Čini se da se kriza u vezi s Ukrajinom zaoštrava. Ruske i bjeloruske trupe u četvrtak (10.2.) počinju veliku vojnu vježbu, nazvana je „Odlučnost unije“.

U nazivu se aludira na „Državnu uniju“ Bjelorusije i Rusije – dvije države su pod tim nazivom 2021. dogovorile tijesnu suradnju i na vojnom polju, piše Deutsche Welle.

Na Zapadu postoji strah da bi pokreti trupa mogli biti samo maska za planiranu invaziju na susjednu Ukrajinu. Moskva i Minsk to opovrgavaju.

Najveće vježbe od Hladnog rata

Ovakve zajedničke vojne vježbe Rusije i Bjelorusije nisu rijetkost. Obično se organiziraju na jesen i najavljuje ih se pola godine unaprijed.

Ovaj put je bjeloruski vlastodržac Aleksandar Lukašenko tek krajem prošle godine nagovijestio da će se održati vojna vježba.

Zvanična najava s detaljima uslijedila je tek sredinom siječnja. Ništa nije poznato o inače uobičajenoj praksi da se na takve vojne vježbe pozovu i strani promatrači.

U isto vrijeme, u cijeloj Rusiji se održavaju druge vojne vježbe u koje su uključene i strateške jedinice s atomskim naoružanjem.

Razmjeri pokreta trupa spadaju među najveće od kraja Hladnog rata. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je kao cilj vježbe u Bjelorusiji naveo „vojnu sigurnost obje zemlje i borbu protiv terorizma”.

Jesu li manevri uvod u rat?

Mogu li se ovi vojni manevri pretvoriti u napad Rusije na Ukrajinu? U zapadnim glavnim gradovima se pribojavaju da je to moguće, a ni Kijev ne isključuje tu mogućnost.

No vojni stručnjak berlinske „Zaklade nauka i politika“ Wolfgang Richter, smatra da je to malo vjerojatno: „U vremenima napetosti, vojne vježbe šalju političke signale.

Moglo bi se raditi o insceniranju prijetnje vojnom silom“. Richter dodaje da bi, u trenutku intenzivnih diplomatskih razgovora, vojna intervencija bila „kontraproduktivna“, te bi za rusku vojsku postojali značajni rizici.

Koliko je vojnika i tehnike angažirano?

Prema podacima ruskog Ministarstva obrane, vježba će se odvijati na pet poligona, uglavnom na zapadu i jugozapadu Bjelorusije, nedaleko poljske i ukrajinske granice. Nije poznato koliko vojnika će tu biti angažirano.

Suradnik moskovskog centra „Carnegie“ Artjom Schreibman napisao je u jednoj analizi da „toliki broj ruskih vojnika nije bio na bjeloruskom tlu u ukupnoj postsovjetskoj eri“. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg procjenjuje da se radi o oko 30.000 vojnika.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je da brojnost trupa ne prelazi granicu dogovorenu Bečkim sporazumom koji je potpisan 2011. u okviru Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

Prema tom sporazumu, prijavljuje se pokret trupa čija brojnost je iznad 9.000 vojnika – pri čemu se to odnosi samo na broj vojnika u jedinicama kopnene vojske. To bi po mišljenju vojnog stručnjaka Richtera moglo objasniti tako velike razlike u brojkama.

Stigli i iz Sibira

Ljudstvo i moderna tehnika dovedeni su u Bjelorusiju čak iz Sibira i dalekoistočnih dijelova Rusije.

Potvrđeno je da će na vježbi sudjelovati i lovački avioni tipa Suhoj SU-35, koji spada među najbolje u ruskom ratnom zrakoplovstvu. I avion koji služi podršci kopnenim trupama Suhoj SU-25SM uključen je u vojnu vježbu.

Tu je i protuavionski i proturaketni sustav S-400, koji pogađa ciljeve u krugu od 400 kilometara, kao i Pancir S, sustav protuzračne obrane srednjeg i kratkog dometa.

NATO navodi da će se na vježbi pojaviti i raketni sustav Iskander, ali Rusija to nije potvrdila. Ruski izvori najavljuju sudjelovanje padobranskih jedinica, marinaca i artiljerije.

Vojni analitičar „Zaklade nauka i politika“ Wolfgang Richter kaže da se radi o „cjelovitoj vježbi u kojoj se mogu trenirati i obrana i napad.”

A nuklearno oružje?

Nije jasno hoće li na vježbi sudjelovati i jedinice s nuklearnim naoružanjem. Ruski izvori navode da će strateški bombarder Tupoljev Tu-22M3 neposredno uoči početka vježbe patrolirati iznad Belorusije.

Za Wolfganga Richtera takvi patrolni letovi nisu ništa neuobičajeno: „To rade i Sjedinjene Američke Države, to su politički signali.“

On dodaje da se takvi letovi obavljaju uglavnom bez atomskog oružja, ali kaže da bi teoretski rakete sustava Iskander-M mogle biti opremljene atomskim bojevim glavama.

Ipak, Richter ukazuje na to da su u Rusiji te rakete do sada uglavnom bile opremljene konvencionalnim bojevim glavama.

Gdje će nakon vježbe?

Bjeloruski glavni stožer je naveo da će ruske trupe napustiti zemlju nakon vježbe. To je potvrdio i Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina: „Vojnici će se vratiti u svoje baze.“

Zasada nije jasno važi li to i za oružje i opremu koji su dopremljeni.

Lukašenko je ranije izjavio da bi Bjelorusija rado nabavila od Rusije moderno naoružanje, među kojim je i protuzračni i proturaketni sustav S-400, piše Deutsche Welle.