Cijene nafte skočile su u ponedjeljak rano ujutro više od 25 posto, na najviše razine od srpnja 2022., jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, što je izazvalo smanjenje proizvodnje na tom području.

Na američkom je tržištu cijena barela nafte oko 3,30 sati iznosila 116,15 dolara, oko 28 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je, pak, 25,5 posto, na 116,35 dolara.

“Crno zlato”

Tako je nastavljen snažan rast cijena ‘crnog zlata’ nakon što je prošloga tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, što je bio njezin najveći tjedni skok od 1983. godine.

Na londonskom je tržištu, pak, prošloga tjedna cijena barela porasla oko 28 posto, najviše od 2020. godine.

Snažan skok cijena nafte uslijedio je nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prije tjedan dana, što je dovelo do eskalacije krize na Bliskom istoku. Zbog toga se nafta ne može izvoziti kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače svakoga dana prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.

Kako se nafta ne može izvoziti s Bliskog istoka, tamošnja skladišta su puna, pa su, među ostalim, Irak i Kuvajt počeli smanjivati proizvodnju.

Proizvodnja u Iranu pala za 70 posto

Proizvodnja nafte u Iraku s glavnih južnih naftnih polja pala je za 70 poto, na samo 1,3 milijuna barela dnevno, kazala su u nedjelju Reutersu tri izvora iz industrije. Skladištenje sirove nafte dosegnulo je maksimalni kapacitet, rekao je dužnosnik državne naftne tvrtke Basra.

Kuvajtska naftna korporacija počela je smanjivati proizvodnju nafte u subotu i proglasila višu silu na pošiljke, no nije objavila za koliko će smanjiti proizvodnju.

Analitičari predviđaju da će Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija također morati smanjiti proizvodnju čim napune skladišta nafte.

„Mislim da su cijene jutros porasle nakon izvješća da proizvođači s Bliskog istoka smanjuju proizvodnju zbog brzog popunjavanja skladišta“, kaže Daniel Hynes, strateg u u ANZ-u.

Idu do 150 dolara po barelu?

Zbog rata na Bliskom istoku, cijene bi i idućih tjedana mogle ostati povišene jer, objašnjava Hynes, čak i ako se rat SAD-a i Izraela sa Iranom brzo završi, proizvođači će morati obnoviti oštećena postrojenja, a logistika će još neko vrijeme biti poremećena.

Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi kazao je u petak za Financial Times da bi cijene sirove nafte mogle dosegnuti 150 dolara po barelu idućih tjedana, ako tankeri neće moći prolaziti kroz Hormuški tjesnac.

To bi moglo izazvati pad svjetskog gospodarstva, rekao je Kaabi.

Izvanredna sjednica Vlade

Zbog situacije na Bliskom istoku i rata u Iranu, koja utječe i na tržište naftnih derivata, Vlada će održati izvanrednu sjednicu (10 sati, Nacionalna i sveučilišna knjižnica) na kojoj će ponovno ograničiti cijene goriva na benzinskim crpkama izmjenom dvije uredbe – o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata te o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Bez državne intervencije, a prema izračunu Agencije za ugljikovodike, cijena litre dizela u utorak bi bila veća za 24 centa, a benzina za devet centi. To bi značilo da bi prosječni spremnik dizela od 50 litara mogao poskupjeti za čak 12 eura, a benzina za četiri i pol. Osim toga, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman podnijet će izvješće u vezi s organiziranim povratkom hrvatskih državljana s područja Bliskog istoka.