjetroelektrana snage veće od jednog MW, sunčanih elektrane snage veće od 0,3 i hidroeletrane ako imaju snagu veću od 1MW.
Najveći obveznik naknade svakako je HEP koji će novu, dvostruku veću naknadu plaćati za sve elektrane osim za HE Dubrovnik, gdje se naknada smanjuje za 50 posto jer se dio elektrane nalazi i na teritoriju Bosne i Hercegovine. Naknada će se plaćati na osnovu proizvodnje u svakoj pojedinoj elektrani, posebno obračunata za svaki mjesec i iznosit će 0,795 lipa po svakom proizvedenom kWh energije.
Povećani izdaci
Uz objašnjenje da se visina naknade nije mijenjala još od 1995. godine, a da je u međuvremenu dvostruko porasla cijena električne energije Vlada je tako odlučila da će lokalne vlasti ubuduće dobivati godišnje desetke milijuna kuna više za proizvodnju električne energije iz postrojenja koja se nalaze na njihovom teritoriju.
Iako to nije povećanje izdataka koje će HEP-u ugroziti poslovanje, činjenica je da ta tvrtka ali i ostali proizvođači dobivaju novi namet u trenutku dok ih pritišće konkurencija iz inozemstva u prodaji struje, a riječ je o kompanijama koje će u Hrvatskoj biti tek trgovci tim energentom.
Svi imaju koristi
Zanimljivo je da je u objašnjenju svoje odluke o poskupljenje Vlada naglasila kako očekuju da će nove naknade povećati razumijevanje i partnerstvo energetskih tvrti i lokalnih vlasti na čijem se teritoriju proizvodna postrojenja nalaze.
