ZAGREB Domaće gospodarstvo i u prvom ovogodišnjem tromjesečju nastavilo je padati iako se s obzirom na podatak o rastu izvoza i industrijske proizvodnje očekivalo da bi se moglo tehnički oporaviti.

Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku BDP je pao 0,4 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. To je nešto veći pad no što su ekonomisti predviđali, ali znatno niži nego li u prethodnom tromjesečju. Zadnji kvartal prošle godine BDP je potonuo 1,2 posto. 

Domaće gospodarstvo tako već 10. tromjesečje uzastpce slabi i ušli smo u šestu godinu recesiju. Prema rashodovnoj metodi najveći doprinos rastu BDP-a u prvom tromjesečju ove godine ostvaren je većim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen rastom uvoza, objavio je DZS. 

Prema proizvodnoj metodi, najveći doprinos BDP-a ostvaren je u prerađivačkoj industriji, dok je građevinarstvo imalo najveći doprinos smanjenju BDP-a. 

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izrazio je danas žaljenje zbog podatka o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove godine, 10. kvartal zaredom, napomenuvši da u idućim tromjesečjima očekuje gospodarski rast.  »Čekali smo te podatke, ima dobrih pokazatelja, industrija nam je rasla, izvoz nam je rastao, potrošnja se bila stabilizirala. Međutim, koliko sam danas uspio analizirati statistiku, graditeljstvo je povuklo dolje, očito još nešto i analizirat ćemo to«, kazao je Vrdoljak u Omišu

»Toliko je rupa bilo u sustavu da, očito, kolikogod čepiš i pomažeš industriji ili pomažeš izvoz, nikad ne začepiš sve rupe koje buše BDP prema dolje. Žao mi je zbog toga, treba nam pozitivna poruka rasta i očekujem je u idućim kvartalima«, poručio je Vrdoljak odgovarajući na pitanja novinara. 

Na novinarski upit ima li domaće gospodarstvo uopće šansu, ministar Vrdoljak je odgovorio potvrdno. »Naravno da imamo šanse za naše gospodarstvo. Hrvatska je lijepa i mala zemlja na jugu Europe i bit će pametna i razvijena, samo treba vremena za popraviti stanje«, kazao je Vrdoljak. 

Grčić očekuje da će se u lipnju potvrditi procjena HNB-a o rastu od 0,5 posto na tromjesečnoj razini, a izračunao je da bi svaka stopa veća od 0,2 posto trebala donijeti pozitivnu stopu na godišnjoj razini.

»Da bi se i na godišnjoj razini zabilježila stopa pozitivnog rasta, potrebno je da u drugom kvartalu također imamo pozitivnu stopu na kvartalnoj razini. Moja je procjena, matematički gledano, da to mora biti 0,2 posto ili više od toga, tako onda da bi u drugom kvartalu imali, ne samo pozitivan rast na kvartalnoj razini, nego i pozitivan rast na godišnjoj razini«, rekao je.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić kazao je danas kako je ponovni pad BDP-a u prvom tromjesečju ove godine poziv da se napokon krene u promjene u društvu i gospodarstvu koje bi stvorile preduvjete za rast.  Taj je pad, kazao je Majetić u izjavi za Hinu, rezultat toga što se ništa ne mijenja. Ništa se zapravo ne događa oko promjena o kojima poslodavci uporno govore, odnosno ovaj rezultat zapravo još jedanput pokazuje da ne radimo ono što treba činiti.  

– Ovaj je rezultat još jedanput i poziv da se napokon krene raditi promjene u društvu i gospodarstvu, koje će stvoriti preduvjete za rast, istaknuo je Majetić. Posebno je lošim ocijenio činjenicu da hrvatsko gospodarstvu iz tromjesečja u tromjesečje pada s niske stepenice na još nižu, a ne poduzima se ništa da se to promijeni. Sve je rečeno što treba činiti i sve se zna, ali treba početi raditi na tome, rekao je Majetić.

Jučer je pak Državni zavod za statistiku objavio kako je industrijska proizvodnja u travnju ove godine, četvrti mjesec zaredom, zabilježila rast na godišnjoj razini, i to od 0,6 posto, a Majetić kaže kako su za to zaslužni sami poslodavci, a ne okruženje. - S obzirom na ono što se događa u gospodarstvu, a negativne brojke pokazuju kakvo je u njemu stanje, poslodavci se sami tome prilagođavaju, pokušavaju naći nove poslove. U tim promjenama i transformacijama svojih programa, poslovnih modela i nekih proizvoda poslodavci pokušavaju pronaći neke nove poslove, prije svega u inozemstvu, kaže Majetić. Dakle, taj je rast prije svega zasluga poslodavaca, jer sve ovo što se događa oko njih, sva ova komunikacija među strankama, u strankama i sve ove promjene koje se ne dešavaju, stvaraju jedno negativno okruženje koje nije dobro i to vidimo i kroz ovaj ponovni pad BDP-a, zaključio je Majetić.