Je li uopće potrebno govoriti o muškom i ženskom poduzetništvu, ili je jednostavno riječ o poduzetništvu? Odgovor je uvijek isti: o ženskom poduzetništvu treba govoriti jer je ono osjetljivije i treba mu više podrške da bi se razvijalo. 

Žene su čak i bolje u uočavanju poslovnih prilika, ali je njihova mogućnost realizacije znatno umanjena zbog ograničenog pristupa financijskim resursima i nedovoljne podrške u organizaciji obiteljskog života.

 Još uvijek je žensko poduzetništvo opterećeno različitim preprekama, uz one koje muče i njihove muške kolege, poput nelikvidnosti, teškog pristupa financijama, sive ekonomije, tu su i one specifične za žene – nedovoljna podrška društva u organizaciji obiteljskog života, tradicionalna shvaćanja uloge žena, otežan pristup znanjima i vještinama.

 Razgovarali smo s Madi Sharma, poduzetnicom koja uspješno vodi Madi Grupu, skup kompanija koje posluju u privatnom, ali i u nevladinom sektoru, a čija je temeljna filozofija »stvarati inovativne ideje prilagođene lokalnom okruženju, koje imaju globalni utjecaj, utjecaj na dobrobit društva u cjelini«.

Predstavnica je Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj ekonomskoj i socijalnoj komisiji koju je imenovao britanski premijer, a predstavlja grupu poslodavaca u Komisiji.

Na čelu je WESTT-a – Women’s Economic and Social Think Tank, udruge žena koje rade na konkretnim rješenjima za pitanja kao što su razvoj i napredovanje žena u svijetu.

 Pokretačica je web portala Entrepreneur Envoy koji objedinjuje i promovira poduzetništvo u svim svojim oblicima i nijansama, a s ciljem ujedinjavanja ljudi i organizacija koje žele svoje ideje pretočiti u stvarnost, promovirati održivost i slaviti uspjeh.

Jedna je od pokretačica Act4Growth kampanje, građanske inicijative na europskoj razini koja želi potaknuti Europski parlament da institucionalno i zakonski definira infrastrukturu koja će podržavati žensko poduzetništvo.

Međunarodno je priznati govornik, posebno na polju poduzetništva, različitosti i spolne ravnopravnosti. Za svoj rad je dobila više priznanja, među kojima Azijsku žena postignuća (Asian Woman of Achievement) i Najbolji šef Ujedinjenog Kraljevstva (UK’s Best Boss). 

Mi smo brand

  – Samopouzdanje, sposobnost nošenja ne samo sa strahom od neuspjeha, nego i sa strahom od uspjeha, te sposobnost razumijevanja da smo mi naš »vlastiti brand«. 

   Postoji li generalna poruka koja se može dati pojedincu za poticanje pokretanja poduzetničkog pothvata?

  – Ja nemam kvalifikacija, nemam vještina, niti treninga. Bila sam samohrana majka, azijskog podrijetla, u siromaštvu kada sam započela posao iz vlastite kuhinje. Ako sam ja mogla, svatko to može. Stoga poruka glasi: »Nikoga nemojte kriviti i ne koristite nikakve izgovore!« 

 Koliko ima u Europi aktivnih poduzetnica i je li ta brojka zadovoljavajuća?

  – Broj žena poduzetnica u EU-u se ne zna, budući da Europa ne prikuplja spolno razvrstane informacije jer bi u protivnom pokazala spolnu neravnopravnost. Ipak, važno je znati da su najveći broj stvorenih poslova i najveći broj lansiranih poduzeća u ovim kriznim vremenima stvorile upravo žene poduzetnice. To su informacije koje su prikupljene u Americi. Stoga, važno je da Europa evidentira podatke da bi pokazala ekonomsku vrijednost podrške ženama poduzetnicama. 

 Jesu li žene dovoljno zastupljene u upravnim tijelima javnih i privatnih društava?

Mikrofinanciranje

  – Prepoznati ideju i stvoriti brand od te ideje. Ne samo ime, nego »priču« koja ide s tim brandom. Opisati dobrobiti proizvoda i usluge i tada izaći van i otići prodati samo jednoj osobi. To je početak svakog posla. 

 Koliko su kulturološke razlike bitne u procesu razvoja, preciznije – pokretanju poduzeća? 

  – Tržište EU-a je sada jedinstveno tržište. Stvaranje posla u Engleskoj traje 20 minuta online. Poduzetnik iz Hrvatske ima pravo osnovati poduzeće u Engleskoj po europskim zakonima. Ukoliko Hrvatska i ostale zemlje ne stvore puno jednostavniji sustav za osnivanje poduzeća, riskiraju gubljenje vlastitih poduzetnika i njihove registracije. 

 Smatrate li da je mikrofinanciranje, koje je uglavnom aktualno u zemljama u razvoju, dobar model razvoja ženskog poduzetništva u dugom roku?

  – Da. Mikrofinanciranje se pokazalo kao održiv i efikasan model za malo financiranje poduzetničkih ideja. U zemljama u razvoju troškovi za vođenje takvih linija su niski. EU treba pronaći sličan model da bi dao male kredite koji bi stimulirali poduzetništvo. Ipak, banke su previše halapljive da bi podržavale takve male poduhvate. Trebalo bi znati da je 99 posto svih mikrofinanaciranja danih ženama, vraćeno.