Ističu kako na temeljima četvrte krizne godine, u kojoj je Hrvatska ponovno kliznula u negativne vode, te realno ništa bolje situacije u okruženju, teško da možemo očekivati nagli izlazak iz krize u 2013.

Očekuju još jednu tešku i neizvjesnu godinu u kojoj će se pozitivni pomaci na nekim poljima početi bilježiti tek krajem godine no nadaju se da će biti dovoljno dinamični da dosegnemo 0,3 posto gospodarskog rasta u 2013. To neće donijeti željno očekivani održivi rast zaposlenosti i poboljšanje standarda, no možda označi da je 2012. bila posljednja u kojoj nas je pregazio onaj poznati »vlak iz tunela«, napominje Ivana Jović u PBZ Tjednim analizama.

Navodi kako je domaća potrošnja pala na nikad niže razine i kako bi uspjeh bio zaustaviti njen daljnji pad u realnosti nastavka krajnje nepovoljnih kretanja na tržištu rada, najavljenog smanjenja dijela primanja zaposlenih u državnom i javnom sektoru te relativno nejasnog utjecaja poreznih promjena na raspoloživi dohodak, ali i nastavka procesa razduživanja stanovništva.

Također i izvozna komponenta teško da može bitnije potaknuti gospodarski rast s obzirom na nepovoljnu gospodarsku situaciju kod naših glavnih trgovinskih partnera i lošu konkurentsku poziciju domaćih izvoznika.

Kao jedini generator kakvog takvog oporavka ostaju investicije. Analitičari PBZ-a smatraju da nas najavljeni investicijskih projekti mogu pomaknuti s mrtve točke, no relativno su oprezni u ocjeni jačine njihova pozitivna utjecaja s obzirom da te prve pozitivne pomake ne očekuju prije kraja iduće godine iz nekoliko razloga.

Kao prvo, priprema javnih investicija i posljedično njihova provedba kasni i čini se da su (kao i rijetke privatne investicije) suočene sa sporom i kompliciranom državnom administracijom. Istodobno, građevinski je sektor na koljenima i suočen je s nagomilanim financijskim obvezama, tisućama neprodanih stanova i predstečajnom nagodbom neizvjesnih posljedica.

Ocjenjuju kako je trenutna situacija nedvojbena posljedica godina i godina odgađanja strukturnih reformi i populističkih mjera kojima se povećavala državna potrošnja, uništavalo tržište rada, subvencionirali »živi mrtvaci« i smanjivala konkurentnost i krajnje je vrijeme da se ozbiljno krene u preslagivanje gospodarskog modela i poboljšanje poduzetničke klime kako bi se, s određenim vremenskim pomakom, počela otvarati nova radna mjesta i dinamizirao gospodarski rast.

Na tragu tih kretanja, napominju, svakako su i neke od poduzetih mjera Vlade. Alternative zapravo i nema, što potvrđuje i nedavna promjena izgleda od strane rejting agencije Fitch sa stabilnog na negativni, svako oklijevanje i odgađanje kažnjava se.

Upozoravaju kako zabrinjava činjenica da niske stope rasta produžavaju agoniju odnosno presporo smanjuju jaz nastao tijekom krize. U našem slučaju taj jaz u 2012. u odnosu na 2008. iznosi 10 posto i po dubini tog jaza odmah smo iza Latvije i Grčke.

Ukalkulira li se u sliku projekcije Europske komisije koja za Hrvatsku očekuje u 2013. stagnaciju, a u 2014. rast od svega 1,4 posto slika se u našem slučaju neće bitnije promijeniti nabolje, već ćemo sa Slovenijom podijeliti neslavno drugo mjesto po dubini »kriznog« jaza.