HUB

Bankari tješe Hrvate: Rast će vam rate kredita, ali imat ćete i veće plaće

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

S obzirom da su kamatne stope dosegule najniže razine u povijesti, u nekom će trenutku doći do njihovog rasta. No, rast BDP-a, zaposlenosti i dohodaka omogućit će lakše podnošenje većih kamatnih stopa, kažu u HUB-u



Visine kamatnih stopa poslovnih banaka u Hrvatskoj, koje su u ovom trenutku na povijesno niskim razinama, direktno su povezane s monetarnom politikom Hrvatske narodne banke (HNB) i Europske središnje banke (ESB).


Inflacijski pritisci u ovom trenutku ukazuju na prolazno ubrzanje koje je uzrokovano oporavkom nakon pandemijske recesije te vjerujemo da će se ukupna stopa inflacije normalizirati potkraj ove i u sljedećoj godini, a shodno tome da kratkoročno neće doći do rasta kamatnih stopa, odgovorili su jučer zajednički iz Hrvatske udruge banaka na upit koji smo poslali većim bankama pojedinačno o tome hoće li i kada početi rasti kamate, koliki im je udio kredita s varijabilnom stopom vezano uz euribor i nacionalnu referentnu stopu (NRS), koliki se porast kamata i rata očekuje, predstavlja li to rizik za naplatu te hoće li klijentima omogućiti zamjenu za kredit s fiksnom stopom.


Nadovezali smo se naravno na izjave guvernera HNB-a Borisa Vujčića u intervjuu našem listu da »dužnici s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope trebaju biti spremni za još uvijek ipak malo vjerojatan scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak 20 posto«.


Sporiji prijenos




– Konačni odgovor ovisit će o nositeljima monetarne politike koji u ovom trenutku analiziraju snagu utjecaja rasta cijena i pandemije koronavirusa na ekonomski sustav. Prilikom donošenja odluka kreatori monetarne politike će voditi računa o nizu faktora, poput europskog gospodarstva koje se još uvijek oporavlja od posljedica pandemije, ali i velikom broju država s visokim javnim dugom na koje bi uvjeti visokih kamatnih stopa negativno utjecali.


Prema osnovnom scenariju ESB-a do kraja 2021. i u 2022. godini ključne kamatne stope eurozone trebale bi se zadržati na postojećim razinama unatoč jačanju inflatornih pritisaka jer ESB ocjenjuje da je rast cijena prolazne naravi, kažu u HUB-u.


S obzirom na to da su, kažu u HUB-u, »kamatne stope dosegnule najniže razine u povijesti, izvjesno je da će dugoročno gledajući u nekom trenutku doći do određenog rasta referentnih kamatnih stopa, ali vjerujemo da će taj rast biti postepen i neće ugroziti kreditnu sposobnost klijenata«.


Važna činjenica je da je većina potrošača u Hrvatskoj u velikoj mjeri zaštićena od rasta kamata s obzirom na to da koriste kredite s fiksnom kamatnom stopom ili kombinaciju fiksne i varijabilne kamatne stope.


Prema podacima HNB-a, dvije trećine kredita, odobrenih uz varijabilnu kamatnu stopu ili uz fiksnu u razdoblju kraćem od dospijeća, vezana je uz NRS, što znači da bi se eventualno zaoštravanje uvjeta financiranja na inozemnom tržištu prenosilo sporije i time dodatno zaštitilo dužnike u Hrvatskoj.


Zamka »švicarca«


Važan amortizer spomenutog pritiska je i gospodarski rast koji omogućava zapošljavanje i rast osobnog dohotka. Objektivno je za nadati se da će upravo rast BDP-a, zaposlenosti i dohodaka omogućiti lakše podnošenje većih kamatnih stopa, ako i kada do toga dođe u budućnosti, zaključuju u HUB-u.


Da podsjetimo, guverner Vujčić se, upozorivši na moguću bržu promjenu monetarne politike od očekivane, a onda i na mogući brži rast kamata, ogradio da je to malo vjerojatan scenarij, iako ga ne isključuje.


Naravno da su izloženi dužnici s kreditima s promjenjivim stopama, za koje je Vujčić kazao da im je udio značajno pao, s nekih 90 posto u ukupnim kreditima u 2015. na 38 posto sada, upravo stoga što je HNB i prije nekoliko godina upozoravao na rizik od promjenjivih stopa, te od banaka tražio da ipak više nude kredite s fiksnim stopama.


Središnja banka očito je procijenila da opet treba upozoriti na taj rizik, odnosno na taj »malo vjerojatan«, ali ipak mogući crni scenarij koji bi podrazumijevao i brži i značajniji rast kreditnih rata, jer nikome, a posebno ne središnjoj banci, ne treba opet neki novi »slučaj švicarac«.


Bolje djelovati preventivno, koliko se može, jer ako nešto bude, njih će prve pitati što ste radili da niste to spriječili. I to HNB također uči, i kroz spomenute »švicarce«, ali i nedavnu buru oko prešutnih prekoračenja, što je počeo rješavati u zakašnjenju, ali se ipak odlučilo djelovati, da se ljude koliko-toliko zaštiti. Šteta što se, kada već krenu »u akciju«, nekako brzo i povuku.


Treba upozoravati


Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek jučer je na N1 rekla da HNB, osim na osnovni, treba upozoravati i na one manje vjerojatne i manje povoljne scenarije, poput bržeg rasta referentnih stopa.


– U osnovnom scenariju kamatne stope ECB-a ostaju u jednom produljenom radoblju niske i s vrlo velikom sigurnošću možemo govoriti da do 2023. neće biti njihove promjene, rekla je Švaljek. No, dodala je, s obzirom da se inflacija u cijelom svijetu ubrzava, a ona će pokrenuti odgovore središnjih banaka, postoji određena vjerojatnost da bi i ECB mogao prije reagirati.


Dakle, moglo bi se zaključiti: kamate će sigurno rasti, prije ili kasnije, samo je pitanje kada i kojom dinamikom, a tu je sve moguće. Veća je vjerojatnost da se to iduće godine još neće desiti, no moguće je i da hoće.


Dužnici s promjenjivim kamatama moraju biti spremni i na bitniji rast rata, kako je i rekao Vujčić. Vjerojatno se radi i o pokušaju dodatnog poticanja i klijenata i banaka na »selidbu« prema fiksnim kamatama, kod kojih nema ovakvih iznenađenja.


Erste: Jednostavna procedura promjene kamatne stope


Na naš upit odgovorili su i iz Erste banke, pa kažu da se kod njih krediti kraće ročnosti, do 10 godina, većinom odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu, a krediti duže ročnosti, uglavnom stambeni, uz kombiniranu (prvih nekoliko godina fiksna, a nakon toga promjenjiva).


Trenutno je u Erste banci 78% gotovinskih kredita odobreno uz fiksnu kamatnu stopu, a 22% uz promjenjivu. Istovremeno je 15% stambenih kredita odobreno uz fiksnu kamatnu stopu, 45% uz kombiniranu, a 41% promjenjivu kamatnu stopu.


Kada govorimo o kreditnom portfelju građana uz promjenjivu kamatnu stopu, veći dio vezan je uz NRS, a manji uz euribor.


– Kako bi klijentima omogućila osiguravanje od eventualnog rasta referentne kamatne stope u budućnosti, Erste banka dugi niz godina nudi mogućnost promjene vrste kamatne stope iz promjenjive u fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu.


Riječ je o jednostavnoj proceduri koja uključuje potpisivanje aneksa ugovoru te njegovu solemnizaciju. Osim troškova javnog bilježnika, sama promjena kamatne stope ne iziskuje dodatne troškove za klijenta.


Napominju da je eventualna promjena kamatne stope iz promjenjive u fiksnu individualna odluka.