ZAGREB Misija MMF-a podržava politiku Hrvatske narodne banke, ali joj je prije tri mjeseca zamjerila da nema dovoljno velike devizne pričuve te da je tečaj kune precijenjen za 10 posto. Guverner Boris Vujčić je na to odgovorio da HNB povećava devizne rezerve, a da tečaj kune nije precijenjen, te da bi njezina devalvacija učinila dužnicima i financijskom sustavu više štete, nego što bi donijela koristi slabom hrvatskom izvoznom sektoru.
To neslaganje između misije MMF-a i središnje banke očito je iz jučerašnjeg izvješća članova Međunarodnog monetarnog fonda, koji su potraj veljače i početkom ožujka boravili u Hrvatskoj, u redovitim konzultacijama s hrvatskim dužnosnicima. Izvješće je jučer objavljeno na stranicama MMF-a i HNB-a. Pritisak MMF-a na deprecijaciju kune nije novost, kao ni njegova ocjena da HNB nema dovoljne devizne pričuve, jer slično mišljenje misija je iznosila i u izvješćima proteklih godina, ali malo uvijenije nego danas.
Druga metodologija
– Na temelju usporedbe jediničnog troška rada među (usporednim) zemljama, članovi misije procjenjuju da je realni efektivni tečaj precijenjen za približno 10 posto. Unatoč određenoj prilagodbi provedenoj u 2008. i 2009., ona nije dovoljna za ispravljanje gubitka u konkurentnosti u prethodnim godinama, ustvrdila je misija. Po njezinom mišljenju, deprecijacija kune olakšala bi vraćanje konkurentnosti gospodarstva, a ni plaće ne bi trebalo toliko smanjivati. U HNB-u se s procjenom ne slažu i zamjeraju MMF-u na metodologiji.
– Kuna nije precijenjena. Skupina zemalja koju je MMF izabrao za usporedbu, a među njima su i Kazahstan te Rusija, imaju znatno nižu produktivnost od Hrvatske. HNB usređuje Hrvatsku sa zemljama koje su joj puno sličnije, pa dolazi i do drukčijeg rezultata i zaključka, neslužbeno su novinarima jučer rekli u HNB-u. Ako se nominalni tečaj korigira za potrošačke cijene, kuna je realno i efektivno deprecirala za oko četiri posto od 2008. godine, kažu u središnjoj banci.
Što se tiče deviznih pričuva, u HNB-u upozoravaju da postoji nekoliko metoda za procjenu njihove dostatnosti. MMF je u proteklih nekoliko godina uveo novu, strožu metodu, prema kojoj hrvatske devizne rezerve, koje trenuačno iznose oko 12 milijarda eura, trebaju biti od 5 do 55 posto veće nego danas.
Nesigurna procjena
– Devizne pričuve HNB-a se proteklih godina povećavaju. Štoviše, ako se njima pribroje i devizne rezerve u bankama, one su u granicama zahtjeva MMF-a, neslužbeno tvrde dužnosnici u HNB-u, koji računaju na majke hrvatskih banaka u inozemstvu. One će, kažu, biti »zajmodavac u krajnjoj nuždi« ako to zatreba.
Djelomično neslaganje s misijom MMF-a, koje u HNB-u jučer nisu negirali, ovih je dana pokušao izgladiti izvršni odbor MMF-a u Washingtonu. Njegovi direktori sastali su se nakon što je misija objavila izvješće. U jučerašnjem priopćenju za medije kažu da su »općenito podržali planove hrvatskih vlasti da monetarnom politikom očuvaju ciljeve vezane uz tečaj i održavaju adekvatne pričuve. Također su primili na znanje procjenu članova Misije da je realni efektivni tečaj možda umjereno precijenjen, ali naglasili su da je takva procjena nesigurna«.
MMF i u najnovijem izvješću daje do znanja kako Hrvatska ima ograničene mogućnosti za djelovanje protiv recesije, jer ne može poticati veću proračunsku potrošnju i voditi ekspanzivniju monetarnu politiku. Naprotiv, Hrvatska mora nastaviti fiskalnu konsolidaciju, a želi očuvati i tečaj kune, pa joj je za izlazak iz recesije preostalo povećanje konkurentnosti i izvoza kroz strukturne reforme, kroz reformu tržišta rada te poboljšanje poslovnog okružja radi privlačenja inozemnih ulaganja. MMF procjenjuje da će hrvatski BDP ove godine opet pasti, maksimalno za jedan posto.
