Samoborska firma Geolux dobila je nedavno Zlatnu kunu, nagradu Hrvatske gospodarske komore za najbolju poststartup tvrtku u 2019. godini. Iako postoji samo četiri godine, Geolux neobično brzo napreduje uz rast prodaje veći od 30 posto godišnje. Proizvodi gotovo isključivo za inozemno tržište, a kupci mu dolaze iz više od 50 zemalja.

Tajna naglog uspjeha te tvrtke u tome je što se bavi visokom tehnologijom, ima inovativne proizvode te ulaže velika sredstva u istraživanja i razvoj. Utemeljitelji Geoluxa, Tomislav Grubeša i Nikša Orlić, kažu da ne kupuju nikakve licence, niti izrađuju nešto što su drugi kreirali. Sve svoje proizvode sami su smislili.

Geolux se specijalizirao za usku nišu, za radarsku tehnologiju u hidrologiji. Izrađuje posebne radare za mjerenje razine vode i brzine njezina protoka, najčešće u rijekama. Na temelju dobivenih podataka korisnici radara, primjerice, mogu predvidjeti hoće li se na nekom području dogoditi poplava. Radari Geoluxa korisni su za kontrolu navodnjavanja poljoprivrednih površina te u pročišćavanju otpadnih voda. Primjenjuju se u rudnicima, kanalizacijskim sustavima, lukama i na brojnim drugim mjestima.

– Ti radari nisu velikih dimenzija. Možete ih držati u ruci. Najčešće se postavljaju iznad vode, na mostove ili posebne nosače, kaže Tomislav Grubeša. Zamisao je da budu mali, da ne privlače veliku pažnju kako ne bi bili predmet vandalizacije.

Rijetki u svijetu

Posao s radarima počeo je slučajno. Grubeša i Orlić zamislili su da će njihova firma raditi posao razvoja za druge, veće firme, ponajprije inozemne. Bili su svjesni da se prodavanje usluga na stranom tržištu više isplati. Tako su godinama radili različite projekte, razvoja elektronike i softvera za elektroniku.

Jednom su prilikom, radeći s partnerom u Novom Zelandu, došli u kontakt s radarskom tehnologijom, najprije za primjenu u prometu putem mjerenja brzine vozila. Kasnije su na međunarodnom sajmu došli u kontakt s poslovnim čovjekom iz Kine, koji ih je pitao bi li svoj radar mogli prilagoditi za mjerenje brzine rijeka. Prihvatili su izazov koji im je otvorilo velike mogućnosti.

– Kada mjerite protok vode, morate mjeriti ne samo razinu vode, nego i brzinu njezina toka, objašnjava nam Grubeša. Kada se dobiju ti parametri, može se izračunati koliko prostornih metara u sekundi iznosi taj protok. Danas se količina vode u rijekama najčešće mjeri samo prema kretanju vodostaja, a tako je uglavnom i u Hrvatskoj. Međutim, taj način mjerenja nije precizan, a dobar primjer za to je područje Kupe i Save, upozorava Grubeša.

Ako kiša pada u Sloveniji, razina Save jako se podigne, a Kupa se znatno uspori. Nakon toga, primjerice, pri razini vodostaja od dva metra Kupa više ne teče brzinom od 15 prostornih metara po sekundi, nego se uspori na dva kubika po sekundi. Vodostaj, međutim, kaže da Kupa i dalje teče brzinom od 15 kubika, iako se zna dogoditi da pri istom vodostaju Save rijeka Kupa počinje teći u obrnutom smjeru. Geoluxovi radari, koji mjere i smjer protjecanja vode, na taj način mogu predvidjeti poplavu ne samo u Sisku, nego i u Karlovcu, gdje se uobičajenim mjerenjem visine Kupe izlijevanje vode ne može odmah predvidjeti. Tim radarom može se predvidjeti količina vode nizvodno od mjesta na kojem je postavljen, kao i uzvodno.

– Budući da je naš kineski partner želio unaprijediti postojeće sustave upozorenja od poplava i sustave navodnjavanja, koji se temelje samo na razini vodostaja, mi smo napravili velik posao, jer smo među rijetkima na svjetskom tržištu koji su ponudili takve radare, kaže Grubeša.

U Kini, u kojoj poplave nisu rijetke, vlasti su tijekom ljeta 2020. objavile da su evakuirale više od 38 milijuna ljudi nakon što su sustavi upozoravanja, poslije obilnih kiša, procijenili mogućnost izlijevanja iz korita brojnih rijeka diljem zemlje. Moguće je da su pravodobnoj akciji kineskih vlasti ponegdje pridonijeli i Geoluxovi radari.

Nova niša

Kina je zemlja u kojoj se Geolux s hidrološkim radarima najprije probio, ali ona više nije njegov najveći kupac. Iako u Kini drži oko 30 posto tržišta, najveći naručitelj postale su mu zemlje Europske unije. Raste i prodaja u ostatku svijeta, ali u Hrvatskoj, kako čujemo, zasad nema prevelikog zanimanja za proizvode samoborske tvrtke. Grubeša kaže da hidrologija čini više od 70 posto prodaje njihove firme, što znači da godišnje isporuče od tisuću do dvije tisuće radara, za mjerenje razine i protoka vode.

Međutim, dobitnici Zlatne kune ne misle na tome stati. Ostatak poslovanja Geoluxa uglavnom čine sigurnosni radari, što je – prema riječima Grubeše – nova niša u koju se firma usmjerava. Sve više kani ulagati u radare za zaštitu kritične infrastrukture, državne granice ili terena na kojem netko želi nadzirati kretanje.

Izbijanje pandemije nije pokvarilo ustaljene poslove Geoluxa. Prodaja firme nastavila je rasti po stopi od 30 do 40 posto. U usporedbi s domaćim i svjetskim poduzećima, koja su teško pogođena koronom, to je zaista zavidan rezultat.

– Prodaja nam je rasla jer proizvodimo, a ne ovisimo o turizmu i uslugama, svjestan je Grubeša. Naši su proizvodi potrebni i dok traje pandemija. Očito je da Hrvatska mora razvijati proizvodnju, jer je proteklih desetljeća gotovo ostala bez nje. Naše gospodarstvo ne može u toj mjeri ovisiti o uslugama i turizmu, uvjeren je Grubeša. Primjer samoborske firme, osim toga, pokazuje koliko je danas važno ulagati u razvoj visokih tehnologija i obrazovanje ljudi.

Geoluxu nije lako u Hrvatskoj naći stručnjake za područje kojim se ta firma bavi. S jedne strane nema ih dovoljno, a s druge strane odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim plaćama, pa pridonose ostalim gospodarstvima umjesto hrvatskom. Da bi se stvari popravile, potrebno je promijeniti barem dvije stvari, smatra Grubeša.

Mala samoborska tvrtka Geolux biljezi svjetski uspjeh

– Prvo, Hrvatskoj nedostaje zanimljivih i ambicioznih projekata na kojima mladi i talentirani ljudi mogu raditi te ostvariti karijeru, slično kao u inozemstvu. Drugo, treba promijeniti porezni sustav koji nama u Hrvatskoj ne omogućava da u plaćama budemo konkurentni firmama u Sloveniji, počevši od susjednih Brežica, kao ni onima u Austriji i ostatku Europe, ističe Grubeša. Inženjerske plaće, prema njegovim riječima, trebaju biti visoke kako bi bili konkurentni drugim državama, što u Hrvatskoj nije lako postići jer imamo veliko porezno opterećenje. Stoga je u našoj zemlji teško zaposliti vrhunske stručnjake, a njihov odljev iz Hrvatske je velik.

Poticaj za razvoj

Poput mnogih poduzetnika, Tomislav Grubeša i Nikša Orlić počeli su svoj posao u garaži. Bilo je to 2007. godine u Samoboru. Završili su Fakultet za elektroniku i računarstvo, a nakon studija zaposlili su se kao inženjeri u poduzećima u kojima nisu bili zadovoljni s plaćama. Da bi popravili kućne budžete i mogli normalno živjeti, prihvatili su se dodatnog posla, pa su u slobodno vrijeme počeli razvijati elektroniku i softver za strane tvrtke. Geolux kao firma postoji od 2007. godine, ali je do 2016. godine poslovala bez zaposlenih kao dodatni posao osnivača, a danas ima 14 zaposlenih i naglo se razvija.

– Nismo u početku mislili da ćemo završiti na tako ozbiljnom proizvodnom programu koji je postao konkurentan na svjetskoj razini. No, u biznisu je to obično tako. Jedna stvar dovede vas do druge. Došli smo do toga da više ne radimo usluge, nego razvijamo vlastite proizvode koje prodajemo u nekih 50-ak zemalja na svih pet kontinenata. To nam je poticaj da još više ulažemo u razvoj i istraživanje, zaključuje Grubeša.

Vježba NATO-a otvorila nam je puno novih tržišta

Geolux već nekoliko godina razvija sigurnosne uređaje, što je složen posao koji iziskuje vrijeme i znanje. Sudjeluje i u radnoj skupini NATO STO, koja se u sklopu NATO-a bavi novim tehnologijama, unapređivanjem i razvojem vojnih sustava. Geolux je za sudjelovanje u toj skupini, u području navigacije i radiolokacije, predložilo hrvatsko Ministarstvo obrane. U tom sklopu ljudi iz te tvrtke prije godinu dana sudjelovali su na vojnoj vježbi u Velikoj Britaniji, u Walesu, gdje su demonstrirane nove tehnologije. Prvi put se dogodilo da neka hrvatska firma sudjeluje na demonstraciji novih tehnologija te obrambene organizacije.

– Vježba NATO-a otvorila nam je puno novih kontakata i puno novih tržišta. Prošla je godina zbog pandemije usporila naše nove planove, ali u sljedećem razdoblju nadamo se velikom rastu prodaje naših sigurnosnih radara, optimističan je Grubeša.

Državni poticaji

Grubeša hvali agenciju HAMAG BICRO zbog financijskih poticaja koje omogućuje firmama, pa i Geoluxu. Međutim, u usporedbi s ostalim zemljama, državni poticaji u Hrvatskoj razmjerno su mali. Neke države imaju i bolji sustav poticaja, jer firmama dodjeljuju sredstva izravno za razvoj novih projekata. Osim toga, sam postupak za dobivanje poticaja u ostalim zemljama daleko je brži nego u Hrvatskoj, u kojoj firma na financijsku potporu ponekad čeka godinama. Prema nekim informacijama, od sredstava iz europskih fondova pristiglih u našu zemlju samo je osam posto završilo u tzv. realnom gospodarstvu, a sve ostalo je otišlo u javnu infrastrukturu, kulturu, usluge i slične djelatnosti, podsjeća Grubeša.