Tendencija bržeg pada pasivnih kamata na kredite, koje bankarima predstavljaju trošak, od aktivnih kamata na štednju, koje im znače prihod, prisutna je i zadnjih godinu dana
RIJEKA Erste banka nedavno je smanjila kamatne stope na nove stambene kredite za 0,25 postotnih bodova, ali je istovremeno, kažu neki klijenti, kamate na depozite smanjila za 0,85 postotnih bodova. Riječ je dakle o oko tri puta većem smanjenju kamata na depozite od kamata na kredite, a takva tendencija bržeg pada pasivnih kamata, koje bankarima predstavljaju trošak, od aktivnih kamata, koje im predstavljaju prihod, prisutna je i tijekom zadnjih godinu dana, kada se stanje na tržištu ipak počelo stabilizirati u odnosu na razdoblje najžešće krize pa građani očekuju da dođe i do prilagodbe kamata visokoj likvidnosti na tržištu. No, ta prilagodba brže dolazi kada su u pitanju depoziti nego krediti.
Kako će se dalje kretati kamate na kredite, napominje analitičar Zdeslav Šantić, ne ovisi samo o bankama, nego o dinamici oporavka, ekonomskim i fiskalnim rizicima koji utječu na cijenu zaduživanja, potrebi za zaduživanjem države, ali i o potezima ECB-a. Izgledno je, smatra Šantić, da će kamate na kredite nastaviti padati zbog visoke bankarske konkurencije i niske potražnje za kreditima.
To je razumljivo s pozicije banaka kojima je profit među primarnim ciljevima, ako ne i glavni, a da su lani sasvim dobro manevrirale u tim vodama, pokazuje i najnovije HNB-ovo agregirano nekonsolidirano tromjesečno statističko izvješće banaka prema kojem su banke u 2010. ostvarile čak 3,76 milijardi kuna neto dobiti što je u odnosu na usporedive podatke iz godine ranije za desetak posto veća dobit. No, još treba vidjeti što će reći revidirano izvješće. U svakom slučaju, potražnja za kreditima je niska pa će u skoroj budućnosti bankari vjerojatno morati nastaviti prilagođavati cijenu kredita stanju na tržištu.
Zaba još čeka
S druge strane, dok su Erste, Raiffeisen, a prije njih i Privredna banka ove godine ipak bar malo smanjile kamate na stambene kredite, najveća domaća banka, Zagrebačka, to još nije učinila. Zaba je, međutim, lani smanjila kamatnu stopu na stambene kredite koja se još uvijek međutim kreće oko 7 posto u redovnoj ponudi, dok je s druge strane dio klijenata primijetio da im se redovna kamata na oročene depozite bitnije smanjila, s oko 5 posto na 3 posto na godišnjoj razini čemu onda ipak treba pripisati bonus. Za građane koji i štede i otplaćuju kredit ovakvo ponašanje banaka tako predstavlja svojevrsni poremećaj tekuće likvidnosti, čije su »usklađivanje« banke zapravo prebacile na klijente.
Prema podacima HNB-a, prosječne kamate na dugoročne stambene kredite građanima, uz valutnu klauzulu, su se s kraja 2009. do kraja 2010. godine smanjile sa 6,45 na 6,02 posto, dakle niti za pola postotnog boda, dok su se u istom razdoblju kamate na dugoročne oročene devizne depozite stanovništvu u eurima sa 5,43 smanjile na 4,29 posto, dakle za više od jednog postotnog boda.
Godinu dana pomaka
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da kada se govori o kamatama na depozite na umu treba imati činjenicu da otprilike godinu dana treba proći da se trošak koji banke imaju na depozite preslika naračunu dobiti i gubitka. Tako su, kaže, visoke cijena depozita ugovorenih u 2009. banke na računu dobiti i gubitka osjetile tek krajem prošle godine, te su onda tome prilagođavale i aktivne kamatne stope.
