Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu rasta BDP-a za prvi kvartal ove godine, prema kojoj je došlo do usporavanja rasta. BDP je u prvom tromjesečju 2025. realno porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što znači da gospodarstvo i dalje raste, i to već 17. kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 3,9 posto. I dok su obično glavni pokretači rasta bili osobna potrošnja i investicije, u strukturi rasta u prvom kvartalu sada je došlo do promjene. Podbacila je osobna potrošnja, kao najveća sastavnica BDP-a, ali i investicije. Potrošnja kućanstava porasla je u prvom kvartalu 2025. za 1,7 posto, što je i dalje rast, ali znatno sporiji no ranije. Konkretno, samo kvartal ranije, odnosno u zadnjem kvartalu prošle godine, rast osobne potrošnje iznosio je visokih 6,3 posto. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su pak za 4,5 posto, što je međutim također znatno niže nego u prethodnom kvartalu, kada su rasle za 9,5 posto. Državna potrošnja sada je porasla za 5,8 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 8,9 posto.

Nešto sporije je rastao i uvoz roba i usluga, za 8,8 posto, pri čemu je uvoz roba uvećan za 8,5, a usluga za čak 11,4 posto.

Rast robnog izvoza

Izvoz roba i usluga je pak u prošlom tromjesečju porastao za 6 posto na godišnjoj razini, što je ubrzanje u odnosu na kvartal ranije, kada je bio 4,7 posto.

U tom nešto bržem rastu izvoza došlo je do skoka izvoza roba od 11,6 posto, dok je izvoz usluga pao za 1,8 posto. Iako je dakle riječ o rastu koji je i dalje znatno brži od prosjeka EU-a na godišnjoj razini, evidentno je usporavanje i određeno približavanje dinamici eurozone, a što se već vidi na kvartalnim podacima koji su se, prema sezonski prilagođenim podacima, de facto već izjednačili.

Po sezonski prilagođenim podacima domaća je ekonomija u prvom tromjesečju ove godine rasla 3,1 posto na godišnjoj, ali samo 0,3 posto na kvartalnoj razini. Podaci Eurostata pak govore da je u prvom tromjesečju ove godine gospodarstvo EU-a prema sezonski prilagođenim podacima također kvartalno poraslo za 0,3 posto, dok je na godišnjoj razini rast iznosio samo 1,4 posto. I gospodarstvo eurozone je u prvom tromjesečju poraslo 0,3 posto na kvartalnoj, uz 1,2 posto na godišnjoj razini. Očito se obistinjuju prognoze institucija i analitičara koji su predviđali usporavanje rasta u 2025., prije svega zbog očekivanog usporavanja potrošnje.

Lani su bitno rasle plaće u javnom sektoru, što je privatni tek dijelom pratio, međutim, bilo je to i više no dovoljno da značajnije povuče i potrošnju i BDP. Inflatorni pritisci usporavaju, ali i rast plaća, pa ekonomija ide u određeno hlađenje. Uz to, donedavno još uvijek snažan rast cijena isprovocirao je bojkote i suzdržaniji pristup kupaca, što se vjerojatno također odrazilo na ovaj »skor« iz prvog kvartala.

Posebna priča su gotovinski nenamjenski krediti koji su lani doživjeli ogroman skok, oslanjajući se također na rast plaća, mahom u javnom sektoru. Stoga je HNB početkom godine odlučio postrožiti kriterije za njihovo podizanje. S obzirom na to da je tu mjeru najavio u siječnju za travanj, da bi je potom još jednom odgodio, te sada na snagu stupa 1. srpnja, građane je još potaknuo da ove kredite ubrzano dižu, računajući da će od srpnja to biti puno teže ili nemoguće.

Banke ih akcijama i individualnim ponudama na to potiču prije no mjera stupi na snagu, jer se nakon toga očekuje drastični pad kredita građanima od 20 do 30 posto. Očito je dakle da bi i po toj osnovi u nastavku godine doprinos potrošnje BDP-u mogao biti manji.

Kontrakcija kredita

Buduća kontrakcija kredita, usporavanje rasta plaća, ali i inozemne potražnje uslijed velikih neizvjesnosti oko trgovinskog i carinskog rata – sve bi to moglo prigušujuće utjecati na BDP u ovoj godini. Turizam će se najviše pozitivno odraziti na treći kvartal, ali HNB je tu posebno podvukao važnost toga da se više ne dižu cijene jer bi to moglo odvratiti potražnju i smanjiti ukupni prihod od turizma. U sezoni bi dakle trebalo odigrati pametno.

Nedavno je guverner Vujčić izašao s prognozom rasta u ovoj godini od 3,3 posto, što je sporije od prošle godine, no i dalje je značajan rast, dok u 2026. očekuje nastavak usporavanja. Hrvatska udruga poslodavaca jučer je međutim dodatno revidirala rast BDP-a u ovoj godini naniže, sada očekuju rast od 2,5 posto, umjesto 2,7 posto. Potrošnja i dalje podržava rast, kao i investicije financirane EU-novcem.

No, uz spomenuto usporavanje, u uvjetima sve nestabilnijeg okruženja za plasman domaćih proizvoda i usluga, traže se ipak novi izvori rasta koji bi kompenzirali »potrošen« model. Iz većih banaka može se čuti da prostora za financiranje tvrtki itekako ima, a čini se da bi ga trebalo biti i više, s obzirom da će kreditiranje kućanstava usporiti, a bankari više nemaju ni toliki poticaj da drže viškove likvidnosti na računima u HNB-u jer Europska središnja banka smanjuje ključnu stopu i smanjivat će je i dalje.

I poruke jučerašnjih HUB-ovih analiza idu u tom pravcu gdje se navodi da je u sektoru građana omjer kredita i BDP-a oko ravnotežne, očekivane, razine, dok je »kreditna zaduženost poduzeća u postotku BDP-a, 39,7 posto, niža od ravnotežne pa postoji dugoročan potencijal za rast kredita«.

Iz redova bankara već su međutim kao sektor sa značajnim potencijalom detektirali obranu, gdje se očekuju bitna ulaganja, fiskalni izdaci za tu svrhu »izvučeni« su iz deficita, pa bi dakle mogući izvor budućeg rasta trebalo tražiti i u tom području, iako su procjene analitičara da je doprinos rastu samo iz tog izvora ipak ograničen.

Hrvatska udruga poslodavaca: Bez potrošnje države rast BDP-a bio bi bliži 1,5 posto

– BDP je u prvom kvartalu ove godine usporio rast na 2,9 posto godišnje, nakon 3,9 posto u 2024., uslijed znatno sporijeg rasta osobne potrošnje, dok bi bez doprinosa potrošnje države rast BDP-a bio bliži 1,5 posto, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Kažu da je kupovna moć rasla na snažnom realnom rastu plaća, zapošljavanju i potrošačkim kreditima, ali je rast potrošnje, 1,7 posto, ipak bio više nego tri puta niži nego lani, a prije svega pod utjecajem bojkota trgovina te kasnijeg Uskrsa.

– Investicije su prepolovile dinamiku rasta u odnosu na prošlu godinu, što odražava usporavanje građevinarstva s visoke baze i neizvjesnosti u vanjskom poslovnom okruženju – ne samo po pitanju trgovinskih tenzija, već i iščekivanjima poduzetnika u pogledu deregulacije poslovanja u Europi, navodi HUP.

Kaže da industrijska proizvodnja bilježi oporavak, naročito u energetskom sektoru te dijelu kapitalnih dobara. Inozemna potražnja pogurala je rast robnog izvoza na čak 11,6 posto godišnje. Uoči uvođenja američkih carina mnogi su europski izvoznici nastojali proknjižiti izvezenu robu po nižim carinama.

Hrvatskoj trebaju investicije koje stvaraju višu dodanu vrijednost

Iz Hrvatske udruge poslodavaca kažu i da će Hrvatska uskoro sve više dijeliti ekonomsku sudbinu europodručja u kojem analitičari kontinuirano »režu« prognoze rasta BDP-a na svega 1 posto ili niže. U 2026. u Hrvatskoj očekuju rast BDP-a od 2,5 posto, no dodaju da Hrvatska mora ciljano privući investicije u djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost, a alat za to je Zakon o poticanju investicija. U investicijama, kažu, zaostajemo za prosjekom EU-a te ekonomijama CEE regije.