RIJEKA Hrvatska brodogradilišta nikada nisu imala manje ugovorenih poslova, stanje je čak i gore nego je bilo u vrijeme Domovinskog rata. Prema evidenciji Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, Uljanik, Brodosplit, »3. maj« i Brodotrogir zajedno imaju ugovorenih 19 brodova. Ta brojka je nažalost još i manja, jer ove godine ističe rok isporuke za sedam brodova, što praktično znači da su svi hrvatski navozi u iduće dvije godine spali na svega 12 brodova od čega je sedam u Uljaniku, a tri u Brodotrogiru, koji gradi dvije putničke jedrilice i polako se ionako orijentira na druge poslove. Upravo zbog takve suše na navozima na značaju dobiva posao gradnje četiri trajekta za Jadroliniju za koje je natječaj raspisan u kolovozu. No, tu će konačna odluka biti prolongirana za nekoliko mjeseci zbog žalbe koju je na natječaj uputilo Brodogradilište Leda Korčula, čija ponuda nije ušla među četiri najpovoljnije, koje će se razmatrati u najužem odabiru. Stoga će i početak gradnje četiri trajekta kapaciteta 600 putnika i 145 vozila, započeti nešto kasnije od očekivanog i vjerojatno bi natječaj mogao biti zaključen u prvom kvartalu iduće godine. Inače je za posao vrijedan oko 32 milijuna eura financijski najbolju ponudu dalo Brodogradilište specijalnih objekata u Brodosplitu. Međutim, financijski dio ponude ne mora biti i najvažniji, a isto tako moguće je i djelomično upošljavanje nekog drugog škvera od strane onoga tko dobije posao. 

   Prema sadašnjoj situaciji daleko je najteže s poslom upravo u Brodosplitu i riječkom »3. maju«, gdje već sada pojedini pogoni ostaju bez posla. Brojke također pokazuju da je čak 60 posto kapaciteta hrvatskih navoza danas nezaposleno, a isti se zaključak jednostavno može izvući usporedbom stanja iz 2007. i 2008. godine kada je godišnje 20 do 25 brodova bilo proizvedeno u hrvatskoj brodogradnji. Ukoliko se uzme u obzir kompenzirana gross tona kao jedinica proizvodnje u brodograđevnoj industriji vidljivo je kako su četiri najveća hrvatska škvera (bez Kraljevice) prije četiri do pet godina proizvodili godišnje oko 460.000 cGT-a, kao i da danas ta brojka stoji na oko 215.000 cGT-a u ovoj i idućoj godini, što znači da je godišnja proizvodnja spala na oko 150.000 cGT-a, odnosno tri puta manje nego prije samo četiri godine. Brojke su pale ne samo zbog manje ugovorenih brodova, već i zato što na tržištu ima sve manje zahtjeva za gradnjom tankera ili brodova za rasute terete, te se sve više ugovaraju barže i drugi manji poslovi, koji ne mogu u dovoljnoj mjeri zaposliti kapacitete. Stanje je krajnje zabrinjavajuće i neodrživo ukoliko trajekti Jadrolinije duže vremena ostanu jedini važniji novi posao hrvatskih brodogradilišta.