Potraživanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za nepripadne isplate mirovinskih primanja za 2010. godinu prema poslovnim bankama iznosila su 28 milijuna 134 tisuće kuna, a prema regresnim zahtjevima 92 milijuna 343 tisuće
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje potraživao je krajem prošle godine 120,5 milijuna kuna koje je korisnicima mirovina isplatio iako im ne pripadaju. Ne čini se to možda velikim iznosom s obzirom da je godišnji trošak mirovina 35 milijardi kuna, ali potpuno je neizvjesno hoće li HZMO i kada uspjeti vratiti taj novac dovoljan za isplatu 55.735 prosječnih mirovina u Hrvatskoj. Za Zavod koji ima godišnji minus veći od 15 milijardi kuna to ne može biti sitnica.
– Potraživanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za nepripadne isplate mirovinskih primanja za 2010. godinu prema poslovnim bankama iznosila su 28 milijuna 134 tisuće kuna, a prema regresnim zahtjevima 92 milijuna 343 tisuće, odgovaraju na naše pitanje iz HZMO-a.
Problemi s pokojnicima
Kad su u pitanju regresni zahtjevi, riječ je o mirovinama koje su isplaćene korisnicima nakon njihove smrti, a ta sredstva su primjerice podigli članovi njihove obitelji ili punomoćnici. Puno zbrke u tom području stvarala je zakonska odredba po kojoj umirovljeniku za mjesec u kojem je umro pripada mirovina za one dane do dana smrti te da ostatak mora biti vraćen Zavodu. Kako u Zavod podaci o smrti ne stiži istog dana, službe isplaćuju cijelu mirovinu sljedećeg mjeseca, pa je dio koji umirovljeniku ne pripada teško utjerati nakon njegove smrti. Država je tu zavrzlamu riješila tako što će od ove godine umirovljeniku, odnosno njegovoj obitelji, pripadati puna mirovina za mjesec u kojem on premine.
HZMO se muči i s bankama koje s umirovljeničkih računa ne žele vratiti mirovine koje su isplaćene nakon smrti i nisu nikada podignute, pa se tako do kraja prošle godine na tim računima skupilo više od 28 milijuna kuna. Tako su na računima banaka ostala »zaleđena« sredstva dovoljna za isplatu 13 tisuća mirovina. Vlada je, predlažući prošle godine izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, pokušala bankama ponuditi rješenje po kojem bi vraćali novac na zahtjev Zavoda, ali su banke odgovorile da će i dalje to činiti samo po sudskom nalogu.
Tražila je Vlada i rješenje za trošak isplate mirovina preko pošte, ali nije pronašla načina kako bi što više umirovljenika preusmjerila na banke koje ne naplaćuju naknadu za isplatu mirovina. Trošak isplate mirovina državu godišnje košta 150 milijuna kuna, a na taj način se isplaćuju mirovine za oko 200 tisuća umirovljenika, odnosno njih 17,8 posto. Postotak umirovljenika koji preko pošte primaju mirovine manji je iz godine u godinu pa bi se trebao smanjivati i trošak njihove isplate. Pošta na ime »posredovanja« naplaćuje postotak od ukupnog iznosa mirovina koje se preko nje isplate, ali iz Zavoda nam nisu odgovorili koliko je taj postotak.
Isplata 12 mirovina godišnje za svakog umirovljenika košta u prosjeku 750 kuna, a u poštu se godišnje slije gotovo 70 tisuća prosječnih mirovina. Tako su banke na svojim računima i pošta na ime usluga u prošloj godini »pojele« sredstva potrebna za isplatu 83 tisuće prosječnih mirovina.
