Posljednjih dana cijena zlata bilježi snažan rast, a razlog tomu je očekivanje kako će američka središnja banka uskoro započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa, kao i zbog sve izraženijih globalnih gospodarskih i političkih neizvjesnosti te pada povjerenja u američki dolar. Cijene plemenitih metala nastavljaju svoj uzlazni trend, a sve su oči investitora uprte u ključnu psihološku granicu od 3.500 američkih dolara po unci zlata.

U Centru zlata tumače da smanjenje kamatnih stopa najčešće dovodi do rasta cijene zlata, investicijskog instrumenta koji nosi reputaciju imovine koja pruža zaštitu vrijednosti kapitala od negativnog učinka inflacije. Na međunarodnim burzama zlato se kreće oko 3.450 dolara po unci, a brojni analitičari upozoravaju da bi proboj razine od 3.500 dolara mogao otvoriti vrata novom valu potražnje. Psihološke granice na tržištima često imaju presudnu ulogu jer dodatno potiču ulagački sentiment, a u slučaju zlata one dodatno naglašavaju njegovu ulogu sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima.

Nastavak rasta

Srebro također bilježi snažan uzlet, dosegnuvši najviše razine u posljednjih 14 godina. Cijena srebra probila je granicu od 40 dolara po unci, a analitičari očekuju nastavak rasta i u daljnjem razdoblju.

– Trenutno svjedočimo trenutku u kojem psihologija tržišta ima jednaku važnost kao i ekonomski fundamenti. Ako zlato probije granicu od 3.500 dolara, to bi moglo izazvati snažnu dodatnu potražnju i još veći priljev investitora u plemenite metale. Paralelno, srebro postaje sve zanimljivije jer kombinira investicijsku sigurnost i industrijsku potražnju, tvrdi Saša Ivanović, direktor Centra zlata.

Prema njegovim podacima, cijene zlata i srebra u eurima u proteklih su 12 mjeseci porasle za oko 30 posto, a zlato se posebno ističe s prosječnim godišnjim porastom u zadnjih 20 godina od preko 10 posto. Ivanović također ističe da je takav rast znatno veći od drugih ulaganja, poput nekretnina, trezorskih zapisa ili obveznica, a više je nego dovoljan da pokrije negativan učinak inflacije po novčanu štednju građana. Upravo je visoki prinos glavni motivator ulagača u zlato i srebro kojih je sve više.

– Zarada uvijek privlači investitore, ali nije jedini faktor. Činjenica da su zlatne poluge i zlatnici oslobođeni svih poreza, lako su prenosivi i unovčivi također je jako bitna, a kod srebra se najviše gleda veliki potencijal koje ono nosi u budućnosti zbog svoje široke industrijske primjene u modernim tehnologijama. Zbog svega navedenog, ne čudi da i u Hrvatskoj bilježimo rekordnu potražnju za zlatom i srebrom. Podaci Centra zlata pokazuju da smo u prvoj polovici ove godine premašili kompletnu potražnju iz prošle koja je iznosila oko 350 milijuna eura, zaključuje Ivanović držeći kako će rast cijena zlata i srebra nastavit ovaj trend i u budućnosti.

Krunoslav Marčinko, direktor tvrtke Tetragram Plemenit, hrvatski i regionalni broker investicijskim plemenitim kovinama, kaže da cijene zlata i srebra rastu zbog tektonskih poremećaja u globalnim političkim, ekonomskim i vojnim odnosima koji stvaraju neizvjesnost među investitorima.

Nova stabilnost

– Nova agresivna carinska politika SAD-a, na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom, koja nastoji potaknuti vraćanje proizvodnje strateških dobara na svoj prouzročila je transformaciju postojećih lanaca proizvodnje. Cijena plemenitih kovina, osobito zlata, u dugoročnom je uzlaznom trendu već više od četvrt stoljeća. Svi preduvjeti za cjenovni rast zlata i srebra koji su u tom razdoblju stvoreni, a to je prvenstveno prilično neodgovorna monetarna i fiskalna politika većine država diljem svijeta, nisu se promijenili. Vodeće svjetske države, od Sjedinjenih Država, zemalja Europske unije, Japana, Rusije, pa čak i Kine, u tom su razdoblju značajno uvećale svoje državne dugove. Posljedica takvog ponašanja jest obezvrjeđivanje valuta tih država u odnosu na temeljne robe, smatra Marčinko napominjući kako je prvi veliki razlog rasta cijene zlata u zadnjih 25 godina upravo nekontrolirana potrošnja na državnoj razini, te posljedično, slabljenje vrijednosti valuta.

Drži da sve to govori u prilog tezi kako će cijena plemenitih kovina nastaviti rasti u idućim godinama, a možda čak i desetljećima, odnosno sve dok se ne uspostavi nova vrsta stabilnosti koju je svijet imao u zadnjem desetljeću 20. stoljeća.

– Hoće li uopće biti moguće uspostaviti tu razinu stabilnosti, tek će se pokazati, a do tada, cijena zlata i srebra će nastaviti rasti, najavljuje Marčinko.

Strateška greška

Na upit što rast cijene zlata znači za Hrvatsku koja nema zlatnih rezervi, jer ih je rasprodala, Marčinko podsjeća da Hrvatska spada u malen krug zemalja svijeta koje nemaju ni grama zlatnih rezervi.

– Riječ je o strateškoj odluci koja pokazuje da Hrvatska ne želi imati, ili smatra da joj nije potrebno imati, punu monetarnu neovisnost. Budući da je Hrvatska svoj monetarni suverenitet predala u ruke Europskoj središnjoj banci, može se reći da su zlatne rezerve članica eurozone na neki način i zlatne rezerve RH. No, ukoliko dođe do raspada eurozone, što je trenutno malo vjerojatno ali nije sasvim nemoguće, nedostatak lokalnih zlatnih rezervi mogao bi predstavljati ozbiljan nedostatak za ponovnu uspostavu pune hrvatske monetarne suverenosti, upozorava Marčinko.