STONSKA OBILAZNICA

FOTO Nakon pet godina završen najveći infrastrukturni projekt u novijoj povijesti. Plenković: Zavijek spojen jug Hrvatske

Marinko Glavan

Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Svi u Stonu će biti zadovoljni ovom cestom jer će im život biti lakši, uz puno bolju povezanost s ostatkom Hrvatske. Ogromno je zadovoljstvo voditi Vladu u trenutku kada spajamo jug države Pelješkim mostom, to je nešto što će ostati s nama zauvijek, kazao je predsjednik Vlade



STON – Gotovo pet godina od početka radova, otvaranjem stonske obilaznice, završen je najveći i najskuplji infrastrukturni projekt u novijoj hrvatskoj povijesti – cestovno povezivanje južne Dalmacije, u sklopu kojega je izgrađen Pelješki most, zajedno s 30 kilometara pristupnih cesta, od kojih je 28,6 kilometara izgrađeno na pelješkoj strani mosta. Stonska obilaznica, kao zadnja faza projekta, trebala je biti završena potkraj prošle godine, ali zbog problema s rastom cijena radova i isporukama potrebnih materijala, završetak radova je bio prolongiran za četiri mjeseca.


Svečanosti otvaranja stonske obilaznice prisustvovao je premijer Andrej Plenković koji je zahvalio svima iz Hrvatskih cesta i izvođača radova na trudu utkanom u realizaciju projekta i integraciji juga Dalmacije s ostatkom cestovne mreže u Hrvatskoj.


Razvojni iskorak


– Lijepo je biti danas ovdje, kada otvaramo i puštamo u promet ovu zadnju dionicu, četvrtu fazu projekta. Mislim da će svi u Stonu biti zadovoljni ovom cestom jer će im život biti lakši, uz puno bolju povezanost s ostatkom Hrvatske. Ogromno je zadovoljstvo voditi Vladu u trenutku kada spajamo jug države Pelješkim mostom, to je nešto što će ostati s nama zauvijek. U mrežu autocesta integrirali smo i hrvatsku Baranju, koridorom 5C, a dogodine očekujemo puštanje u promet druge cijevi tunela Učka koji spaja Istru s Primorsko-goranskom županijom, uz brojne druge infrastrukturne projekte, bilo da je riječ o cestama, željeznici, lukama, zračnim lukama i tako dalje. U ovih prvih deset godina članstva u Europskoj uniji napravili smo ogromne iskorake, a ostalo nam je nekoliko važnih projekata koje ćemo dovršiti, s našim financijskim i ekonomskim položajem, jer oni u svakom smislu dižu standard života u krajevima u kojima se ostvaruju, rekao je Plenković.





Dodao je kako je projekt cestovnog povezivanja južne Dalmacije donio novu dimenziju razvoja ne samo na Pelješcu i u dubrovačkom kraju, nego i u dolini Neretve.


– Zato mi se čini da je ovime, uoči desete godišnjice članstva Hrvatske u Europskoj uniji, svima jasno koliko lakše rješavamo velike razvojne iskorake koji će nam pomoći da unutar Europske unije, u šengenskom području i eurozoni osiguramo veće prihode i rast BDP-a, čime stvaramo pretpostavke za daljnja ulaganja u, primjerice, cestovnu infrastrukturu, bilo kroz Hrvatske ceste ili Hrvatske autoceste, rekao je Plenković.



Naglasio je da su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji preostala još četiri važna infrastrukturna projekta – nastavak autoceste prema Dubrovniku, izgradnja brze ceste od aerodroma u Čilipima do Dubrovnika, nastavak ceste na zapadnoj strani Pelješca i spoj Metkovića na mrežu autocesta.


Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako je projekt povezivanja južne Dalmacije dugo pripreman i priželjkivan.


– Uspjeli smo ga danas završiti, uz sufinanciranje europskim sredstvima, čime smo Europi i svijetu pokazali da je Hrvatska mala zemlja koja može uspješno koristiti europska sredstva te pripremiti i provesti ovako veliki projekt. Ovim projektom Vlada Republike Hrvatske pokazuje svoj smjer i ostvarenje svih strateških ciljeva koje smo zacrtali, rekao je Butković.


Poteškoće u provedbi


Osvrnuo se na pet godina od početka projekta, podsjetivši na sve poteškoće u provedbi, poput provedbe javnog natječaja i mnogobrojnih žalbi koje su usporile realizaciju.


– Bilo je izazova i s nesuglasicama sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, koje smo prevladali, u pogledu prava na neškodljiv prolazak brodova. Tu je predsjednik Vlade odigrao ključnu ulogu u zaštiti strateških interesa i povezivanja svih dijelova hrvatskog teritorija, rekao je Butković, naglasivši i ulogu Dubrovačko-neretvanske županije, kao i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u osiguravanju sredstava i podršci projektu.



– Odradili smo lavovski posao, ovo je velika stvar i možemo biti ponosni što smo danas ovdje. A mogu reći da smo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na početku posla, jer nas još očekuje niz projekata, od luka, ceste prema zračnoj luci, do nastavka izgradnje autoceste prema Dubrovniku, rekao je ministar.


Dionica koja povezuje jug Dalmacije s ostatkom Hrvatske izgrađena je u punoj duljini koja iznosi 32 kilometra, naglasio je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.


– O značaju ove prometnice puno je rečeno, a mogu samo naglasiti da je, od otvaranja, njome prošlo više od milijun i pol vozila, što pokazuje opravdanost ovog projekta. Otvaramo obilaznicu Stona, naselja veličanstvene povijesti i jedinstvenom spomeniku našeg graditeljstva. Ovim otklanjamo i posljednju prepreku turističkog središta, jer se izmještanjem tranzitnog prometa otvara nova razvojna perspektiva za Ston, rekao je Škorić.


Promet vozila Pelješkim mostom i pristupnim cestama s otvaranjem obilaznice vjerojatno će biti još veći jer je jučer omogućeno i prometovanje teških teretnih vozila i autobusa, ukupne mase veće od sedam i pol tona, koja su do sad prometovala kroz BiH, Neum, upravo kako bi se smanjilo prometno opterećenje lokalnih cesta u Stonu.


Velik izazov za graditelje


Stonska obilaznica, službeno dionica pristupnih cesta Prapratno – Doli, duga je 7,9 kilometara, a iako je relativno kratka, predstavljala je velik izazov za graditelje grčkog Avaxa koji je izgradio ovu prometnicu. Prvenstveno zbog zahtjevnog terena i velikog broja cestovnih objekata od kojih su najznačajniji tuneli Polakovica, dug 1.265 metara, i Supava, dug 1.320 metara, između kojih je izgrađen most Ston dug čak 485 metara. Uz dva tunela, sukladno suvremenim standardima gradnje i sigurnosti prometa, probijena su još dva servisna tunela, za slučaj opasnosti poput požara i potrebe za evakuacijom putnika iz vozila u tunelu, kao i pristupa vatrogasnih postrojbi do eventualnih požarišta unutar glavnih tunelskih cijevi.