Cijene nafte prekoračile su u četvrtak na međunarodnim tržištima 61 dolar, uz nagađanja trgovaca o mogućim rizicima u američkim planovima za opskrbu iz Venezuele.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 1,17 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 61,13 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 1,02 dolara i stajao je 57,01 dolar.

Pozornost trgovaca zaokupio je ovaj tjedan američki plan za prodaju nafte iz Venezuele.

Američke snage napale su krajem prošlog tjedna Venezuelu i zarobile predsjednika Nicolasa Madura. Washington je objavio da venzuelanskog čelnika namjerava izvesti pred sud pod optužbom za “narkoterorizam”-

Maduro je u ponedjeljak pred sudom odbacio optužbe.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je pak nakon napada da Washington namjerava “upravljati” Venezuelom, istaknuvši u prvi plan prodaju venezuelanske nafte. Bijela kuća želi paralelno potaknuti domaće energetske divove da se što prije vrate u Venezuelu i da ulažu u revitalizaciju njezine infrastrukture kako bi ishodile povrat “otete” imovine.

U utorak navečer Trump je objavio da je s Caracasom postigao dogovor da će Venezuela SAD-u isporučiti do 50 milijuna barela nafte.

Venezuelanska naftna kompanija PDVSA objavila je u srijedu da sa SAD-om pregovara o prodaji nafte, po “međunarodnim cijenama”, ne precizirajući koliko bi nafte trebala isporučiti.

Venezuelansku naftu trenutno u SAD isporučuje isključivo američki Chevron, uz dozvolu Washingtona i u partnerstvu s venezuelanskom državnom tvrtkom.

Chevron je do sada u SAD dopremao između 100 tisuća i 150 tisuća venezuelanske nafte dnevno i jedina je kompanija koja je u proteklim tjednima izvozila barele iz Venezuele pod američkom blokadom.

Pregovori su pokrenuli val nagađanja na tržištima kada bi se venezuelanska nafta mogla vratiti na tržišta. Neki očekuju povratak vrlo skoro, a neki pak drže da će venezuelanske barele ipak trebati dulje čekati.

SAD je u međuvremenu zaplijenio dva tankera povezana s Venezuelom, podvukavši moguće rizike za opskrbu.

U takvim je uvjetima pozornost trgovaca privukao pad zaliha nafte u SAD-u, za čak 3,8 milijuna barela, dok je skok zaliha benzina i destilata pao u drugi plan.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio jeftiniji 1,10 dolara i stajao je 58,51 dolar.