Predsjednik Uprave

David Sopta o 75 godina Jadrolinije: Užitak je bilo ovog ljeta vidjeti pune palube, 2022. očekujemo puni oporavak

Alenka Juričić Bukarica

David Sopta / Foto Mateo Levak

David Sopta / Foto Mateo Levak

Iskustvo sakupljeno u 75 godina plovidbe uči nas da je ključ konkurentnosti neprestano transformiranje i modernizacija, ističe David Sopta



Sve je počelo s parobrodima daleke 1947. godine, da bi u tih 75 godina Jadrolinija izrasla u kompaniju koja je perjanica hrvatskog pomorstva, ali i žila kucavica života i razvoja hrvatskih otoka.


Kompanija je to koja ima i važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, osobito turizmu, i koja je kroz protekle dvije teške pandemijske godine prošla bez smanjivanja broja zaposlenih ili njihovih prava.


Modernizacijom i digitalizacijom usluga proteklih je godina podignuta razina usluge za putnike, a daljnji iskorak nacionalni brodar trebao bi napraviti i u zelenim tehnologijama, i to kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.




O tome kako se Jadrolinija nosila s više nego izazovnim pandemijskim razdobljem, o planu obnove flote, situaciji s kadrovima i ostalim izazovima, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Jadrolinije Davidom Soptom.


Uz njega, inače, Upravu Jadrolinije čine i članovi Vjekoslav Dorić i Goran Frković.


Ponosni na tradiciju


Jadrolinija ove godine slavi 75 godina postojanja. S koliko brodova, odnosno linija, se prije tih 75 godina krenulo, a o koliko brodova danas govorimo te što možete reći o važnosti kompanije za pomorski promet u Hrvatskoj?


– Jadrolinija 20. siječnja obilježava 75 godina postojanja. Obljetnica je to koju dočekujemo ispunjeni ponosom na dugu tradiciju plovidbe, koja Jadroliniju čini jednom od najstarijih i najdugovječnijih pomorskih kompanija na Jadranu.


Pod nazivom Jadranska linijska plovidba 1947. godine osnovano je brodarsko poduzeće nastalo udruživanjem više manjih brodara. Isprva, Jadranska linijska plovidba imala je flotu koja se sastojala od 41 broda.


Jadrolinija je od svojih početaka bila lider na hrvatskoj strani Jadrana. Tijekom razdoblja od 75 godina pratimo rast prometa te kako je rastao promet, tako je rastao i kapacitet brodova.


S obzirom na veliko povećanje prometa, danas Jadrolinija broji 54 broda, od čega deset katamarana, četiri klasična putnička broda, tri trajekta za međunarodne plovidbe te 37 trajekata za lokalnu plovidbu. Ovi brodovi plove na 37 lokalnih linija te na dvije međunarodne linije koje povezuju hrvatsku i talijansku obalu.


Pandemija je snažno utjecala na sve segmente, pa tako i na pad prometa. Koliki je pad bio u 2020.?


– Gubici pandemijske 2020. godine bili su značajni te je pad u broju prevezenih putnika i vozila ostavio utjecaj na prihode i samim time likvidnost Jadrolinije. Jadrolinija je u 2020. godini ostvarila 60 posto prometa rekordne 2019. godine.


Protekla sezona i završetak 2021. godine ipak su donijeli dozu optimizma i povećanje u broju prevezenih putnika i vozila te financijskih rezultata.



Pune palube


Može li se reći da je lanjska godina bila godina početka oporavka? Kakav je bio promet po plovidbenim područjima?


– Zadovoljni smo rezultatima 2021. godine s obzirom na to da dosežu 85 posto rezultata rekordne 2019. godine, a premašuju pandemijsku 2020. godinu za 40 posto. No, s obzirom na to da se kraj pandemije na nazire, oprezni smo u prognozama.


Ipak, mjesta za optimizam ima te se i u 2022. godini nadamo nastavku ovih trendova i oporavku u punom smislu riječi. Na brodovima Jadrolinije tijekom 2021. godine ukupno je prevezeno 10,5 milijuna putnika te 3,1 milijun vozila.


Kada govorimo o pojedinačnim plovnim područjima, riječko, splitsko, šibensko i dubrovačko okružje ostvarili su između 80 i 85 posto prometa 2019. godine. Najprometnije bilo je na zadarskom plovnom području gdje je ostvareno čak 90 posto prometa u odnosu na 2019. godinu.


Kada se lani počelo primjećivati povećanje prometa?


– Već u predsezoni zamijećen je veći broj putnika i vozila na brodovima Jadrolinije u usporedbi s 2020. godinom, u kojoj je proljeće obilježio strogi lockdown i restrikcije vezane za putovanja.


No, pravi užitak bio je osjetno ispunjenje luka i brodova koje je nastupilo na ljeto 2021. Posebno zadovoljstvo je bilo, nakon godine u kojoj su mnogi putovali samo kada je bilo neophodno, vidjeti pune palube i osmijehe na licima putnika.


Kakva je bila situacija tijekom glavne turističke sezone? Je li se na kojoj od linija uspjelo dosegnuti brojke iz pretpandemijske 2019.?


– Ljetnu sezonu obilježile su gužve u trajektnim lukama te puni brodovi. Posebno smo u kolovozu svakoga vikenda pratili sve veće i veće brojke i radovali se svakom putniku. Glavna turistička sezona je donijela rezultate iznad očekivanja.


Prvenstveno se to odnosi na promet vozila, dok je na promet putnika značajno utjecala COVID- situacija u smislu da bio značajno manji broj avioputnika te organiziranih grupa.


Na nekim linijama smo došli na rezultate iz 2019. po pitanju prevezenih vozila, međutim po pitanju putnika situacija je nešto drukčija.


Prvi korak do odmora


Kako ocjenjujete ulogu Jadrolinije u hrvatskom turizmu?


– Primarna zadaća Jadrolinije je plovidba kroz cijelu godinu i povezivanje otoka i kopna svakoga dana. Tu zadaću žile kucavice hrvatskog dijela jadranske obale Jadrolinija obavlja već više od sedam desetljeća.


No, osim svoje važne pozicije u životima lokalnog stanovništva, Jadrolinija posjetiteljima iz cijelog svijeta otvara put prema ljepotama jadranske obale te tako aktivno sudjeluje u kreiranju hrvatske turističke ponude.


»Odmor počinje na brodu« nije slučajan slogan te za milijune posjetitelja hrvatske obale koji su u potrazi za prirodnim ljepotama i skrivenim plažama, Jadrolinija je prvi korak do odmora iz snova.


Tu poziciju shvaćamo ozbiljno te osim praćenja potreba lokalnih zajednica kroz cijelu godinu, nastojimo i iz sezone u sezonu povećati kvalitetu i modernizirati svoje usluge kako bismo putnicima iz cijeloga svijeta prikazali visoku razinu hrvatskog turizma.


Također, pokazatelj našeg prilagođavanja turističkoj sezoni je velik broj izvanrednih putovanja godišnje kojima odgovaramo na visoku potražnju u ljetnim mjesecima te smo na raspolaganju turističkom sektoru i izvan redovnog plovidbenog reda.


Kako ste se pripremili za sezonu što se tiče epidemioloških mjera i kakva je situacija s cijepljenošću? Je li bilo žarišta na nekom od brodova?


– Jadrolinija od samih početaka epidemije koronavirusa poduzima sve mjere zaštite kako bi se očuvalo zdravlje putnika i posade. Uložena su značajna sredstva u nabavku zaštitne opreme te su na brodovima i prodajnim mjestima Jadrolinije implementirane sve odgovarajuće sigurnosne mjere.


Brigu o sigurnosti posade i putnika tijekom putovanja nastavljamo i u 2022. godini, kao i opravdavanje nacionalne oznake »Stay Safe in Croatia«, čiji smo ponosni nositelji. Jadrolinija svoje djelatnike potiče na cijepljenje te je svim zainteresiranima još od prošle sezone osigurano cjepivo.


Je li lani bilo uvođenja novih trajekata?


– Razvoj flote strateški je cilj Jadrolinije posljednjih godina u kojima su floti pridružena četiri trajekta – »Faros«, »Ugljan«, »Lošinj« i »Otok Pašman« te moderni katamaran »Jelena«. Od navedenih, u 2021. godini svoje prve plovidbe imali su trajekti »Lošinj« i »Otok Pašman«.



»Zelena« flota


Što je s planom obnove flote?


– Ulaganje u flotu je prioritetno kada govorimo o budućnosti Jadrolinije. U našoj je industriji zelena energija postala nužnost za ostvarivanje konkurentnosti na tržištu stoga vjerujemo da i za Jadroliniju budućnost razvoja flote leži u okretanju tehnologijama s niskom emisijom stakleničkih plinova.


Smanjenju emisije stakleničkih plinova možemo pridonijeti kombiniranjem dvaju bitnih smjerova – podizanjem razine energetske učinkovitosti te primjenom tehnologija sa niskom razinom emisije ugljičnog dioksida.


Razmatraju se projektna rješenja raznih tehnologija koja omogućuju povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije ugljičnog dioksida te njihove implementacije na postojećim brodovima i brodovima koji se planiraju graditi.


Primjena raznih zelenih tehnologija u mnogome ovisi i o strategiji koju će Republika Hrvatska zauzeti u vezi korištenja raznih alternativnih goriva kao i o razvoju lučke infrastruktura u smislu opskrbe brodova električnom energijom i gorivima koja su ekološki prihvatljiva.


Nedavno ste spomenuli kako u tom smislu Jadrolinija već razvija projekte plovila na vodik i električni pogon. O čemu je konkretno riječ i na kojim linijama bi se ti brodovi uvodili u promet?


– Intenzivno radimo na istraživanju i pripremi projekata novih brodova koji bi uključivali zelene tehnologije. Stoga smo pristupili Maritimnom inovacijskom klasteru čija su prioritetna područja nove i čiste tehnologije, plovila budućnosti te digitalna transformacija.


Također smo potpisali Ugovor o suradnji s Lürssen Design Centrom Kvarner na području zelenih i hibridnih tehnologija koje bi bile primijenjene na novogradnjama. Isto tako razmatramo i apliciramo na pojedine EU projekte kako bismo pronašli financijska sredstva za razvoj plovila koja bi bila pogonjena alternativnim gorivima, odnosno hibridnim pogonima.


Posljednje dvije godine u suradnji s resornim Ministarstvom tražimo način pripreme i razvoja projekata gradnje brodova koje EU podržava, a to su isključivo brodovi pogonjeni alternativnim gorivima.


Kod zamjene brodova na pojedinim linijama vodimo se kriterijem odabira linija na kojima plove najstariji brodovi u floti te kojima je zbog frekventnosti potrebno povećanje kapaciteta ili povećanje kvalitete usluge.


Digitalna transformacija


Proteklih godina iskorak je napravljen i u smislu digitalizacije ponude, pokrenuta je online kupovina karata i slične usluge. Koje su sve novosti za putnike uvedene i kakve su povratne informacije?


– Već nekoliko godina prepoznajemo važnost ulaganja u digitalnu transformaciju poslovanja i provodimo je na dvije razine – digitalizacijom unutarnjeg i vanjskog poslovanja. Visoka razina digitalizacije unutarnjih poslovnih procesa omogućila je i brzu prilagodbu novonastalim uvjetima epidemije koronavirusa te prelazak djelatnika na rad od kuće.


Kada je riječ o digitalizaciji vanjskih procesa, prije svega se ulaže u digitalne kanale prodaje koji nisu samo alat za kupnju karte, već i prvi korak u komunikaciji s putnicima.


U lipnju 2020. predstavljena je nova verzija mobilne aplikacije mJadrolinija koja je korisnicima ponudila i neke nove funkcionalnosti. U fazi razrade je i uvođenje nove web-stranice koja će, osim modernizacije i osuvremenjivanja funkcionalnosti, donijeti i nove mogućnosti.


Također, osluškivanjem potreba putnika i s ciljem smanjenja gužvi u pristaništima, 2018. godine napravljen je povijesni iskorak te je uveden je i booking na trajektnim linijama.


Cilj je omogućiti rezervaciju mjesta na trajektu i polazak u željeno vrijeme na što više linija, a popis iz godine u godinu raste.


Ova usluga podiže kvalitetu i ugodnost putovanja, smanjuje gužve u lukama i pristaništima, posebno na linijama prema udaljenim otocima na kojima putovanja traju dugo, a polasci su manje učestali.


David Sopta / Foto Mateo Levak


Poželjan poslodavac


Koliko ljudi Jadrolinija zapošljava, izvan i u sezoni? Kako ste prošli protekle dvije pandemijske godine po tom pitanju, je li bilo potrebno smanjivati prava, jesu li ljudi odlazili? Jeste li lani zapošljavali sezonce?


– Kao tvrtka s dugom tradicijom i dobrom reputacijom gdje se cijeni izvrsnost, Jadrolinija slovi za poželjnog poslodavca za pomorce. Kroz ulaganje u kadrove kroz edukacije i poboljšanje materijalnih prava želimo poticati i motivirati naše djelatnike.


Jadrolinija u sezoni zapošljava u prosjeku 1.800 radnika, dok je izvan sezone taj broj nešto manji. Tijekom ljetnih mjeseci zapošljavamo i sezonske radnika na prodajnim mjestima te dodatne radnike pomorskog kadra na brodovima.


Ističemo da je unatoč teškoćama koje je donijela pandemija, Jadrolinija zadržala istu razinu prihoda radnika te se socijalna prava nisu smanjivala niti su radnici otpuštani.


Štoviše, u 2021. godini materijalna prava radnika dodatno su poboljšana uvećanjem plaća pomorcima u iznosu od 8%, što je drugo povećanje plaća u prethodne četiri godine. Osim toga, u 2021. godini odobrena je naknada za prehranu radnicima te su obje pandemijske godine isplaćivane prigodne nagrade te darovi za djecu povodom Svetog Nikole.


Možemo zaključiti kako je ova Uprava, unatoč covid krizi, napravila najviše po pitanju poboljšanja materijalnih i drugih prava radnika u zadnjih deset godina.


Jedan od velikih problema u mnogim djelatnostima danas je nedostatak kadrova? Osjetite li i u Jadroliniji taj problem i kako vidite buduću politiku kadrova u pomorskom prometu?


– Potrebno je napomenuti da je poslovanje Jadrolinije pod velikim utjecajem turističke sezone. Međutim, obzirom da se linije održavaju tijekom cijele godine ni u jednom trenutku nije se pokazao nedostatak kadrova, posebno stoga što su kroz Jadroliniju prošle generacije i generacije pomoraca, pa čak iz istih obitelji.


Današnji su zaposlenici veoma mobilni i fokusirani na mogućnost napretka te na dodatnu vrijednost koju im određena tvrtka pruža. Zbog toga nam je cilj posvetiti pažnju kvalitetnom upravljanju ljudskim potencijalom kako bi naši djelatnici imali mogućnost razvijanja karijera unutar Jadrolinije.


Uz prepoznavanje pravog ljudskog potencijala, važno nam je i zadržavanje pravih djelatnika što nastojimo postići dostupnim internim i eksternim edukacijama, razvijenim sustavom napredovanja te pravednim sustavom plaća i nagrađivanja.


Kvalitetan rad pomoraca je osnovna pretpostavka i najvažniji činitelj u pomorstvu koji najizravnije i najintenzivnije utječe na učinkovitost poslovanja.


Korak s vremenom


Za kraj, Vaša očekivanja od ove, još jedne pandemijske, godine?


– U 75 godina plovidbe sakupili smo iskustvo koje nas uči da je ključ konkurentnosti neprestano transformiranje i modernizacija. Biti u korak s vremenom nužnost je koju niti u jednom trenutku ne gubimo iz vida.


Pred nama je period transformacije i napretka u kojemu ćemo nastaviti razvijati flotu, digitalizirati poslovanje i unaprjeđivati kvalitetu svojih usluga.


Kroz strateška ulaganja na svim ovim poljima osiguravamo kvalitetu i izvrsnost koji Jadroliniju već tolike godine pozicioniraju kao lidera u pomorskom putničkom prijevozu na Jadranu.


Osim razvoja flote i ulaganja u obnovljive izvore energije, budućnost, kao i povijest Jadrolinije leže u rukama naših pomoraca i djelatnika.


Zbog toga nam je izuzetno važno ulagati u najbolje kadrove koji će nastaviti prenositi znanja i vještine akumulirane u 75 godina plovidbe.


Također, osim zadovoljstva poslovnim rezultatima, iz 2021. godine i sa suradnjama za koje vjerujemo da će u narednim godinama posebno utjecati na poziciju Jadrolinije.


Sporazum o suradnji između Jadrolinije i Lürssen Design Centra Kvarner otvara vrata zajedničkom istraživanju i razvoju na području zelenog rasta. Partnerstva ovog tipa ključna su za našu daljnju modernizaciju i razvoj.


Naposljetku, budući da je 2022. godina slavljenička godina, ona donosi dodatnu snagu i poticaj uz koje odlučno plovimo prema budućnosti.


David Sopta / Foto Mateo Levak


Palača Jadran obnovljena izvana i iznutra


Jedan od projekata koji je bio aktualan proteklih godina jest i obnova palače Jadrolinije koja je jedan od simbola Rijeke. Kada je započeta njena rekonstrukcija, što se sve napravilo, a što je još ostalo za odraditi, s obzirom da je neke investicije prolongirala pandemija?


– U proteklih pet godina mnogo se ulagalo u palaču Jadran. Obnovljene su tako bakrene kupole, rekonstruiran je ravni krov palače te je na njega postavljena nova sintetička hidroizolacijska membrana otporna na UV zračenja.


Neprestano ulažemo i u razvoj te obnovu naše komunikacijske infrastrukture kako bismo osigurali najviše standarde u svojem poslovanju. Stoga je izgrađena nova elektronička komunikacijska mreža, rekonstruirane su serverske prostorije sukladno najvišim zahtjevima u ICT-u, te su implementirani pričuvni baterijski izvori napajanja kritičnih trošila.


Također je rekonstruiran i obnovljen glavni privod vodovodne mreže unutar palače Jadran. Vodimo računa i o izgledu naše palače, pa smo osvježili njezino impresivno predvorje, a obnovljeni su i svjetleći natpisi i logotip Jadrolinije na zgradi.


Oličeni su hodnici, glavni ulaz u zgradu i većina unutarnje stolarije, a sve sukladno zahtjevima Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Izgrađen je novi uzemljivač te su izvršene pripreme za rekonstrukciju strujne mreže cjelokupne zgrade, a u tijeku je i opločenje unutarnjeg dvorišta zgrade.


U planu za 2022. godinu je izrada sustava evakuacijskog razglasa i sustava dojave od požara. Također, izgrađeni su projekti obnove unutarnjeg pročelja, projekti proširenja strujne instalacije krajnjih potrošača te je u tijeku izrada projekta obnove rasvjete unutar zgrade s ciljem postizanja što većeg stupnja energetske učinkovitosti.


Svi projekti su pripremljeni za najavljeni Program energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra čije se financiranje bazira na fondovima Europske unije.


Studija o dužobalnoj liniji


Nedavno je pokrenuta peticija za vraćanje dužobalne linije Rijeka-Dubrovnika. Je li to realno za očekivati?


– U suradnji s Pomorskim fakultetom u tijeku je izrada studije o novom modelu održavanja dužobalne linije koju ćemo predstaviti Ministarstvu.


Svakako je riječ o liniji koja bi uz novo definiranje karaktera, povezivanje atraktivnih luka ticanja te dobre ponude na samom brodu mogla pronaći svoje mjesto u turističkoj ponudi Hrvatske.