Na Dan Europe, 9. svibnja, bit će objavljeni rezultati ove najveće »ankete« uživo ikad, koja je dosad nezabilježen primjer u participativnoj demokraciji, a prema tim zaključcima, koje je već podržao i Europski parlament, Europska unija donijet će potpuno novi izborni zakon.
povezane vijesti
- Što donosi veliki europski pakt o migraciji? Kampovi za migrante morat će biti formirani i u Hrvatskoj
- FOTO U Rijeci potpisani ugovori za rekonstrukciju raskrižja Škurinje i obilaznicu Fužina, u pripremi je i čvor Kozala
- Potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Zajedno u pomoći potrebitima”
Konferencija o budućnosti Europe jedan je od najvećih europskih projekata ikad – više od 53.000 sudionika, običnih građana, sudjelovalo je u najvećoj demokratskoj raspravi o tome u kojem smjeru bi se Europa trebala razvijati. No, teme koje su bile aktualne kad je projekt započeo prije skoro dvije godine, poput klimatskih promjena i slično, danas su ustuknule pred pandemijom, ekonomskom krizom i ratom u Ukrajini.
Rezultat? Na Dan Europe 9. svibnja bit će objavljeni rezultati ove najveće »ankete« uživo ikad, koja je dosad nezabilježen primjer u participativnoj demokraciji, a prema tim zaključcima, koje je već podržao i Europski parlament, Europska unija donijet će potpuno novi izborni zakon, ali i promijeniti svoje temeljne dokumente, odnosno svoj Ugovor, i to tako da će se omogućiti mnogo brže odlučivanje nego dosad.
Revizija temelja
Europski Ugovor je ono što je ustav u nacionalnim državama, a ovim promjenama dokinut će se jednoglasno donošenje odluka svih 27 zemalja članica, i vratiti odlučivanje kvalificiranom većinom. Neće više biti klasičnog veta, koji može zaustaviti cijeli proces odlučivanja samo zbog jedne države članice. Hoće li to značiti novi demokratski deficit, hoće li to umanjiti ravnopravnost manjih država, zasad ostaje neodgovoreno, zato i jest puno onih koji su na glasanju u srijedu u Europskom parlamentu ostali suzdržani. Podrška je izglasana s više od 300 ruku, ali njih više od 200, i to raznih političkih opcija, ostalo je suzdržano. No, sigurno je da će se odluke, pa tako i one o proširenju Europske unije, što se odnosi i na Ukrajinu, ali i na zemlje tzv. Zapadnog Balkana, pa i Bosnu i Hercegovinu u kojoj ponovno kuha nakon što izmjene izbornog zakona nisu prošle, donositi brže.
Među ostalim, Europski parlament sada treba pripremiti konkretne prijedloge za početak revizije temeljnih dokumenata EU-a, a to znači veću integraciju u područjima kao što su energetika, obrana, institucije EU-a, uključiv i otporan rast. Nakon ruske invazije na Ukrajinu svi zazivaju zajedničku europsku obranu i zajedničku europsku vanjsku politiku, a traži se i pravo Europskog parlamenta na zakonodavnu inicijativu. Traže se nove ovlasti EU-a u područjima kao što su zdravstvo, energetika, migracije i obrana. Naime, na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe, 30. travnja usvojeno je 49 prijedloga. Oni se odnose na devet tema, uključuju više od 300 mjera, a temelje se na 178 preporuka europskih panela građana i građanki.
Mandat za reforme
I dok najbrojniji klub u EP-u, europski pučani čiji je dio i HDZ, ne kriju zadovoljstvo prijedlogom, ima i onih koji su sudržani i imaju niz primjedbi, te strahuju da bi promjena Ugovora mogla dovesti do nestabilnosti u europskom mehanizmu. Portugalac Paulo Rangel iz europskih pučana zadovoljan je.
– Apsolutno je jasno da je Konferencija o budućnosti Europe bila vrlo uspješna, zbog sudjelovanja velikog broja građana unatoč pandemiji, i unatoč ratu koji je buknuo na kraju cijelog procesa, a to mnogo govori o otpornosti Unije. Građani vrlo jasno pozivaju na europsku integraciju. Kada je riječ o zdravstvu, obrani, demokraciji, vladavini prava, klimatskim promjenama, digitalnoj ekonomiji – čini se da su nam građani dali jasan mandat za reforme, izjavio je.
U Uniju teško »preko reda«Sama izmjena Ugovora puno će značiti za napore onih država koje pokušavaju postati dijelom EU-a, a to su Sjeverna Makedonija i Albanija koje su već odmakle u pregovorima, kao i Srbija, Crna Gora i naposlijetku Kosovo i BiH, za koju hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da mora ući u Europsku uniju kad i Ukrajina, te veže svoju politiku prema NATO-u na temu Bosne i Hercegovine i njezinog europskog statusa. No, zastupnici u EP-u znaju da to neće ići tako lako, ni tako brzo. – Ukrajini se može progledati kroz prste zbog sadašnje situacije tamo, no i to je zasad tek simbolička politička poruka. Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, izbori u toj zemlji se ipak raspisuju po starom izbornom zakonu i BiH tek sada ulazi u duboku političku krizu, dublju nego ranije. Zato proširenje ipak uvijek više ovisi o uvjetima u pojedinoj državi, nego o samom okviru koji nudi EU, zaključuje eurozastupnica HDZ-a Željana Zovko. |
Objava završnog dokumenta Konferencije o budućnosti Europe ne smije biti kraj, nakon toga su nužne promjene Ugovora Europske unije, ističe Guy Verhofstadt, iz skupine Obnovimo Europu.
– Kad govorimo o zdravstvenoj uniji, potrebna nam je promjena Ugovora. Jer tako su nam preporučili građani. Ako želimo pravu energetsku uniju, potrebne su nam promjene ugovora. Jer o tome se sada ne odlučuje na razini Unije. Ne postoji zajednička nabava energenata. Ako želite promijeniti pravilo jednoglasnog prihvaćanja odluka u nekim područjima, treba mijenjati Ugovor kako bismo stvorili Uniju koja je sposobna djelovati, a ne samo reagirati i činiti premalo i prekasno, kao što je bio slučaj do sada, kaže Verhofstadt.
Nezgodne promjene
Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan iz SDP-a, ipak ima određenu zadršku.
– Iako zaključci Konferencije to sugeriraju, ovdje u EP-u nerado se spominje izmjena Ugovora jer bi to mogla biti Pandorina kutija, postoji opasnost da se onda otvori još cijeli niz pitanja i stavi na dnevni red, a to može biti nezgodno. EU je sada u ovoj krizi pokazala da teško i sporo donosi odluke, da je sustav prekompliciran i ljudi s pravom očekuju brže reakcije. Iskustvo pokazuje da što manje povjerenja građani imaju u svoje nacionalne vlade, to više očekuju od EU-a i rezultati istraživanja to i potvrđuju kad je i Hrvatska u pitanju. Zato je Ugovor itekako bitan. Ali njegova izmjena donosi određene opasnosti, kaže Borzan.
Donekle je suzdržan i Tomislav Sokol iz HDZ-a.
– Konferencija je dala naslutiti da bi se jednoglasnost u odlučivanju trebala skoro u potpunosti zamijeniti odlučivanjem kvalificiranom većinom. Tu treba biti jasan – pravo veta koristan je instrument koji osigurava državama članicama da zaštite svoje interese u određenim strateškim područjima. To je posebno važno za manje države članice koje i u zajedničkoj Europi imaju pravo očuvati vlastita prava i identitet. Zbog njih se suzdržimo od eksperimenata koji mogu samo stvoriti štetu. Naše ciljeve možemo postići i u trenutnom ustavno-pravnom okviru, s više političke volje nego što je bilo do sada, kaže Sokol.
Sunčana Glavak (HDZ) misli slično.
– Svjesni smo da se naša demokracija suočila s mnoštvom izazova proteklih godina, ne samo u Uniji, bilo da se radi o rastućem ekstremizmu, dezinformacijama, manipulativnim informacijama ili o slabljenju vladavine prava. U ovom trenutku važno je objektivno procijeniti koliko prijedloga zaista možemo usvojiti u kojim područjima i koja su u nadležnosti EU-a, zaključuje ona.
Sad se s nestrpljenjem čeka 9. svibnja, kad se službeno objavljuju zaključci i kad bi EU trebala formalno krenuti u veliku reformu.
»Europskiji« izbori
Prvi korak prema velikim europskim promjenama već je napravljen – Europski parlament prihvatio je izvješće o zakonodavnoj inicijativi za reformu europskih izbora, koja bi donijela velike promjene. Europske izbore više ne bi svaka država provodila prema vlastitim zakonima, nego bi se 27 različitih izbora spojilo u jedinstven sustav. To bi značilo da će i hrvatski birači sada birati ne samo nacionalne, stranačke zastupnike, nego i paneuropske kandidate.
Uveo bi se minimalni izborni prag, dopustilo 16-godišnjacima da se kandidiraju, postojale bi takozvane »zebra liste«, odnosno liste s naizmjeničnim muškim i ženskim kandidatima, ili kvote koje osiguravaju rodnu ravnopravnost na listama, a izbori bi se održavali 9. svibnja u svim državama članicama. No, najveća promjena, koja izaziva i najviše reakcija, jest u tome da bi svaki birač imao dva glasa – jedan za izbor zastupnika u nacionalnim izbornim jedinicama, kao i do sada, te jedan za izbor zastupnika na razini Unije, kojih će se birati 28, putem transnacionalne liste, odnosno za izbor vodećih kandidata za predsjednika Europske komisije, ili kao što se uvriježilo govoriti na prošlim izborima »spitzenkandidata«. Tako građani direktno sudjelovali u izboru Europske komisije, objašnjava izvjestitelj, španjolski socijaldemokrat Domenec Ruiz Devesa.
– Europska politička izborna kampanja postat će tako puno europskija, neće se baviti samo nacionalnim temama. Ovim će se reformama povećati vidljivost europskih političkih stranaka i omogućiti im da vode kampanju u svim zemljama Unije kako bismo mogli uspostaviti istinsku paneuropsku raspravu. Načelo vodećeg kandidata, ili spitzenkandidata postat će stvarnost, objasnio je Deves.
Povijesna prekretnica
Kako bi se osigurala uravnotežena geografska zastupljenost na europskim listama, države članice bile bi podijeljene u tri skupine prema broju stanovnika. Liste će biti proporcionalno sastavljene od kandidata iz tih skupina. Prijedlog zakona omogućava i dopušta i buduća proširenja Unije. Prihvaćanje tog prijedloga u EP je povijesna prekretnica, smatra njemački zastupnik iz redova europakih pučana, Sven Simon.
– Unija se u 45 godina znatno promijenila – stvoreno je jedinstveno tržište, eurozona, i politička unija. No, te promjene nisu praćene promjenama demokratskog predstavljanja. Građani ne mogu direktno birati vodeće članove Komisije. Sjetite se samo razočaranja 2019. kada smo imali vodećeg kandidata, a na kraju je Vijeće predložilo osobu koja nije ni bila u kampanji, rekao je Simon.
