Hrvatsko gospodarstvo nastavlja snažno rasti stopama višestruko većima od prosjeka Europske unije, a rast BDP-a čak je i ubrzao u zadnjem tromjesečju prošle godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rast hrvatskog gospodarstva u zadnja tri mjeseca prošle godine u odnosu na isto razdoblje godinu prije iznosio je 3,6 posto, što je znatno brže nego u prethodnom kvartalu kada je iznosio 2,3 posto. S prvom procjenom BDP-a za posljednje tromjesečje 2025. ujedno je obračunana i preliminarna procjena BDP-a za cijelu 2025., koja pokazuje rast BDP-a od 3,2 posto, navode u DZS-u. Istodobno, europsko je gospodarstvo u prošloj godini prema podacima Eurostata ostvarilo rast od 1,4 posto, dok je rast BDP-a u zadnjem lanjskom kvartalu iznosio 0,3 posto.

Na razini cijele 2025. rast realnog BDP-a usporio je na 3,2 posto, nakon što je u 2024. iznosio 3,8 posto, podsjećaju u Hrvatskoj narodnoj banci i dodaju da se u njihovim projekcijama iz prosinca očekivalo da bi rast na razini cijele 2025. godine mogao biti nešto niži, odnosno iznositi 3 posto. Nešto snažniji rast gospodarske aktivnosti u odnosu na ranija očekivanja rezultat je povoljnijeg kretanja neto izvoza, navode u HNB-u. Naime, izvoz je u zadnjem tromjesečju rastao godišnjom stopom od 1,5 posto, što je daleko brže od stope rasta uvoza, koja je iznosila tek 0,3 posto, pri čemu je kod uvoza roba čak zabilježen pad od 0,4 posto.

Produbljivanje neravnoteže

Hrvatski BDP tako raste već 20. kvartal zaredom, i dalje najviše potaknut rastom potrošnje kućanstava i države te investicija prvenstveno financiranih iz europskih fondova, osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. Iako je rast BDP-a bio solidan, posebno u kontekstu dinamike rasta u EU-u, bio je najniži u postpandemijskom razdoblju, navodi glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja i upozorava da su vidljive naznake usporavanja te rast neravnoteža u javnim financijama i platnoj bilanci.

– Pritisak na proračun, primarno zbog ekstremnog rasta plaća u javnom sektoru tijekom 2024., koji se prelio u 2025. kao trajni trošak, kao i rasta socijalnih davanja, doveo je do povećanja proračunskog deficita, koji se u 2025. približio granici od 3 posto BDP-a. Istodobno, visoke cijene usluga u turizmu i trgovini očito više ne mogu kompenzirati stagnaciju broja turističkih noćenja, pa izostaje realni rast deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, čime se produbljuje neravnoteža na tekućem računu platne bilance, pojašnjava Šaravanja.

Na moguće znakove usporavanja rasta hrvatskog gospodarstva upozorava i profesor Marko Tomljanović s Katedre ze međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Rijeci i kaže da je ovakve pozitivne pokazatelje potrebno sagledavati s velikom dozom opreza i kritičkim stavom.

– Sama činjenica da rastemo najbrže među zemljama članicama EU-a, ukazuje i na očite strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, tj. zaostajanja u području BDP-a po glavi stanovnika, izazove na tržištu rada, probleme vezane uz ostvarivanje adekvatnog životnog standarda te postizanja blagostanja. Ukoliko se sagledaju na adekvatan način, ovi pozitivni pokazatelji mogu predstavljati snažan temelj definiranja i implementacije kvalitetnih strukturnih promjena, nužnih za ostvarivanje konkurentnosti i daljnjeg napretka. S druge strane, kriva interpretacija pozitivnih trendova bi nužno mogla rezultirati daljnjim ukupnim zaostajanjem, navodi Tomljanović.

Pozitivni rizici

Također napominje da se u rastu potrošnje kućanstava i države te investicija kroz EU fondove krije potencijalna zamka.

– U teoriji, EU strukturni investicijski instrumenti su u načelu zamišljeni kao instrument pomoći zemljama koje se nalaze ispod 90 posto prosjeka BDP-a EU-a, kako bi one postigle temelje za daljnji napredak. Navedeno podrazumijeva stvaranje uvjeta za »odmicanje od ovisnosti« o EU pomoćima. Potrebno se zapitati koja je konačna svrha korištenja EU financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj? Jesmo li postigli temelje za buduću samoodrživost ili smo se u velikoj mjeri vezali za EU financijske instrumente i pomoći? Postajemo li na neki način uteg europske integracije i europskog proračuna?, pita se Tomljanović.

Iako je industrija pozitivno pridonijela rastu BDP-a prvi put nakon dvije godine, usporavanje rasta u drugim djelatnostima, posebno u građevinarstvu te u turizmu i trgovini, bilo je izraženije i usporilo je ukupni rast BDP-a, upozorava pak Šaravanja.

– Naime, uzlet građevinarstva iscrpio se nakon što je obavljen velik dio obnove nakon potresa. Realni rast trgovine usporio je zbog ustrajno visoke inflacije, koja je smanjila potrošački optimizam, kao i zbog sporijeg rasta raspoloživog dohotka. Istodobno, uslijed rasta cijena usluga u turizmu i trgovini te stagnacije broja turističkih noćenja, realno pada vrijednost deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, ističe Šaravanja.

Ako se promotri proizvodna strana BDP-a, rast je po djelatnostima bio razmjerno široko rasprostranjen, pri čemu je, sukladno kretanjima osobne potrošnje, vidno ojačala aktivnost u djelatnostima vezanima uz trgovinu, prijevoz, smještaj te ugostiteljstvo, nakon što je u prethodnom tromjesečju smanjena, kažu u središnjoj banci.

– Navedena kretanja upućuju na postojanje pozitivnih rizika za rast u preostalom dijelu projekcijskog horizonta. Prema makroekonomskim projekcijama HNB-a iz prosinca, očekivao se nastavak usporavanja rasta na 2,8 posto u 2026. te na 2,6 posto u 2027., ponajprije zbog usporavanja očekivanog rasta realnih raspoloživih dohodaka te manje poticajne fiskalne politike, a u 2027. i zbog manjeg korištenja EU fondova uslijed završetka programa financiranih iz Mehanizma za oporavak i otpornost, komentirali su u HNB-u na naš upit.