ZAGREB Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od predrecesijske 2008. godine i iznad prosjeka u EU. Ujedno, to je i četvrto uzastopno tromjesečje u kojem je BDP porastao na godišnjoj razini.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto na godišnjoj razini.

To je znatno bolji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 1,6 do 3 posto.

NOVO 14:03 Čelnici sindikata javnih i državnih službi potpisali su, naime, tijekom 2011. i 2012. godine s predstavnicima Vlade izmjene sporazuma o osnovici za plaće u javnim i državnim službama, po kojima im osnovica treba rasti 6 posto nakon što BDP raste 2 i više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja.

Kako je BDP u drugom i trećem kvartalu rastao 1,2 posto i 2,8 posto, njegov prosječan rast u zadnja dva kvartala iznosi točno 2 posto. Stoga se, po odredbama sporazuma, osnovica koja trenutno iznosi 5108 kuna bruto treba povećati na 5415 kuna bruto.

Time bi se osnovica za plaće javnim i državnim službenicima zapravo trebala vratiti na razinu prije nego što su sindikati potpisali dodatke sporazumima o osnovici za plaće iz 2009., kojima su pristali na smanjenje osnovice za 6 posto, uz uvjet da im se to vrati kad se ostvari značajniji gospodarski rast.

NOVO 13:21  Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je u petak kako stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu od 2,8 posto potvrđuje da je ova Vlada definitivno izvukla zemlju iz gospodarske krize te poručio da se što prije konstituiraju nova vlada i parlament kako bi se ti pozitivni trendovi nastavili.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da je BDP u trećem kvartalu ove godine porastao za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je najviša stopa rasta od drugog tromjesečja 2008.

“Ovo je stopa koja definitivno potvrđuje da je ova Vlada zajedno sa svojim partnerima, a to znači poduzetnicima i svim građanima Hrvatske, definitivno izvukla zemlju iz gospodarske krize”, kazao je Grčić novinarima u Banskim dvorima.

Napominjući kako se od i nakon završetka predizborne kampanje iz raznih izvora govori da je Hrvatska u izrazito teškoj gospodarskoj situaciji, čime se često žele opravdavati neki drugi potezi, Grčić je ponovio kako je Hrvatska definitivno izašla iz krize zahvaljujući ovoj Vladi.

“Ali isto tako moram reći i poručiti i hrvatskoj javnosti i našim potencijalnim partnerima u budućoj Vladi da smo na ovom tragu spremni uložiti sve naše napore, znanje i iskustvo da zajednički nastavimo osiguravati stabilnost Hrvatske, stabilnost gospodarstva, ali i gospodarski rast. To je vrlo jasna poruka, mi smo se dokazali, pokazali smo da smo odgovorno vodili državu i da smo državu iz petogodišnjeg, šestogodišnjeg razdoblja recesije doveli do ozbiljnog gospodarskog rasta”, istaknuo je.

Osvrnuvši se na neke komentare da stopa gospodarskog rsta nije dovoljno velika, Grčić je rekao kako je stopa rasta sada gotovo 3 posto, što je u ovom trenutku sedma stopa po veličini u Europi, dok je stopa rasta u odnosu na prethodni kvartal od 1,3 posto druga najveća stopa u Europi.” Dakle, definitivno više ni ta teza ne stoji”, rekao je.

“Hrvatska je definitivno sada u jednom zamahu i vrlo je važno da se nova hrvatska vlada i parlament što brže konstituiraju, da ovaj proces pregovaranja uspješno završi i da se nastavimo baviti vrlo ozbiljnim poslom poticaja da se ovako pozitivni trendovi u gospodarstvu nastave”, poručio je Grčić.

Grčić ističe i dobre podatke u strukturi gospodarskog rasta - najveći doprinos imala je turistička potrošnja, uz tradicionalno u zadnjih godinu i pol ili dvije dobar rezultat industrije te podatak da nakon sedam godina raste i građevinski sektor. Potpredsjednik Vlade smatra da je tomu itekako doprinjela Vlada prije svega pokretanjem velikih infrastrukturnih projekata i velikim udjelom EU financiranja tih projekata.

Kad se gleda rashodna metoda obračuna BDP-a, Grčić kaže kako su investicije rasle čak 2,2 posto u trećem kvartalu. “To je nešto za što smo se cijelo vrijeme itekako trudili i borili i sada smo došli do toga da su konačno investicije u Hrvatskoj probuđene i da su u ovom kvartalu dale najveći doprinos rastu BDP-a”, rekao je.

Ističe i kako je osobna potrošnja rasla za 1,4 posto, što je više nego u prethodnom kvartalu, a izvoz je rastao oko 8 posto.

“Hrvatsko gospodarstvo je definitivno stabilizirano, idemo u dobrom smjeru i taj smjer trebamo nastaviti uz potporu buduće Vlade koja je u procesu formiranja”, smatra Grčić.

Na novinarski upit da li rast od 2,8 posto u trećem kvartalu aktivira sporazum sindikata javnih službi i HDZ-ove vlade, Grčić je podsjetio kako je do tog sporazuma došlo u vrijeme HDZ-ove vlade i kako u ovom trenutku ne može ništa prejudicirati. “U ovom trenutku ja ne mogu ništa prejudicirati. To će biti ozbiljna tema razgovora nas iz koalicije Hrvatska raste i naših budućih partnera u Vladi i vidjet ćemo što s tim ozbiljnim pitanjem”, kazao je.

Rekao je i kako bi, prema pisanju medija, za isplatu tog dogovora sa sindikatima trebalo oko 1,8 milijardi kuna. “Razgovarat ćemo s našim partnerima, treba voditi računa da je iduća godina jedna od prijelomnih u procesu fiskalne konsolidacije”, rekao je Grčić.

Na upit hoće li se, ako koalicija Hrvatska raste formira Vladu, sa sindikatima razgovarati o redefiniranju tog sporazuma, Grčić je ponovio kako je “to stvar dogovora s našim partnerima na koje računamo u budućoj Vladi”.

Upitan da li ovakav gospodarski rast povećava šanse za formiranje Vlade, Grčić je ponovio kako smatra da je ovime potpuno otklonjena sumnja u uspješnost ove Vlade. “Mi smo s ovim rezultatom zaključili mandat, to je odličan rezultat i najbolja garancija našim potencijalnom partnerima da s nama imaju dobrog, kvalitetnog sugovornika koji zna što radi i kako se vodi država i gospodarstvo”, rekao je .

Što se tiče državne potrošnje, potpredsjednik je kazao da je u svim komponentama BDP-a izvoz ima najvišu stopu od 8 posto, a za razliku od toga stopa rasta državne potražnje od 0,6 posto je najniža stopa u strukturi BDP-a. “Javnu potrošnju smo uspjeli staviti pod kontrolu, a to govori i stanje deficita, jer se pozitivni trend smanjenja deficita nastavlja“, rekao je potpredsjednik Grčić i istaknuo da je Hrvatska krajem prošlog mjeseca bila u primarnom suficitu od gotovo2 milijarde kuna, što se nije dogodilo u zadnjih sedam godina.

“Ova Vlada je u i u tom segmentu i zahvaljujući gospodarskom rastu uspjela i u ovoj godini postići određene rezultate u smislu daljnje fiskalne konsolidacije,. To nam je potvrdila i EK u zadnjem izvješću. Tako da idemo dobrim smjerom”, rekao je Grčić.

NOVO 13:20 Glavni mjeseci - srpanj, kolovoz i rujan - bili su turistički daleko jači, čak i ovaj rujan je bio deset posto jači od proteklog, kazao je ministar turizma Darko Lorencin komentirajući rast BDP-a u trećem tromjesečju za 2,8 posto na godišnjoj razini, što se ponajviše zahvaljuje turističkoj potrošnji. Dodao je da je potrošnja bila znatno veća, pa to potvrđuje činjenicu da će Hrvatska ostvariti devizni prihod od turima nešto malo iznad osam milijardi eura.

“Posebno veseli činjenica da ima isto tako i drugih kompomenti koje rastu. U prvom redu raste industrijska proizvodnja dakle, procesna industrija, što je puno, puno veća vrijednost jer znamo da su i procesna industrija i sam izvoz padali svih ovih godina”, rekao je Lorencin na margini međunarodnog festivala vina i kulinarstva u Zagrebu, istaknuvši da je rezultat rada ove Vlade stvaranje “tih kvalitetnih temelja za daljnji razvoj, što je u ovom mandatu napravljeno”.

 Državni zavod za statistiku, naime, u petak je objavio i da je industrijska proizvodnja u listopadu porasla na godišnjoj razini za 6,4 posto, što je njezina najbrža stopa rasta od svibnja 2007. godine.

NOVO 13:10 Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić ocijenio je da je rast BDP-a u trećem kvartalu hvalevrijedna promjena u ekonomskim kretanjima, ali nedovoljan jer je bitno manji od visine kamata za otplatu dospjelih dugova. 

  “Značajniji rast hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu je hvalevrijedna promjena u ekonomskim kretanjima u odnosu na prethodne godine koje treba staviti u realni kontekst. On je dominanto pokrenut povoljnim vanjskim uvjetima te uspješno glavnom turističkom sezonom”, ocjenjuje Majetić.

 No, Majetić ističe da je to ”krhak i upitno održiv rast jer izostaje zamah privatnih investicija i novo zapošljavanje u privatnom sektoru”.

 ”Rast je nedovoljan jer je bitno manji od veličine kamata za otplatu dospjelih dugova, što i nadalje povećava vanjsku zaduženost u uvjetima povijesno niskih kamata. Taj je rast ostvaren u odnosu na vrlo nisku bazu, uz vrlo slabe strukturne reforme i ne može bitno utjecati na promjenu ukupne ekonomske situacije”, kazao je Majetić.

NOVO 12:42  Sezonski prilagođenim godišnjim rastom BDP-a kao i međukvartalnim, Hrvatska se svrstala među najbrže rastuće ekonomije unutar Europske unije, rekao je u petak ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof.

 Sezonski prilagođeni podaci, koji su usporedivi s podacima ostalih zemalja članica EU, ukazuju na rast na godišnjoj razini od 2,7 posto.

 U odnosu na prethodno, drugo tromjesečje, BDP je u trećem kvartalu porastao za 1,3 posto, a Krištof ističe da se međukvartalni rast, po sezonski prilagođenim podacima, bilježi peto tromjesečje zaredom.

 Usporedbe radi, prosječna godišnja stopa BDP-a na razini EU za treće tromjesečje iznosi 1,9 posto, a Hrvatska se prema sezonski prilagođenim podacima sa stopom od 2,7 posto svrstala na sedmo mjesto. 

 ”Prosječna međukvartalna stopa, pak, za sve članice EU iznosi 0,4 posto, a Hrvatska je s ostvarenih 1,3 posto, na drugom mjestu, odnosno ulazi među trenutno najbrže rastuće ekonomije unutar Unije”, ističe Krištof.

 Bruto dodana vrijednost je, pak, na godišnjoj razini porasla za 2,2 posto u trećem tromjesečju, čemu je najveći doprinos dala prerađivačka industrija, dok je negativna stopa, od minus 0,5 posto, ostvarena u djelatnosti poljoprivrede, i to uslijed pada cijena, a ne poljoprivredne proizvodnje, pokazuju privremeni podaci DZS-a koje je iznio. Negativne stope bilježe i sektori informacija i komunikacija, uslijed kontinuiranog smanjenja prihoda telekom operatora, kao i u financijskom sektoru.  S druge strane, Krištof je posebno naglasio kako je u trećem kvartalu ove godine građevinarstvo, kao djelatnost koja je najviše bila pogođena recesijom, po prvi put od četvrtog tromjesečja 2008. godine zabilježilo pozitivnu stopu, od 0,2 posto. Promatrano detaljnije prema djelatnostima, najveći je doprinos rastu BDV-a došao od trgovine, prijevoza, ugostiteljstva i turizma, koji su ukupno rasli za 5,2 posto, u čemu je najviši pozitivan doprinos došao od turizma, a potom od industrije.

 U strukturi BDP-a se pak u trećem tromjesečju ove godine rast bilježi kod svih komponenti, a najveći pozitivan doprinos povećanju BDP-a došao od izvoza usluga, posebice turističkih usluga tijekom špice turističke sezone.

 Značajan je i rast najveće sastavnice, osobne potrošnje, odnosno konačne potrošnje kućanstava, koja je rasla za 1,4 posto na godišnjoj razini, što je značajno više u odnosu na prethodna dva tromjesečja u kojima se bilježila stopa rasta po 0,3 i 0,6 posto.

 Pozitivan je i doprinos inozemne potražnje, s rastom od 1,6 postotna bodova, a značajan se rast, od 2,2 posto, u trećem tromjesečju bilježi i kod investicija. Bruto investicije u fiksni kapital povećavaju se na godišnjoj razini drugo tromjesečje zaredom, što također nije zabilježeno od 2008. godine, kazao je Krištof.

 Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je u trećem tromjesečju ove godine zabilježena nešto brža stopa rasta uvoza roba i usluga u odnosu na onu po kojoj je rastao izvoz – uvoz je povećan za 8,1 posto, a izvoz za 8 posto.

NOVO 12:24 ”Rast je veći od očekivanja i moramo biti zadovoljni. Ovo su već stope rasta koje bi, ako se zadrže, rezultirale pozitivnim utjecajem na domaće tržište rada i postupni oporavak standarda građana”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

To je već četvrto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,2 posto na godišnjoj razini. To je ujedno i najveći rast gospodarstva od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine, kada je BDP skočio 2,9 posto na godišnjoj razini.

DZS je priopćio kako je među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, 1,4 posto.

-“To je najveći generator gospodarske aktivnosti, a uz uobičajene faktore u dosadašnjem dijelu godine, poput rasta realnog raspoloživog dohotka kućanstava te izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, sigurno je u ovom razdoblju pridonio i veći broj turista”, ocjenjuje Šantić.

Ubrzan rast investicija

Ističe i kako ohrabruje ubrzani oporavak kapitalnih investicija, koje su do ove godine predstavljale najznačajniju prepreku oporavku radi svoje nepovoljne strukture.

Bruto investicije u fiksni kapital skočile su u proteklom tromjesečju 2,2 posto na godišnjoj razini, dok su u prethodnom kvartalu porasle 0,8 posto.

 Doprinos neto inozemne potražnje bio je u trećem tromjesečju pozitivan, za 1,6 postotni bod, a najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom izvoza usluga, pri čemu su turističke usluge najznačajnije.

 Izvoz roba i usluga porastao je za 8 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu skočio 10,2 posto.

 ”Bez obzira što je izvoz roba i usluga malo usporen, njegov značaj na kretanje ukupnog BDP-a je veći nego u prethodnom tromjesečju, a u svakom slučaju tome je pridonijela uspješna turistička sezona”, ističe Šantić.

 Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja ojačala za 0,6 posto na godišnjoj razini.

Šantić, međutim, kaže da i dalje treba biti na oprezu zbog postojećih rizika.

“To su danas i politički faktori, no ne smijemo zanemariti ni fiskalne rizike, jer je većina EU članica već provela fiskalnu konsolidaciju, dok je u Hrvatskoj izostala”, upozorava Šantić.

U cijeloj ovoj godini očekuje stopu rasta BDP-a od oko 1 posto.

 ”Iduće godine zbog spomenutih rizika moglo bi doći do određenog usporavanja rasta BDP-a. Već u četvrtom tromjesečju ove godine očekuje se usporavanje aktivnosti, ne samo zbog izbora i formiranja vlade, nego i zato što dominantna uloga u ukupnom gospodarskom kretanju prelazi na osobnu potrošnju, a u sadašnjim okolnostima isključivo potrošnja kućanstava ne može osigurati tako visoke stope rasta BDP-a i na kraju godine”, zaključuje Šantić.

 Rast hrvatskog BDP-a iznad prosjeka u EU

DZS je danas priopćio i kako je, prema sezonski prilagođenim podacima, BDP u trećem tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal ojačao 1,3 posto, dok je u odnosu na treće tromjesečje prošle godine skočio 2,7 posto.

“Gospodarstvo je u odnosu na prethodno tromjesečje poraslo 1,3 posto, što je uz Rumunjsku (1,4 posto) najviša tromjesečna stopa rasta u članicama EU. Prosječna tromjesečna stopa rasta EU u promatranom tromjesečju iznosila je 0,4 posto. Nastavno na tromjesečne rezultate sezonski prilagođena godišnja stopa rasta u Hrvatskoj je dosegnula 2,7 posto, dok je prosjek EU iznosio 1,9 posto”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Zaključuju kako je izgledno da će se rast gospodarstva, premda uz blago nižu stopu, nastaviti i u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju implicirajući realan rast na razini cijele godine od preko 1 posto.