U bankama Srednje i Istočne Europe trećina banaka je zbog nemogućnosti naplate dugova osnovala posebne odjele
Tijekom ove godine u bankama Srednje i Istočne Europe ne očekuju da će doći do smanjenja broja nenaplativih kredita. Tako misli čak 85 posto menadžera u bankama u Poljskoj, Češkoj, Madžarskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Ukrajini te Hrvatskoj, a koji su sudjelovali u istraživanju konzultantske kuće Roland Berger. Istraživanje pod nazivom »Retail bankarstvo u zemljama Srednje i Istočne Europe – utjecaj krize na naplatu bankovnih potraživanja« provedeno je u suradnji s Europskom udrugom za financijski menadžment i marketing.
Gotovo dvije trećine ispitanih bankara smatra da će se situacija oko nemogućnosti naplate kredita nastaviti i tijekom iduće godine. Zanimljivo, gospodarska kriza je prisilila banke na različite strategije saniranja kreditnog portfelja pa tako vise od dvije trećine banaka pri naplati potraživanja u akutnim fazama dugovanja traži usluge vanjskih tvrtki i agencija.
Što se pak Hrvatske tiče, udio nenaplativih potraživanja banaka (koji prelaze 90 dana) iznosio je u 2010. godini deset posto, a Hendrik Bremer u ovoj godini predviđa njihov umjereni rast na 11 do 12 posto. To je prvenstveno zbog loših prognoza rasta BDP-a kao i sporog ekonomskog oporavka države. Unatoč tome, uspoređujući s državama koje su obrađene u studiji, Hrvatska po ukupnom udjelu loših kredita stoji uz bok Češkoj i Poljskoj, koje se za razliku od Rumunjske, Rusije i Ukrajine ocjenjuju u tom smislu stabilnima.
Gotovo 80 posto banaka ili problematičan dug prodaje ili to planira u dogledno vrijeme. Čak trećina banaka je zbog nemogućnosti naplate dugova zaposlila ekstra osoblje i osnovala za to posebne odjele. U ranoj fazi dugovanja samo 35 posto banaka koristi angažman vanjskih tvrtki da bi naplatile svoja potraživanja, no što se dug više prolongira, sve veći broj njih poseže za takvim uslugama.
– Većina banaka iz zemalja obuhvaćenih studijom, njih čak 80 posto trenutno je u fazi prodaje duga ili to planira u dogledno vrijeme. Banke to čine kad žele smanjiti rizik ili urediti bilancu, to im je krajnja mjera u slučaju da izostane gospodarski oporavak ili pak strategija za brzo oslobađanje sredstava, komentirao je u utorak, prezentirajući studiju, Hendrik Bremer, vodeći partner Roland Bergera za financijsku industriju u regiji Srednja i Istočna Europa. Studija je pokazala i da je zbog izuzetno nestabilnog financijskog tržišta cijena portfelja loših kredita izrazito niska: iznosi samo 10 posto njihove nominalne vrijednosti.
