Cijena zlata porasla je jučer na novu rekordno visoku razinu, probivši apsolutni vrhunac i prvi put u povijesti premašivši psihološku granicu od 2.100 dolara, odnosno oko 1.950 eura po unci.

Tako je cijena zlata na fizičkom tržištu u Londonu porasla u odnosu na dan prije za 0,3 posto, na 2.155,42 dolara, a tijekom trgovanja nakratko je dosegnula rekordnu razinu otkada se zlatom počelo trgovati, od 2.161,09 dolara. Rast cijene zlata pod utjecajem je naznaka posustajanja američkog gospodarstva, ali i izjave predsjednika američke centralne banke (Fed) Jeromea Powella da će »vjerojatno« sniziti kamatne stope u idućim mjesecima.

Naime, kada dođe do spuštanja kamatnih stopa, ulagači se okreću zlatu jer na njega ne utječu promjene troškova zaduživanja zbog promjene monetarne politike.

Kupuju se i zlatnici

Rast cijene zlata u zadnjih je pet godina ukupno veći za 60 posto i uvelike je uvjetovan nestabilnom situacijom u svjetskom gospodarstvu. Pandemija koronavirusa, rast inflacije diljem svijeta i geopolitičke nestabilnosti dovele su do porasta potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima koji nose reputaciju sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima. Prosječni godišnji rast cijene zlata u eurima u posljednjih je 20 godina veći za osam posto, a od početka ove godine cijena je narasla za više od pet posto.

Stručnjak za plemenite metale i operativni direktor Centra Zlata Josip Kokanović pojašnjava da je do probijanja povijesnog rekorda došlo zbog pada povjerenja investitora u američki dolar i američko gospodarstvo.

»Najnoviji podaci tamošnjih institucija pokazuju razočaravajuće trendove koji ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva, zbog čega investitori očekuju smanjivanje kamatnih stopa koje je, povijesno gledano, uvijek nagovještavalo rast cijene zlata. Zlato je alternativa američkom dolaru i državnim obveznicama te porast potražnje dovodi do rasta cijene«, navodi Kokanović i dodaje da, iako je investicijsko zlato u fizičkom obliku poluga i zlatnika skuplje nego ikad zbog porasta burzovne cijene, potražnja za njim sve više raste, a ulagači očekuju nastavak rasta potražnje i u idućim godinama.

»Prije samo deset godina cijena je bila upola niža i rekord je od tada do danas probijen više puta. Za očekivati je daljnji rast cijene zlata jer je njegova ponuda izrazito ograničena, a neizvjesnosti na tržištu u vidu inflacije i mogućeg dolaska nove recesije izraženije su nego ikad. Upravo zato bilježimo pojačanu potražnju za fizičkim zlatom u Hrvatskoj, a od partnera čujemo da je isti trend i u ostatku Europe,« kaže Kokanović.

Činjenica da je zlato dosegnulo najviše razine u povijesti pokazatelj je nesigurnosti svijeta u kojemu živimo, smatra investicijski i ekonomski analitičar dr. sc. Neven Vidaković.

Potraga za stabilnošću

»Iako su središnje banke smanjile inflaciju, zadnjih nekoliko mjeseci sve je očitije da će ekonomije EU-a i SAD-a imati turbulentnu budućnost. Primaran razlog rasta cijene zlata su nesigurnost i neravnoteže u razvijenim ekonomijama. Burzovni indeksi su na vrhuncima, državni dugovi rastu, a politike zelene tranzicije su se u EU pokazale iznimno destruktivnima za obične građane i industriju. U takvom okruženju nije začuđujuće da investitori traže stabilnost, a ta potraga za stabilnošću se trenutačno jasno vidi u rastu cijene zlata,« ističe Vidaković.

U SAD-u je nakon Powellove izjave došlo do pada prinosa na američke državne obveznice što je, zajedno s naznakama usporavanja tempa zapošljavanja, ulagače okrenulo prema zlatu. Analitičari BNP Paribasa očekuju da će središnje banke nastaviti kupovati zlato zbog geopolitičke nesigurnosti, dok će usporavanje u Kini zakočiti rast svjetskog gospodarstva. Zaključuju da će u nesigurnom financijskom okruženju zlato bankama ostati sigurno ulaganje.