Hrvatski građani otkrivaju tržište kapitala, ulažu u fondove, državne obveznice i trezorske zapise, a sve češće se odazivaju i na inicijalne i sekundarne javne ponude privatnih kompanija koje tako dolaze do kapitala potrebnog za financiranje i razvoj.

No, osim reguliranog tržišta kapitala, odnosno transakcija koje se odvijaju preko burze, još veći broj građana ulaže u daleko slabije regulirano tržište, ono kriptoimovine.

Iako nema preciznih podataka, jer su ulagačka baza, kao i kanali ulaganja disperzirani, prema lanjskim podacima Eurobarometra, Hrvati su pri vrhu u Europi po ulaganju u kriptovalute, odmah iza Slovenaca.

Nova regulativa

Pretpostavlja se da oko 16 posto hrvatskih građana ima kontakt s ovim tržištem. Većinom su u pitanju mlađi ulagači, dijelom vjerojatno zato što su generelno tehnološki pismeniji od starijih generacija, pa im to tržište djeluje bliže ili manje strano.

No, dijelom možda i jer su skloniji većem riziku radi brže zarade, a tu valja biti oprezan. Pitanje je, naravno, i financijske pismenosti. Regulativa se međutim ipak počela stezati jer je početkom srpnja, kako je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), u Hrvatskoj i cijelom EU-u završilo prijelazno razdoblje u vezi s Uredbom o tržištima kriptoimovine, poznatijom kao »MiCA«.

Time je, pojasnila je Hanfa, završilo razdoblje u kojem su određena društva, pružatelji usluga virtualne imovine, mogla pružati kriptousluge bez licence.

Sada kriptousluge mogu pružati isključivo ona društva koja su ishodila kriptolicencu u skladu s MiCA-om, a Hanfa je dodatno upozorila korisnike kriptousluga na rizike poslovanja s onima koji se ne nalaze u njenim registrima. Time, poručili su iz Hanfe, riskiraju ostati bez svojih sredstava ili postati žrtve prevare.

Bihevioralni moment

U međuvremenu, samo kriptotržište prolazi kroz fazu koju mnogi karakteriziraju kao »fazu medvjeda« (bear) zbog silazne putanje. Nakon, naime, lanjskih rekorda, vrijednost bitcoina sada je značajno niža, a tu se onda »roje« razne spekulacije i očekivanja.

Ivan Gržeta profesor je i prodekan na riječkom Ekonomskom fakultetu, gdje između ostalog drži i kolegij Financijska tehnologija, stoga smo ga pitali što se točno zbiva na kriptotržištu, zašto je u padu, što misli o predviđanjima nekih posrednika da se krajem godine očekuje novi rast, a osvrnuo se i na utjecaj MiCA-e.

Gržeta kaže da je bitcoin u listopadu 2025. dosegnuo rekordnih oko 126.000 dolara, nakon povoljnije američke regulative poslije izbora Donalda Trumpa, dok se danas njime trguje na oko 63.000 dolara. Dakle, vrijednost mu je prepolovljena.

– Trigeri za tako velike padove kroz godine su bili razni, a danas je to splet makroekonomskih okolnosti i strukture tržišta. Na fundamentalnijoj strani to su ubrzanje inflacije, dijelom zbog skoka cijena nafte uslijed sukoba SAD-a i Irana, očekivanja da bi Fed mogao podizati kamatne stope, višemjesečni odljevi iz bitcoin ETF-ova nakon dvije godine snažnih priljeva (profit-taking), itd.

Na strani sentimenta i špekulacije, gdje je prisutan i bihevioralni moment, prisilne su likvidacije pozicija financiranih polugom, pritisak na poduzeća koja su gomilala bitcoin u svojim pozicijama, okretanje investiranju prema dionicama vezanim uz umjetnu inteligenciju i drugo.

Dugoročniji čimbenici kretanja bitcoina su institucionalna potražnja, regulatorna jasnoća, šira primjena tehnologije, dok su kratkoročni čimbenici priljevi i odljevi, kamatne stope, geopolitički rizici, pa i raspoloženje samih ulagača.

Kriptoimovina se u stresnim razdobljima često ponaša poput vrlo rizične imovine, a ne stabilnog sigurnog utočišta, pa je kratkoročna kretanja iznimno teško pouzdano predvidjeti, tumači Gržeta.

Na spekulacije da je baš sada vrijeme za ulaganje, jer se navodno očekuje novi rast, Gržeta kaže da takve poruke i preporuke treba kritički preispitati i promatrati kao jedan od mogućih scenarija, a ne kao činjenicu.

Ekstremni rasponi

– Tu se postavlja glavno pitanje, na čemu se takva prognoza temelji? Na fundamentima, sentimentu, tehničkoj analizi ili prošlim ciklusima? Možda kamatne stope? Priljevi u ETF-ove koji prate kriptoimovinu?

Sve su to pretpostavke, a ne činjenice. Koliku neizvjesnost tržište samo priznaje, pokazuje raspon aktualnih prognoza, od scenarija dna na 40 do 60 tisuća dolara na jesen do ciljeva od 150 do 200 tisuća do kraja godine, dok neki američki investitori, kao Cathie Wood, vide cijenu Bitcoina veću od milijun dolara do kraja 2030. godine, a neki kažu i veću od 20 milijuna dolara, što su stvarno ekstremi.

Primjerice, Citigroup je početkom srpnja snizio svoju dvanaestomjesečnu ciljanu cijenu Bitcoina sa 112.000 na 82.000 dolara nakon pogoršanja očekivanja o tokovima u ETF-ove.

To pokazuje da prognoza nije činjenica, da je tu riječ o uvjetnim procjenama, i da buduću cijenu bitcoina pouzdano ne zna nitko, poručuje Gržeta. Upozorava pritom da je ulaganje poželjno kada je dio promišljenog financijskog plana, a ne reakcija na reklamu, strah od propuštanja ili kratkoročni rast cijene.

– Treba se pratiti jasan redoslijed: najprije novčana rezerva za nepredviđene troškove, zatim procjena vlastite financijske situacije, vremenskog horizonta investiranja i sposobnosti podnošenja gubitaka.

Koristite isključivo regulirane i licencirane pružatelje usluga, provjerite naknade i ne kupujte proizvod koji ne razumijete, a po potrebi se posavjetujte sa stručnjakom.

Kod kriptoimovine to je sada i formalizirano, od 1. srpnja kriptousluge u Hrvatskoj i cijelom EU-u smiju nuditi samo subjekti ovlašteni prema MiCA-i. Nisam protivnik kriptoimovine, štoviše, ali riječ je o izrazito volatilnoj i pretežno špekulativnoj imovini.

Tko je želi u portfelju, neka joj namijeni ograničen udio koji si može priuštiti izgubiti. I važno, regulacija smanjuje rizik prevara i zlouporaba, ali ne uklanja tržišni rizik, zaključuje naš sugovornik.

Uređenje tržišta, a ne kolaps ili blokada

Vezano uz Binance, najveću svjetsku kriptoburzu, koja je povezana s MiCA-om, odnosno regulacijom kriptotržišta, Gržeta kaže da ta »ograničenja koja su utjecala na Binance i mnoge druge pružatelje usluga ne predstavljaju ni blokadu ni kolaps, nego konsolidaciju i uređenje tržišta«.

– Svatko tko je dublje na kriptotržištu zna za to još od donošenja MiCA uredbe, s obzirom da je 1. srpnja bio rok za prijelazno razdoblje. Tako da objava nije došla nenadano i preko noći.

Kad se čita kako je u cijelom EU-u samo 280 od 3.000 registriranih pružatelja dobilo MiCA odobrenje, to se zaista čini dramatičnim, ali nije. Čak nije ni direktno usporedivo, jer su raniji režimi registracije bili blaži i neujednačeni.

Većina velikih burzi je licence ishodila, i one vrijede u svih 27 država članica EU-a, tako da osim velikih burzi (kao Coinbase), licencu su ishodili i neki tradicionalni pružatelji digitalnih financijskih institucija (Interactive Brokers, Revolut i slični).

Licenca nije povezana s veličinom, nego kvalitetom upravljanja i kontrolom protiv pranja novca, što vraća na to da se regulacijom smanjuju prevare i zlouporaba, odnosno pruža se viši standard zaštite korisnika i veća pravna sigurnost.

A svi koji imaju kriptoimovinu na Binanceu, i dalje je njihova imovina dostupna uz mogućnost otvorenog povlačenja, i već sada svaki korisnik može provjeriti svoju platformu u Hanfinom registru, pojašnjava Gržeta.