Prvi potpredsjednik Vlade na ministarskom sastanku u Bruxellessu

Čačić: Još nismo do kraja definirali privatizaciju 3. maja

Hina

Što se 3. maja tiče, stoji opcija načelno dogovorena s Uljanikom, ali nije do kraja zatvorena. Privatizacija Uljanika je zatvorena, a sljedeća faza može biti, ali i ne mora, realizacija projekta 3. maj«, rekao je Čačić



BRUXELLES – Hrvatska Vlada ponudit će danas samoborskoj tvrtki DIV prijedlog ugovora za prodaju Brodosplita, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.



Vodstvo Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata (SMH-IS) zatražilo je danas održavanje  sastanka u Ministarstvu gospodarstva najkasnije do 15. studenoga na kojem bi se raspravilo o zastojima u privatizaciji i restrukturiranju brodogradilišta – Brodosplita, Brodotrogira i riječkog 3. maja. Ukoliko ne dođe do tog sastanka u zatraženom roku najavili su da će organizirati skupove radnika tih  brodogradilišta te odlučiti o daljnim potezima.»Tražimo da se na tom sastanku u Ministarstvu gospodarstva svim sindikatima koji djeluju u brodogradilištima točno predoči kakve promjene su doživjeli programi restrukturiranja i da nam se točno kaže u kojem smjeru idu pregovori, ukoliko još nisu završeni, o dionicama koje trebaju preuzeti zainteresirani kupci. Nas pitanje vlasništva zanima zbog rješavanja problema zaposlenih i viška radnika u tim brodogradilištima«, izjavio je na konferenciji za novinare u Split predsjednik SMH-IS Vedran Dragičević nakon sjednice Odbora hrvatske brodogradnje koji djeluje pri tom sindikatu. Po Dragičevićevim riječima pitanje novih vlasnika brodogradilišta treba riješiti do kraja ove godine.»One koji ulažu u brodogradilišta primamo s vrlo opreznim stajalištem vezano za njihove daljnje poteze i očekujemo od njih da ne ulaze u brodogradilišta na način stvaranja animoziteta i sukoba«, kazao je. Ukoliko ne dođe do sastanka u Ministarstvu gospodarstva do 15. studenog, onda će SMH-ISH, najavio je,  organizirati skupove radnika u Brodsplitu, Brodotrogiru i riječkom 3. maju te odlučiti o daljnim potezima.Glavni povjerenik SMH-IS u riječkom 3. maju Jure Šoljić pozorio je da ukoliko se do 15. studenog ne organizira sastanak u Ministarstvu gospodarstva i ne ispunu zahtjevi brodograđevnih sindikalaca, onda će  »trećemajci« u Rijeci izići na cestu i »ako treba izvući i strojeve kroz grad«. Šoljić je istaknuo kako sindikat metalaca riječkog 3. maja traži da se i radnicima tog brodogradilišta omogući »participacija u kupnji dionica kao što je to omogućeno radnicima Uljanika«, te  inzistiraju da 3. maj ostane  »tehnološka cjelina izgradnje brodskog trupa na lokalitetu gdje se nalazi 3. maj«.Na novinarski upit kako komentira jutrošnju izjavu ministra financija Slavka Linića na Hrvatskom radiju da bi  stečajevi bili jeftiniji od privatizacije brodogradilišta, Dragičević je kazao kao ga ta izjava »pomalo iznenađuje«,  te da koliko je njemu poznato Vlada ni u jednom trenutku nije razmišljala o stečajevima brodogradilišta. »Očekujem da ta vlada koja bi se usudila baciti u stečaj brodogradilišta padne«, naglasio je Dragičević, dodavši kako bi stečaj značio likvidaciju brodogradilišta, te bi, dodao je, ministar Linić trebao to nazvati pravim imenom.


»Novi vlasnik dobit će danas prijedlog ugovora, koji će ići na Vladu«, izjavio je Čačić novinarima u Bruxellesu gdje je sudjelovao na ministarskom sastanku na poziv povjerenika za energiju Guentera Oettingera vezano uz projekt Južni tok.




»Kupac će potpisati ugovor ili će to odbiti, to je njegovo pravo«, rekao je prvi potpredsjednik Vlade dodajući da ugovor do sada nije bio potpisan jer u proračunu nije bilo predviđene stavke za tu svrhu.


Prvi potpredsjednik Čačić objasnio je da bi potpisivanje ugovora bez osigurane proračunske stavke bilo izravno protuzakonito je bi njegovom solemnizacijom taj ugovor postao ovršna isprava na temelju koje bi kupac imao pravo namiriti svoja potraživanja na teret državnog proračuna.


Čačić je rekao da su do donošenja rebalansa proračuna DIV-u bila ponuđena državna jamstva, koja je on odbio, a sada su ta jamstva stavljena u ugovor.


 »Mi smo ponudili privatnom partneru premošćivanje putem jamstava dok se ne obavi rebalans, što je on odbio. Sada smo to upisali u ugovor, ponudili u pisanoj formi i privatni partner će to prihvatiti ili odbiti, morat će se odlučiti, a Vlada je definirala svoje uvjete«, rekao je Čačić.


Na pitanje što ako DIV odbije ponudu Vlade, Čačić je odgovorio da će se onda tražiti ili novi kupac ili će se ići u stečaj.


»Tražit ćemo novog kupca ili će se ići u stečaj, tu nema nikakve dvojbe. Mi, naravno, ponašajući se odgovorno, uvijek pokušavamo imati neku vrstu opcije jednostavno zato da kupac ne pomisli da može ucjenjivati državu kako god želi«, rekao je.


Govoreći o druga dva brodogradilišta, Čačić je rekao da Brodotrogir nije upitan, a pitanje 3. maja je još otvoreno.


»Za Brodotrogir se zna cijela konstrukcija, ništa nije upitno. Pregovori traju i bit će dovršeni u najkraćem mogućem roku. Što se 3. maja tiče, stoji opcija načelno dogovorena s Uljanikom, ali nije do kraja zatvorena. Privatizacija Uljanika je zatvorena, a sljedeća faza može biti, ali i ne mora, realizacija projekta 3. maj«, rekao je Čačić.


Čačić je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku s povjerenikom Oettingerom i ministrima ili predstavnicima vlada Bugarske, Grčke, Mađarske, Italije, Slovenije, Austrije i Rumunjske.


Tema sastanka bila je pozicioniranje EU-a u odnosu na projekt Južni tok, to jest da li se zemlje, kroz koje bi trebao prolaziti ili koje nalazi izravan interes u tom projektu, slažu i prihvaćaju koordinaciju Europske komisije.


»Načelno je dogovoreno da se takva koordinacija prihvaća, da je ona poželjna i uputna te da će se održati još nekoliko sastanaka na kojima će se definirati naše pozicije«, rekao je Čačić.


Prvi potpredsjednik Čačić je kazao da su Mađarska i Europska komisija istaknuli značaj i interes za igradnju terminala za ukapljeni plin na Krku.


»Mađarska je strana istaknula značenje i interes za realizaciju projekta LNG terminala na Krku. Mi smo potvrdili, a isto je učinio i povjerenik, interes i potrebu da se bitno ubrza realizacija toga projekta uz prisutnost EU-a«, rekao je Čačić.


Europska unija se ne protivi projektu Južni tok, čiji je nositelj ruski Gazprom, ali želi da eventualni međuvladini ugovori, koje potpišu pojedine članice EU-a, budu u potpunosti usklađeni s europskom pravnom stečevinom.


Prioritet EU-a je projekt plinovoda Nabucco, koji bi povećao diversifikaciju izvora i opskrbnih pravaca, dok Južni tok povećava samo diversifikaciju pravaca, ne i izvora plina.Planira se da cjevovod Južnog toka poveže Rusiju i Bugarsku ispod Crnog mora. Trasa iz Bugarske prema srednoj i zapadnoj Europi još nije definirana.

Plinovod Nabucco povezivao bi izvore u srednjoj Aziji,  Zakavkazju i Bliskom istoku s potrošačima u Europi. Plin iz Azerbajdžana, Turkmenistana i Irana smanjio bi ovisnost EU-a o ruskom plinu.