ZAGREB – Nedavna zapljena klasificiranih vladinih dokumenata na rakošnom imanju Mar-a-Lago, bivšoj “zimskoj Bijeloj kući”, jasno pokazuje koliku sigurnosnu zabrinutost izaziva bivši američki predsjednik, kažu stručnjaci.

Donald Trump pod istragom je FBI-ja zbog moguća kršenja Zakona o špijunaži koji, među ostalim, priječi dijeljenje povjerljivih informacija osobama koje ih nisu ovlaštene imati.

Trump je i kao predsjednik nekad to znao činiti. Početkom mandata spontano je ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu odao visoko povjerljivu informaciju o operaciji protiv Islamske države.

Ali je Mar-a-Lago, gdje se organiziraju vjenčanja, proslave i dobrotvorne večere, poseban trn u oku američkoj obavještajnoj službi. Iako tajna služba osigurava bivšeg predsjednika i lokaciju, njezini agenti nemaju ovlasti kontrolirati goste ili članove Trumpova kluba.

Nalog za pretres Trumpova imanja očito pokazuje zabrinutost za nacionalnu sigurnost, kazala je bivša dužnosnica američkog ministarstva pravosuđa Mary McCord.

“Očito im je bilo vrlo važno vratiti dokumente u siguran prostor”, rekla je. “Držanje vrlo povjerljivih dokumenata na mjestu gdje dolaze brojni strani posjetitelji i drugi koji bi mogli imati veze sa stranim vladama i agentima, stvara značajnu sigurnosnu prijetnju”.

Trump, pak, tvrdi da je sa svih dokumenata koje ima skinuta oznaka tajnosti i da su bili na sigurnom mjestu.

Agenti FBI-ja početkom su tjedna s imanja odnijeli više desetaka kutija s dokumentima, uključujući i neke s informacijama o obrani.

“To okruženje je noćna mora za rukovanje visoko povjerljivim informacijama”, rekao je bivši američki obavještajni dužnosnik. “Noćna mora”.

Ministarstvo pravosuđa nije objavilo gdje su i kako dokumenti i fotografije bili pohranjeni, ali je ‘ležernost’ u Mar-a-Lagu dobro poznata.

Dobar je primjer svečana večera Trumpa i tadašnjeg japanskog premijera Shinza Abea koja je 2017. organizirana na golemoj otvorenoj terasi u Mar-a-Lagu uz brojne druge uzvanike. Večeru je poremetio sjevernokorejski raketni test pa su gosti koji su kružili okolo mogli čuti, a i snimiti, razgovor Trumpa i Abea o protumjerama.

Bijela kuća je potom odlučila uspostaviti sigurnu sobu u Ma-a-Lagu za osjetljive razgovore. Ondje su Trump i suradnici odlučili pokrenuti zračne napade na Siriju zbog upotrebe kemijskog oružja.

Nakon što je odluka donesena, Trump se uredio za svečanu večeru s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom. Izdržao je do čokoladnog deserta, ali je kineskom kolegi onda izbrbljao što namjerava poduzeti.

Godine 2019. jedna je Kineskinja sa skrivenim malicioznim softverom prošla prvu sigurnosnu kontrolu na ulaz u klub u Mar-a-Lagu i uhićena je u posljednji čas.

Tadašnji šef osoblja Bijele kuće John Kelly pokušao je ograničiti pristup Mar-a-Lagu, ali je Trump na to odbio pristati.