Za srebrom vlada veliak potražnja / Foto: ISTOCK
Analitičari upozoravaju da je tržište srebra trenutačno izvan kontrole tradicionalnih mehanizama upravljanja
povezane vijesti
Posljednjeg petka u 2025. godini cijena srebra dosegla je povijesni vrhunac od 79 američkih dolara po unci.
U samo jednom danu skočila je za više od 10 posto. Istina, samo samo tri dana kasnije ta je cijena korigirana, ali se, unatoč tome, još uvijek kreće na relativno visokim razinama.
Analitičari upozoravaju da je tržište srebra trenutačno izvan kontrole tradicionalnih mehanizama upravljanja.
Pojednostavljeno rečeno – poseban problem kod srebra je što se na burzama puno trguje »papirnatim srebrom«, odnosno ugovorima i okladama na buduću isporuku, a ne stvarnim fizičkim metalom.
Dok većina ljudi samo kupuje i prodaje te ugovore, sustav funkcionira, no kada dio trgovaca ili investitora počne tražiti stvarnu isporuku, može se pokazati da fizičkog srebra nema dovoljno u tom trenutku. Tada nastaje panika, svi pokušavaju nabaviti srebro pod svaku cijenu i cijena dodatno skače.
Financijsko mešetarenje
Vedran Topalušić, direktor tvrtke SKY MEDIA, kaže kako se srebro sve više traži i kao investicija, ali i radi potreba u industriji elektronike, za solarne panele, čipove i slične tehnologije. No, pojašnjava da se na tržištu ovog plemenitog metala trenutno odvija »savršena oluja« jer se financijsko mešetarenje, odnosno trgovanje »na papiru«, u digitalnom obliku, sudarilo sa stvarnošću njegovog fizičkog nedostatka.
– Burzovni trgovatelji i banke prodaju »papirnato« srebro odnosno tzv. futures ugovore – ugovore koji daju pravo isporuke, no i ne i vlasništva – na buduću isporuku srebra, kladeći se na pad cijene.
No, kada dođe vrijeme isporuke, potrebno je nabaviti pravo fizičko srebro i isporučiti ga kupcu tog ugovora. S obzirom na to da srebra nema dovoljno, ono se panično kupuje po bilo kojoj cijeni, kako bi se izbjegli penali na neispunjavanje ugovora o isporuci, a to gura cijenu srebra prema gore, smatra Topalušić i dodaje da je problem to što za svaku uncu stvarnog srebra u sefovima, postoji 300 unci prodanih na ugovore. U toj situaciji posebno stradavaju oni koji su se kladili na pad cijene.
Kad cijena umjesto da pada, raste, takvi ulagači moraju brzo zatvarati svoje pozicije, što često znači da moraju kupovati srebro ili ugovore po sve višim cijenama.
To hitno kupovanje uzrokuje rast cijena i dodatno ostavlja dojam da je tržište izvan kontrole. No, nakon velikog skoka često dolazi i korekcija. Dio ulagača tada uzima profit i prodaje jer su zaradili. Uz to, burza može podići margine, odnosno iznos depozita koji trgovci moraju držati da bi zadržali svoje ugovore. Kad margine porastu, neki trgovci nemaju dovoljno gotovine i prisiljeni su prodavati svoje pozicije, što može izazvati nagli pad cijene u kratkom roku.
Potražnja raste
Industrija će, prema mišljenju cijelog niza stručnjaka, iziskivati sve više srebra – bilo da se radi o električnim autima, solarnim panelima, mikročipovima, podatkovnim centrima, vojnom sektoru, svemirskoj tehnologiji… Srebra će nedostajati, potražnja će rasti, a cijena u takvim okolnostima može samo eksplodirati. Prema određenim istraživanjima, trgovci i analitičari već 2026. godine očekuju rast cijene srebra do 100 američkih dolara po unci.
– Do 2030. mogli bismo svjedočiti i cijeni od 200 dolara po unci ili više, a Samsungove baterije mogle bi biti tek jedna od »smrtnih presuda« za ono što bismo mogli nazvati niskom cijenom srebra u ovom trenutku.
Rast cijene srebra ne odgovara industrijskim igračima jer bi nabava srebra i proizvodnja cijelog niza tehnologija mogla postati iznimno skupa, smatra Topalušić.
Također navodi da rast potražnje za srebrom u posljednjih nekoliko mjeseci tržišni analitičari pripisuju očekivanjima da će američki Fed sniziti kamatne stope u 2026., o mogućem povratku visoke inflacije, povećanoj potražnji za sigurnom utočištima te rastućoj industrijskoj potražnji za srebrom.
– Industrijska potražnja odnosi se i na utrku u razvoju umjetne inteligencije, tranziciju na obnovljive izvore energije, utrku u naoružanju, ali i proizvodnju elektroničkih uređaja općenito jer ništa od toga nije zamislivo bez značajnih količina srebra koje dolaze na kapaljku zbog deficita ponude.
Ova »ludnica na tržištu« također je uzrokovana geopolitičkom nestabilnošću koja uključuje ograničenja izvoza srebra iz Kine te mogućnost novih carina na uvoz kritičnih minerala u SAD.
Cijene zlata i platine također su zabilježili rekordne razine, no srebro je s udjelom rasta od preko 167 posto u 2025., gledano u dolarima, postalo jedan od najatraktivnijih plemenitih metala, zaključuje Topalušić razmišljanjem da 100 dolara nije pitanje »ako«, već »kada«, a po njegovom mišljenju, 200 dolara po unci matematička je neminovnost u dužem roku.
Rudnici na izdisaju, a potražnja rasteTopalušić naglašava da je ponuda srebra godinama u deficitu. – Rudarska proizvodnja je slaba, a recikliranje sporo zbog dugoročne industrijske namjene. Srebro se dobiva kao nusprodukt ekstrakcije drugih metala jer direktno rudarenje nije isplativo. Iz tog razloga nema planova za nove rudarske projekte koji bi bili fokusirani isključivo na srebro, što znači da bi nestašice mogle potrajati još najmanje deset do petnaest godina. Ukratko, rudnici su na izdisaju, a u posljednjih pet godina akumulirani deficit iznosio je blizu 25.000 tona, objašnjava Topalušić ističući kako velike kompanije poput Samsunga razvijaju nove tehnologiju u vidu električnih baterija za aute koje zahtijevaju velike količine srebra što bi moglo rezultirati povećanjem globalne potražnje za srebrom za desetke tisuća tona u narednih deset godina i time znatno opteretiti već oslabljenu ponudu. |