Primjena Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma

Agenti za nekretnine i odvjetnici istražuju porijeklo novca

Iva Vlašimsky

Obveznici zakona dužni su svaki udio gotovine iznad 200.000 kuna provjeriti i prijaviti što narušava odnos povjerenja. Odvjetnici stoga traže ocjenu ustavnosti, a agenti predlažu da se kupoprodaje nekretnina obavljaju isključivo preko agencije



Iako je već dvije godine na snazi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, malo je običnih građana pa i tvrtki koje imaju saznanja o tome da se prilikom svake novčane transakcije u kojoj je uključeno više od 200.000 kuna u gotovini provjerava podrijetlo te imovine. Naime, takve situacije treba prijaviti državnom Uredu za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a obveznici zakona su mnogi poslovni subjekti poput banaka, štedionica, poreznih savjetnika, osiguravajućih kuća, ovlaštenih mjenjača, priređivača igara na sreću, posrednika u trgovanju nekretninama, odvjetnika, javnih bilježnika, revizorskih kuća i drugih.


Potrebno je obavezno prijaviti svaku gotovinu u nekoj novčanoj transakciji koja prelazi 200.000 kuna koju klijent figurativno rečeno donosi »u torbi«, a kazne za neprijavljivanje su vrlo rigorozne i kreću se od 50.000 do čak 700.000 kuna!


  Neslužbeno doznajemo kako Uredu prijave najviše šalju banke, dok ostali subjekti manje poštuju tu odredbu, iako je oprez od ove godine sve veći, jer dopiru glasine kako inspekcija »češlja« sve veći broj obveznika ovog zakona. Inače, zakon je u sličnom obliku postojao i ranije, samo je na zahtjev MMF-a dodatno proširen i postrožen, a državni Ured koji prikuplja podatke dužan je redovito o tome izvještavati MMF. No, za poslovne subjekte koji su obveznici ovog zakona radi se o vrlo neugodnom postupku, gdje praktički indirektno trebaju doznati podatke o podrijetlu nečije gotovine ili pak moraju provjeravati tko je pravi vlasnik neke tvrtke ili društva (a što zakon naziva »dubinska analiza«), naročito kada se radi o inozemnim strankama, što sve skupa poprilično nalikuje više policijskoj inspekciji nego li redovnom opisu njihova posla.   

Otežano poslovanje


Mnogi od obveznika, stoga, negoduju zbog svega i smatraju da im je ovaj zakon dodatno otežao poslovanje.  – Obično se u našem djelovanju prilikom kupovine nekretnine javlja jedan dio novca u gotovini, jer netko je već prodao prijašnju nekretninu, ima naslijeđen novac, štednju ili slično, a mi smo kao agenti obvezni što detaljnije ispitati kupca o porijeklu tog novca i to tako da on toga nije svjestan. Isto to treba učiniti i banka kod koje kupac obično podiže kredit, ali i odvjetnički ured koji mu sastavlja ugovor.

Radi se o jednom vrlo nezahvalom postupku koji smo dužni provoditi i zbog čega se ugrožava i naš odnos povjerenja s klijentom, kazala je Novella Bačinović ispred Strukovne skupine poslovanja nekretninama HGK Županijske komore Rijeka. Ona je dodala kako agencije u posljednjih nekoliko godina kontinuirano dobivaju razne naputke i obveze od države, poput licenciranja tvrtki i zaposlenika, što su pokušaji uređenja struke koje pozdravlja, ali kako se svako malo donosi i neka nepopularna mjera koja ide na štetu posrednika u kupoprodaji nekretnina.



U dvije godine 661 sumnjiv predmet


     Prema informacijama iz Ministarstva financija u 2009. i 2010. godini državni Ured za sprječavanje pranja novca je obzirom na gotovinske i sumnjive transakcije prijavljene od strane banaka i drugih obveznika te prijave od strane drugih nadležnih tijela otvorio 661 predmet sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma. Nakon analitičke obrade transakcija Ured je nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje dostavio 298 slučajeva sa sumnjom na pranje novca ili financiranje terorizma.   – U okviru ovih slučajeva dostavljenih nadležnim tijelima Ured je analitički obradio 5.988 gotovinskih i sumnjivih transakcija koje su prijavljene od obveznika, a koje je izvršilo 686 pravnih i 1.036 fizičkih osoba. Tvrde kako su podaci od banaka i drugih subjekata od velike pomoći za analitičko-obavještajni rad pri obradi sumnjivih transakcija, jer mogu pojačati sumnju na prikrivanje nezakonitog izvora novca.    

Novčano kažnjeno 43 obveznika




  Nadzorna tijela su tijekom 2009. i 2010. obavila ukupno 889 nadzora kod obveznika zakona, a utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj u 43 slučajeva temeljem čega je podneseno 43 optužnih prijedloga Financijskom inspektoratu koji odlučuje u prvom stupnju o prekršajima propisanima Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Ukupno izrečene kazne od strane Financijskog inspektorata Republike Hrvatske za počinitelje prekršaja dosegle su iznos od od 908.500 kuna.



  – Stav našeg udruženja je da se pokušamo na neki način izboriti za sebe na način da se predloži donošenje zakona koji bi donio obvezu da sve kupoprodaje nekretnina idu preko agencija za nekretnine, kao što je to slučaj u barem 70 posto zapadnoeuropskih zemalja, najavila je Bačinović.  Primjenom Zakona o sprječavanju pranja novca iz svojih su razloga nezadovoljni odvjetnici, koji ističu kako se ta dubinska analiza klijenata u službi razotkrivanja potencijalno sumnjivo stečene imovine potpuno kosi s njihovom obvezom čuvanja odvjetničke tajne.   

Odvjetnička tajna


– Odvjetnik u svakom slučaju mora čuvati odvjetničku tajnu, čime je zaštićen povjerljiv odnos odvjetnika i stranke, službeni je stav Hrvatske odvjetničke komore koja je poslala prijedlog za pokretanje postupka ocjene usklađenosti Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma s Ustavom RH.


O ovoj će se temi raspravljati i na skorašnjim danima Hrvatskih odvjetnika u Zagrebu, gdje se izdvaja upravo zajednički seminar HOK-a i Pariške odvjetničke komore »Odvjetnici i pranje novca«, obzirom da se problemom narušavanja odnosa povjerenja zbog izvještavanja države o sumnjivom podrijetlu novca odvjetničkih klijenata bave i u mnogim zapadnoeuropskim zemljama. Inače, sumnju na pranje novca odvjetnici ne trebaju prijavljivati kada od svojih stranaka prikupe podatke u tijeku utvrđivanja pravnog položaja stranke ili prilikom zastupanja u sudskim postupcima, gdje je uključeno i savjetovanje u vezi s izbjegavanjem sudskih postupaka.


  Ipak, podrijetlo imovine trebaju prijaviti u slučajevima kada stranka traži pomoć u planiranju ili provođenju transakcija u vezi s kupoprodajom nekretnina ili pak udjela odnosno dionica trgovačkog društva, zatim upravljanjem novčanim sredstvima, financijskim instrumentima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke, potom pri otvaranju ili upravljanju bankovnim računima, štednim ulozima i slično te prikupljanju sredstava potrebnim za osnivanjem, djelovanje ili upravljanje trgovačkim društvom, ustanovom, fondom i sličnim subjektima ili pak ukoliko u ime neke stranke obavljaju financijsku transakciju.