Bankarski sektor je najproduktivniji sektor u hrvatskom gospodarstvu, s najvećom dodanom vrijednosti po zaposlenom, i stvara oko 3 posto BDP-a. Ima dobru prespektivu jer nema sektorskih prezaduženosti i neravnoteža uz iznimno visoku kapitalizaciju i likvidnost. Banke su stoga spremne kreditima podržati daljnji rast Hrvatske, poručila je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.

– Prema pokazateljima stabilnosti sustava, kao što su omjer ukupnog kapitala, omjer financijske poluge, omjer likvidnosne pokrivenosti, udjel neprihodujućih kredita i omjer pokrića takvih kredita, hrvatski bankarski sustav nalazi se među tri do pet najstabilnijih, najlikvidnijih i kapitalno najjačih bankarskih sustava u EU-u i Europskom ekonomskom području. To jamči nastavak pozitivnog doprinosa banaka gospodarskom rastu i razvoju u Hrvatskoj, istaknula je Perko, dodavši da su hrvatske banke stabilne, likvidne, visoko kapitalizirane, efikasne i s jakom depozitnom bazom.

Prigušen kamatni šok

Zbog toga su hrvatske banke u ovoj godini imale niže kamatne stope nego u ostalim zemljama Europske unije i to je, tvrdi Perko, pridonijelo gospodarskom rastu za koji u HUB-u procjenuju da će ove godine iznositi između 2,1 i 2,8 posto.

Banke su dale značajan doprinos otpornosti na iznimno brzo povećanje kamatnih stopa koje je započelo u drugoj polovini 2022. odobravanjem većih iznosa kredita s nepromjenjivim kamatnim stopama.

Udjel novih kredita s nepromjenjivim kamatnim stopama dostigao je oko 90 posto u 2022. – godini preokreta kamatnih stopa – čime je pravovremeno prigušeno početno prelijevanje kamatnog šoka na potrošače, pojašnjavaju u HUB-u.

Iako su neke zemlje ušle u recesiju, Hrvatska se opire, a bivši ministar financija Zdravko Marić smatra da je rast BDP-a rezultat napora svih nas.

– Ja bih rekao da su svi ovi iskoraci koji su proteklih godina napravljeni na ovom vanjskopolitičkom financijskom dijelu – ulazak u Schengen i eurozonu – zasluga svih. Država je ta koja je pokrenula prva inicijativu stabiliziravši javne financije, a onda nakon toga doprinos su dali i ostali, i banke i gospodarstvo, a rekao bih i građani«, navodi Marić.

Krediti sigurniji

Što se poduzeća tiče, banke u Hrvatskoj najviše financiraju prerađivačku industriju, trgovinu i energetiku, a zanimljivo je da su drugi najznačajniji investitor u proizvodnju softvera, i to odmah nakon ICT sektora.

Krediti energetskom sektoru zauzimaju sve veći udjel, napominju u HUB-u, dok kod kredita stanovništvu, koji također rastu, sve veći udjel zauzimaju stambeni krediti koji su sigurniji i za dužnike i za kreditore.

Prema omjeru ukupnih depozita i BDP-a od gotovo 80 posto Hrvatska je sličnija Italiji i Austriji nego zemljama s kojima dijeli sličan stupanj razvoja, zaključuju u HUB-u. Navode da je omjer odobrenih kredita komitentima i BDP-a niži od omjera depozita, što ostavlja prostor za značajan udjel plasmana državi. S druge strane, zaduženost privatnog sektora u Hrvatskoj je na niskom stupnju – ukupan konsolidirani dug privatnog sektora niži je od vrijednosti BDP-a, što znači da nema prezaduženosti klijenata što otvara perspektivu rasta kreditiranja i gospodarskog rasta u budućnosti.

Banke lani uplatile 173 milijuna eura poreza na dobit

Bankarski sektor u porezu na dobit sudjeluje sa 7,3 posto, odnosno u 2022. banke su uplatile 173 milijuna poreza na dobit, podsjeća Perko i dodaje da tome treba pribrojiti i oko 150 milijuna eura neizravnih poreza, poput PDV-a, trošarina i slično, a o značaju bankarskog sektora govore i udjeli banaka u kapitalu i rezervama gospodarstva od gotovo 10 posto.

Konačno, Hrvatska se prema pokazateljima digitalnog korištenja bankarskih usluga smješta oko europskog prosjeka ili iznad toga praga, kao u slučaju mreže bankomata i udjela internetskih i mobilnih plaćanja.