Njihovi prijedlozi u sukobu su čak i s preporukama stručnjaka MMF-a. Ti su stručnjaci lani u nekoliko studija upozorili da proračunska konsolidacija potiče socijalno raslojavanje te da punjenje proračuna treba postupno prebaciti na imućne slojeve, putem direktnih poreza na bogatstvo i nekretnine
ZAGREB Banke i poslodavci tvrde da Vlada nema prostora za uvođenje novih poreza i prihoda, već da umjesto toga mora za desetak posto kresati plaće četvrt milijuna učitelja, liječnika, policajaca i ostalih službenika države i javnih poduzeća.
Interes imućnih
Međutim, takvim stajalištem Hrvatska udruga banaka (HUB), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Institut žele izlazak zemlje iz krize prebaciti isključivo na leđa osiromašene većine. Istodobno, žele zaštititi interese banaka i imućnijih slojeva u Hrvatskoj. Njihovi prijedlozi, naime, u sukobu su čak i s preporukama stručnjaka MMF-a.
Ti su stručnjaci lani u nekoliko studija upozorili da proračunska konsolidacija potiče socijalno raslojavanje. Teret punjenja proračuna, kažu, treba postupno prebaciti na imućne slojeve, putem direktnih poreza na bogatstvo i nekretnine. Iz studija MMF-a očito je da sadašnje rezanje proračuna potiče pad gospodarstva, ali i proizvodnju siromaštva.
– Na uzorku od 17 zemalja OECD-a u razdoblju od 1978. do 2009. vidi se da fiskalna konsolidacija u pravilu dovodi do značajnog i upornog rasta nejednakosti, do smanjenja plaća i njihovog udjela u dohotku te do povećanja dugoročne nezaposlenosti, zaključili su MMF-ovi istraživači Ball, Furceri, Leigh i Loungani u studiji »Distribucijski učinci fiskalne konsolidacije« iz srpnja 2013.
Kad vlade krenu u fiskalnu konsolidaciju, to znači da žele smanjiti prekomjernu potrošnju. Žele uravnotežiti proračunske rashode s prihodima, tako da snižavaju manjak, ispod 3 posto BDP-a. To se radi na dva načina: namicanjem novih prihoda ili smanjivanjem rashoda, a najčešće kombinirano.
Hrvatska vlada je najavila da će proračun ove godine uravnotežiti za 7,8 milijarda kuna. Da bi manje rezala, Vlada je odlučila polovinu tog iznosa pokriti kroz nove prihode, tako što će iz drugog stupa mirovinskog osiguranja izvaditi tri milijarde kuna.
No, taj potez je teško pogodio interese banaka koje upravljaju novcem u drugom stupu. Banke i HUP nadaju se da će Europska komisija natjerati Vladu da se umjesto »trikova« s drugim stupom prihvati »pravog posla«, a to je kresanje u javnom sektoru.
Vlada je već najavila rezanje dodataka na plaće javnim službenicima. Hoće li to biti dovoljno, znat će se do kraja travnja, do kada Bruxelles treba donijeti »pravorijek«.
Novi porezi
Predložio je cijeli popis načina za oporezivanje banaka, imovine i nekretnina najimućnijih. Sve te studije neizravno poručuju vladama neka uzmu od bogatijih, kako bi što manje dirale siromašnije. Ako takvo stajalište ima MMF, kao tradicionalni zaštitnik kapitala, očito je da su nejednakosti otišle daleko i da se boji pobuna.
Novih poreza na nekretnine i bogatstvo, međutim, u Hrvatskoj nema na vidiku. Vlada je blokirana jer se tome protivi HNS Vesne Pusić, a najavljuje taj porez tek 2016. godine, kad bi u Banske dvore mogla useliti današnja opozicija.
Ni MMF, niti Europska komisija, primjerice, nisu kritizirali Litvu zato što je od 2008. do 2012. naudila bankama i smanjila izdvajanja iz plaća za drugi mirovinski stup sa 5,5 na 1,5 posto. No, MMF-ovi istraživači zamjeraju joj što je proračunsku štednju provela uglavnom na teret zaposlenih, smanjivanjem plaća, i što oklijeva s porezima na bogatstvo i nekretnine.
