Ako ne pušiš, nemoj ni počinjati; ako pušiš, prestani; ako ne možeš prestati, nađi (bezdimnu) alternativu – poruka je koju je globalna duhanska tvrtka Philip Morris International (PMI) poslala s konferencije Technovation održane u njihovom istraživačkom centru u švicarskom Neuchatelu. I tom prilikom još jednom su potvrdili svoju punu posvećenosti strateškom cilju – prijelazu s tradicionalnih cigareta na bezdimne duhanske proizvode. Prema porukama s konferencije, »svijet bez dima cigareta« moguć je uz regulatorne politike koje bi potaknule pušače na prelazak s cigareta na alternativne proizvode s potencijalno manjim rizikom. Iako te alternative nisu bez rizika, u PMI-ju tvrde da su značajno manje štetne od klasičnih cigareta.

Ulaganja kompanije

Konferencija je, osim predstavljanja trendova u industriji, prikazala dosadašnja ulaganja kompanije u novu generaciju bezdimnih proizvoda. Od 2008. godine PMI je, prema vlastitim podacima, uložio više od 14 milijardi dolara u razvoj bezdimnih alternativa, a gotovo cijeli proračun za istraživanje i razvoj danas usmjerava isključivo na ovu kategoriju. Tvrtka navodi kako njihove proizvode koristi 38,6 milijuna potrošača u 95 zemalja te da 99 posto tržišta pokrivaju programima koji onemogućuju prodaju maloljetnicima u vanjskim maloprodajnim kanalima.

Tvrtka koja je desetljećima bila sinonim za proizvodnju i prodaju cigareta danas ulaže milijarde dolara kako bi prestala proizvoditi upravo ono što ju je učinilo globalnim divom – cigarete. Još 2016. godine PMI je javno obznanio kako mu je cilj postupni prestanak proizvodnje i prodaje klasičnih duhanskih proizvoda koji sagorijevaju. Kompanija se svjesno odlučila na disruptivnu strategiju, odnosno promjenu vlastitog temeljnog biznisa iznutra, a sve kako bi razvijala bezdimne alternative.

Tommaso Di Giovanni, potpredsjednik za komunikacije rekao je da je otpor prema inovativnim tehnologijama uobičajen kroz povijest.

– Automobili, telefoni, cjepiva itd. bez kojih danas ne možemo zamisliti svijet, u svojim počecima nailazili su na otpor. U sličnoj situaciji su danas i bezdimni proizvodi koji su, ako ih se promatra objektivno, inovacija koja može pomoći u borbi protiv pušenja, kaže Di Giovanni.

Kompanija je u svom integriranom izvješću za 2024. godinu kao jedan od prioriteta istaknula adresiranje zdravstvenih posljedica pušenja nudeći znanstveno utemeljene, bezdimne alternative. U svrhu dokazivanja tih tvrdnji, PMI zapošljava više od 1.500 znanstvenika, inženjera i tehničara u istraživačkim centrima u Švicarskoj i Singapuru, koji se bave toksikološkim, kliničkim i bihevioralnim istraživanjima. Kao rezultat tih ulaganja, PMI danas ima više od 4.250 odobrenih patenata u najvažnijim svjetskim patentnim uredima koji se odnose na tehnologije bezdimnih proizvoda, ali i preko 500 studija na bezdimnim proizvodima, kažu u kompaniji.

Smanjenje štete

– Za ljude koji ne prestaju pušiti harm reduction pristup, tj. smanjenje štete u vidu mogućnosti informacija o manje štetnim proizvodima je važno, rekla je Gizelle Baker, potpredsjednica odjela za suradnju sa znanstvenom zajednicom. Prema prezentiranim podacima šteta koja proizlazi iz cigareta dolazi iz sagorijevanja. Gorenjem duhana nastaju toksične kemikalije koje uzrokuju niz bolesti kod pušača. Bezdimni proizvodi poput grijanog duhana, e-cigareta imaju i do 95 posto manje razine štetnih kemikalija u sebi.

– Cigarete i bezdimni proizvodi sadrže nikotin, nikotin izaziva ovisnost, ali nije primarni uzrok bolesti povezanih s pušenjem i to su podaci koje možete naći na stranicama i Američke agencije za lijekove i hranu i Royal College of Physicians u Velikoj Britaniji. Šteta dolazi od toksičnih tvari u duhanskom dimu, a ne od samog nikotina, rekla je Gizelle Baker.

Tako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) potvrdila da je Philip Morrisov uređaj za grijanje duhana proizvod modificiranog rizika. FDA navodi kako su znanstvene studije pokazale da potpuni prelazak s cigareta na grijani duhan značajno smanjuje izloženost tijela štetnim ili potencijalno štetnim sastojcima. Takva regulatorna podrška ključna je za prihvaćanje bezdimnih proizvoda u društvu smatra Baker.

– Nažalost, istraživanja pokazuju da zdravstveni djelatnici često pogrešno shvaćaju rizike nikotina: 47 posto zdravstvenih djelatnika pogrešno vjeruje da nikotin uzrokuje rak, ističe.

Unatoč ambicijama za transformaciju duhanske industrije, iz PMI-ja ističu da se na mnogim tržištima i dalje susreću s regulatornim preprekama koje onemogućuju širu dostupnost manje štetnih alternativa, ali i pravo javnosti na informacije o bezdimnim proizvodima, što dodatno usporava prijelaz s klasičnih cigareta na proizvode potencijalno manjeg rizika. Naime, u PMI-ju vjeruju da bi bezdimni proizvodi, uz odgovarajuće politike i regulativu, mogli pridonijeti smanjenju prevalencije pušenja, te je i predsjednik Uprave Philip Morrisa Jacek Olczak upozorio: »Zemlje koje nisu spremne prihvatiti alternative mogle bi postati živi muzeji cigareta zahvaljujući regulativama koje ne prate inovacije.«

I Hrvatska se suočava sa sličnim pitanjima s obzirom na to da je riječ o temi koja izravno utječe na gotovo trećinu građana.

Pad pušenja

– U Hrvatskoj, gdje gotovo milijun ljudi i dalje puši, važno je osigurati da punoljetni pušači imaju pristup točnim i pouzdanim informacijama o manje štetnim bezdimnim proizvodima, koji – iako nisu bez rizika – predstavljaju bolji izbor od nastavka pušenja cigareta. Takav sveobuhvatan pristup koji uključuje jasno definiranu regulativu i snažne mjere za sprečavanje pristupa maloljetnicima, može ubrzati smanjenje pušenja cigareta, kao štetnijeg oblika upotrebe duhana i tako doprinijeti unapređenju javnog zdravlja, navodi Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morris Zagreb.

Naime, trenutne politike kontrole duhana u mnogim dijelovima svijeta, izvorno osmišljene prije nekoliko desetljeća kako bi se borile protiv upotrebe gorućeg duhana, ne rješavaju u potpunosti današnje probleme pušenja. Nekoliko vlada i organizacija javnog zdravstva, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, zauzimaju prohibicionistički stav prema bezdimnim proizvodima ili ih tretiraju isto kao i cigarete. Nasuprot tome, mnoge zemlje koje dopuštaju pristup tim proizvodima ili pružaju informacije o njima doživljavaju pad prevalencije pušenja.

Usporedba podataka o prevalenciji pušenja pokazuje da se zemlje koje izričito zabranjuju bezdimne proizvode poput Brazila i Turske, a istovremeno provode sve mjere Svjetske zdravstvene organizacije protiv pušenja imaju poteškoća sa značajnijim smanjenjem stope pušenja. Tako je posljednjih 8 godina broj pušača u Turskoj pao za 2 posto, a u Brazilu za 14 posto. S druge strane, određene zemlje u kojima pušači u velikom broju prelaze na proizvode bez dima zabilježile su pad stope pušenja za gotovo 50 posto tijekom posljednjeg desetljeća. Primjeri takvih zemalja su Japan, Novi Zeland, Švedska.

U Japanu broj korisnika grijanog duhana raste iz godine u godinu, dok se broj pušača prepolovio. U Švedskoj, broj pušača pada godinama zahvaljujući tradicionalnom proizvodu, snusu, a u novije vrijeme i zahvaljujući nikotinskim vrećicama. U ovom trenutku broj pušača u Švedskoj približio se brojci od 5 posto i tako se Švedska, jedina u EU-u, približila cilju koji si je EU postavio, a to je smanjiti broj pušača na 5 posto do 2040. godine.

Najdrastičniji primjer prohibicionizma dolazi iz Australije, koja je zabranila slobodnu kupovinu e-cigareta i ograničila e-cigarete samo na ljekarne uz recept. Više od 90 posto e-cigareta u Australiji je ilegalno. Posljednjih 12 mjeseci ilegalna trgovina je porasla za 37 posto, a nasilne kriminalne bande potiču »duhanski rat«, s više od 200 slučajeva podmetnutih požara na poslovne objekte diljem Australije u posljednjih 18 mjeseci. Uz sve to, prihodi od trošarina na duhan pali su za 51 posto u razdoblju od samo godinu dana.

Strateški cilj

PMI-jev strateški cilj je da do 2030. godine više od dvije trećine ukupnih prihoda dolazi iz bezdimnih proizvoda. U sklopu strategije diverzifikacije, Philip Morris je posljednjih godina ušao i u sektor zdravlja i wellnessa. Plan je dugoročan: iskoristiti postojeću znanstvenu i tehnološku infrastrukturu kako bi Philip Morris razvijao mogućnosti u inovativnim formulacijama za inhaliranje i oralnu primjenu.

Unatoč regulatornom okviru Europske unije, PMI prolazi kroz temeljitu transformaciju. Godine 2004. PMI je imao 16 proizvodnih pogona u Europi, svi su bili usmjereni isključivo na proizvodnju cigareta. Do 2024. godine broj proizvodnih pogona porastao je na 19, od čega njih 17 (89 posto) proizvodi proizvode bez dima. Samo u Europi PMI je od 2019. do 2023. godine uložio oko 2,3 milijarde eura u istraživanje i razvoj, dok su ukupna poslovna ulaganja u EU-u u tom razdoblju premašila 23,5 milijarde eura, a samo na otkup europskog duhana PMI je uložio 635 milijuna eura. PMI-jevi fiskalni doprinosi u Europi iznose 170 milijardi eura, od čega više od 147 milijardi otpada na trošarine. U tom kontekstu, ukupni izvoz iz EU-a u kategoriji HTP (grijanih duhanskih proizvoda) od 2015. iznosi gotovo 19 milijardi eura. Ukratko, za svaki euro izravnog ulaganja PMI-ja, dodatna 2 eura ulažu se u Europsku uniju.

Uz fokus na komercijalni i regulatorni prijelaz na bezdimne proizvode, PMI posljednjih godina sve više naglašava i svoju posvećenost održivosti. Ističu da je održivost u srži njihova poslovnog modela i temelj strateškog planiranja. U tom kontekstu, tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je pokrenut tzv. kružni program, kojim se korisnicima omogućuje povrat iskorištenih e-cigareta, uređaja za grijanje duhana i umetaka brendova kompanije radi reciklaže ili energetske oporabe, u suradnji s vanjskim partnerima. Program je predstavljen kao dio šireg korporativnog pristupa odgovornijem upravljanju otpadom, a primjenu tih načela PMI potkrepljuje priznanjima koja je primio na području održivosti i upravljanja okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima (ESG). Tvrtka se, primjerice, nekoliko godina zaredom nalazi na popisu Dow Jones Sustainability Indexa, a navodi i da je među prvima u industriji stekla nezavisne certifikate za transparentnost izvještavanja i klimatske strategije.

I dok Philip Morris svoju korporativnu budućnost sve snažnije veže uz bezdimne proizvode, inovacije i održivost, jasno je da put transformacije jedne globalne duhanske kompanije ostaje kompleksan i višedimenzionalan. Uz tehnološke i tržišne aspekte, on uključuje i niz regulatornih, društvenih i zdravstvenih pitanja, čije će rješavanje zahtijevati suradnju industrije, zakonodavaca i stručne javnosti.

Koliko će se najavljene promjene i ulaganja pretočiti u stvarne rezultate na javnozdravstvenoj, regulatornoj i održivoj razini, ovisit će o spremnosti tržišta, učinkovitosti nadzora – ali i o dosljednosti same kompanije u provedbi vlastitih ciljeva.