Cijene su rasle na cijelom Mediteranu, a na hrvatskoj obali u dvije godine čak 50 posto, pa se poskupljenja hrvatske ponude među turistima percipiraju negativno čak i kad su opravdana.

Ovo je upozorenje iznio ministar turizma Tonči Glavina na 27. Kongresu hotelijera u organizaciji Udruge poduzetnika u hotelijerstvu (UPUHH) održanom u Zagrebu.

Buja privatni smještaj

Ministar je pozvao turističke djelatnike na racionalno formiranje cijena u 2026. kako se ponovo ne bi dogodilo da se u špici snižavaju cijene praznih soba.

Glavina je naveo i kako se nazire kraj trenda bujanja privatnog smještaja, s obzirom na to da je od 2016. broj kreveta u obiteljskom smještaju svake godine rastao za čak njih 25.000, dok je ove godine prvi put u kolovozu u privatnom smještaju bilo 2.400 kreveta manje nego prošle godine.

Na kongresu je istaknuto da je ove godine doduše došlo do blagog povećanja broja kreveta u hotelima, no i dalje je od gotovo dva milijuna kreveta njih oko 1,5 milijuna u objektima za kratkoročni turistički najam.

Čelnici hrvatskog turizma tako su potvrdili da je ova turistička godina bila daleko od sjajne.

Na to ukazuju i podaci samih hotelijera koje, pak, brine nastavak lošeg trenda bržeg rasta troškova od rasta prihoda, a što rezultira dodatnim smanjenjem operativne profitabilnosti.

Na kongresu je, naime, istaknuto kako su u deset mjeseci ove godine prihodi od smještaja rasli su 8,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Trošak rada je rastao brže, a u razdoblju od 2020. do 2025. godine porastao je kumulativno za 50,1 posto.

U mediteranskim je zemljama, pak, trošak rada od 2020. do 2025. iznosio značajno manje, i to 36,9 posto.

Drugi najznačajniji trošak je hrana. U prvih devet mjeseci ove godine je u odnosu na isto razdoblje lani taj trošak rastao 4,9 posto, dok je prosječan porast u EU-u bio 2,8 posto.

Najboljim direktorima hotela dodijeljene nagrade / Ustupljena fotografija

Isplative investicije

– Turističke kompanije su ostvarile sličan fizički promet kao prošle sezone, uz blagi rast prihoda.

To pokazuje da je 2025. godina tržišne stabilizacije turizma u Hrvatskoj.

Ono što brine je da je hotelijerstvo, kao dio turizma u kojem se stvara najveća dodana vrijednost, pod snažnim pritiskom rasta troškova, pogotovo troška rada i hrane, koji u Hrvatskoj rastu značajno brže od konkurencije u okruženju, istaknuo je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i predsjednik UPUHH-a, dodajući i kako Hrvatskoj za iskorak u turističkom rezultatu trebaju dodatni hotelski kapaciteti kroz investicije u obnavljanje postojećih hotela, ali i ulaganja u nove projekte.

Ostojić je naveo i kako je analiza 20 većih hotelskih investicija u proteklih 10 godina pokazala da one već kroz osam godina rezultiraju novostvorenom vrijednošću koja je jednaka visini investicije.

Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave Jadrana Crikvenica je navela kako ponuda u organiziranom turizmu doživljava ozbiljnu transformaciju iz masovnog turizma u turizam visokokvalitetne ponude i sadržaja dodane vrijednosti.

– To nam omogućava određeni prostor za rast cijena, no taj rast cijena mora pratiti i adekvatno povećanje kvalitete.

Najbolji pokazatelj u kojem smjeru trebamo ići je činjenica da za najkvalitetnijim hotelima postoji najveća potražnja i da se oni prvi rezerviraju i prodaju kapacitete, navela je Bokulić.