TEL AVIV/GAZA – Borbe između izraelskih vojnika i militanata islamističkog Hamasa nastavile su se u ponedjeljak na graničnom području s Gazom, dok Izrael prijeti “potpunom opsadom” Pojasa Gaze.

Izraelski helikopteri također su gađali mete u Libanonu, dok je izraelska vojska objavila da je ubila nekoliko naoružanih napadača koji su ušli u Izrael iz Libanona.

Premijer Benjamin Netanyahu je u međuvremenu rekao da će odmazda Izraela za smrtonosne napade Hamasa u subotu “promijeniti Bliski istok”.

“Ono s čime će se Hamas suočiti bit će okrutno i strašno”, rekao je Netanyahu u ponedjeljak tijekom sastanka s dužnosnicima gradova na jugu Izraela, navodi se u priopćenju.

“Tek smo na početku”, dodao je izraelski premijer.

Ministar obrane Yoav Gallant je u međuvremenu rekao da će Izrael nametnuti “potpunu opsadu” Pojasa Gaze.

Izrael je zračnim udarima gađao mete u Gazi kao odgovor na napade Hamasa u subotu u kojima je poginulo više od 800 Izraelaca, što je najveći masakr civila u povijesti zemlje.

Gallant je rekao da neće biti “struje, hrane i goriva” u Pojasu Gaze.

Ministar energetike Israel Katz naredio je i prekid opskrbe Pojasa Gaze vodom.

Podzemne vode u Gazi su jako zaslanjene.

Više od 2 milijuna ljudi živi u lošim uvjetima u Pojasu Gaze koji se proteže oko 40 kilometara uzduž Sredozemnog mora.

Humanitarna pomoć se priprema iz Egipta, a bolnice i vozila hitne pomoći su u pripravnosti, rekao je palestinski glasnogovornik na graničnom prijelazu Rafah između Egipta i južne Gaze.

Sigurnosni izvori rekli su agenciji dpa da nijedan palestinski ranjenik dosad nije stigao u Egipat zbog “poteškoća uslijed izraelskog granatiranja”.

Hamasov napad u subotu poklopio se sa židovskim blagdanom Simhat Tora.

Militanti Hamasa napali su izraelske gradove u blizini granice, idući od kuće do kuće i pucajući ili otimajući stanovnike.

Na glazbenom festivalu u pustinji Negev napadači su ubili 260 većinom mladih posjetitelja, tvrde spasioci.

Jezive slike napada i posljedica kruže društvenim mrežama.

Oko 2.600 Izraelaca je ozlijeđeno, a militanti Hamasa vratili su u Gazu s oko 150 zarobljenih Izraelaca, uključujući žene, djecu i starce.

Glasnogovornik Hamasa rekao je u ponedjeljak da skupina zahtijeva oslobađanje 36 zatvorenih Palestinki u Izraelu u zamjenu za određeni broj otetih Izraelki.

Glasnogovornik je rekao da Katar posreduje u predloženoj razmjeni zarobljenika.

Glasnogovornik izraelske vlade nije želio komentirati te navode.

Izrael je u ponedjeljak naredio mobilizaciju oko 300.000 vojnih rezervista, što je vojni glasnogovornik opisao kao najveću mobilizaciju u tako kratkom vremenu u izraelskoj povijesti.

Mobilizacija se događa dok se izraelske postrojbe bore protiv palestinskih militanata unutar Izraela, a čelnici zemlje razmatraju vojno i diplomatski riskantnu kopnenu invaziju na gusto naseljeni Pojas Gaze.

Izraelske specijalne snage sudjelovale su u borbama u ponedjeljak, rekao je glasnogovornik vojske Richard Hecht, priznajući da militanti još uvijek ulaze u Izrael iz Pojasa Gaze.

Izraelske su snage kasnije obnovile kontrolu nad selima uz Pojas Gaze, ali se borbe s Hamasom još vode u ruralnim područjima.

Više od 558 ljudi ubijeno je u Pojasu Gaze, a više od 2800 ozlijeđeno u izraelskim napadima, prema tamošnjem ministarstvu zdravstva.

“Živi štit”

Izraelska vojska optužila je Hamas da koristi civile kao “živi štit”.

Hamas je uzvratio da su četiri izraelska taoca poginula u izraelskim zračnim napadima.

Sukobi duž izraelske sjeverne granice s Libanonom u međuvremenu su pojačali zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba.

Izraelski mediji izvijestili su da je u ponedjeljak ponovno došlo do razmjene vatre te da je stanovnicima na sjeveru Izraela naređeno da ostanu u skloništima.

Sigurnosni izvori u Libanonu sumnjaju da iza napada iz južnog Libanona na Izrael stoje palestinski militanti.

Proiranski pokret Hezbolah u Libanonu zanijekao je bilo kakvu povezanost.

“Nismo uključeni u te borbe”, poručio je Hezbolah.

Hezbollah je u nedjelju preuzeo odgovornost za rakete ispaljene iz jugoistočnog Libanona na granično područje.

U međuvremenu su Njemačka, EU i druge države poput Australije privremeno obustavile pomoć palestinskim teritorijima zbog napada Hamasa.

Hamas je silom preuzeo kontrolu nad Pojasom Gaze 2007.

Izrael je od tada pooštrio blokadu Pojasa Gaze.

Europska unija, Sjedinjene Američke Države i Izrael klasificiraju Hamas kao terorističku organizaciju.

Europske zemlje pokušavale su evakuirati građane iz Izraela, uključujući i posebnim čarter letovima, iako su velike zračne kompanije otkazale letove zbog eskalacije nasilja.

Poljsko zrakoplovstvo uspostavilo je privremenu bazu na grčkom otoku Kreti kako bi dovele poljske državljane u Izrael na sigurno, rekli su u ponedjeljak ministri poljske vlade, a oko 1000 građana zatražilo je evakuaciju iz zemlje.

Mnogi Izraelci, koji su desetljećima suočeni s nasiljem, šokirani su i ljutiti jer je napad Hamasa zatekao nespremnima hvaljene sigurnosne službe Izraela.

Politički establišment i sigurnosne službe zemlje vjerojatno čekaju teška pitanja.

“Ovo je veliki neuspjeh. Unatoč tehnologiji, ogradama i visokim troškovima, nevjerojatno”, rekao je izraelski IT stručnjak u Tel Avivu za dpa.

Ljudi diljem Izraela još uvijek se moraju sklanjati od raketnih napada iz Gaze.

U Jeruzalemu, Tel Avivu i drugim gradovima u ponedjeljak su se oglasile sirene za uzbunu.

EK pokreće hitnu reviziju pomoći Palestincima

Europska komisija je u ponedjeljak najavila da pokreće hitnu reviziju pomoći Palestincima nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael.

“Komisija nedvosmisleno osuđuje terorističke napade koje je Hamas izveo protiv Izraela tijekom vikenda. Nakon ovih događaja, Komisija danas objavljuje da pokreće hitnu reviziju pomoći EU-a Palestini”, kaže se u priopćenju koje je u ponedjeljak navečer objavila Komisijina služba za odnose s javnošću.

Komisija dodaje da je cilj te revizije osigurati da pomoć EU-a ne dođe neizravno do terorističke organizacije koja je napala Izrael.

Komisija također navodi da će u svjetlu promijenjenih okolnosti na terenu, razmotriti je li potrebno prilagoditi njezine programe potpore palestinskom stanovništvu i palestinskim vlastima.

U priopćenju se na neki način demantira povjerenika za proširenje i susjedstvo Olivera Varhelyja koji je ranije na društvenoj mreži X objavio da je EU obustavlja sve isplate pomoći Palestincima.

“Budući da nije bilo predviđenih isplata, neće biti suspenzije plaćanja”, kaže se u priopćenju.

Varhelyi je ranije objavio da je Europska unija obustavila plaćanje razvojne pomoći palestinskim vlastima nakon napada Hamas na Izrael.

“Razmjeri terora i brutalnosti protiv Izraela i njegovog naroda predstavljaju prekretnicu”, napisao je Varhelyi na društvenoj mreži X.

“Kao najveći donator Palestinaca, Europska komisija preispituje svoj puni razvojni portfelj, vrijedan ukupno 691 milijun eura”, dodao je povjerenik.

“Sva plaćanja su odmah suspendirana i svi projekti se ponovno razmatraju”, rekao je povjerenik Varhelyi.

Iako je Varhelyi spomenuo obustavu “svih plaćanja”, povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič je rekao da se to ne odnosi na humanitarnu pomoć.

“Dok najoštrije osuđujem teroristički napad Hamasa, imperativ je zaštititi civile i poštovati međunarodno humanitarno pravo. Humanitarna pomoć Palestincima u potrebi nastavit će se kolikogod bude potrebno”, objavio je Lenarčič na društvenoj mreži X.

U međuvremenu su stigle reakcije iz nekoliko zemalja članica. Belgija je objavila da će razvojna i humanitarna pomoć biti nastavljena i da obustava humanitarne pomoći ne bi pridonijela uspostavi mira.

I luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn je izjavio da njegova zemlja ne podržava suspenziju pomoći. “Pomoć je važna za mlade ljude, to nije novac za Hamas”.

O situaciji u Izraelu u utorak će raspravljati ministri vanjskih poslova država članica EU-a  na izvanrednom sastanku putem video-veze.