U tekstu, usvojenom s 317 glasova za, 206 protiv i 123 suzdržana, eurozastupnici ocjenjuju da trenutna gornja granica izdvajanja od 1 posto bruto nacionalnog dohotka 27 članica EU-a  nije dovoljna za rješavanje rastućeg broja kriza i izazova, objavio je Europski parlament.

S povlačenjem SAD-a iz svoje globalne uloge, potrošnja će se morati pozabaviti ruskim ratom agresije na Ukrajinu, vrlo izazovnom ekonomskom i socijalnom situacijom, jazom u konkurentnosti i pogoršanjem klimatske i bioraznolikosti,  upozorava Parlament.

Parlament odbacio Komisijin prijedlog nacionalnih planova

Parlament odbacuje ideju Komisije o repliciranju modela “jedan nacionalni plan po državi članici” iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Umjesto toga, zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju na strukturu koja osigurava transparentnost i parlamentarnu odgovornost te uključuje regionalne i lokalne vlasti i sve relevantne aktere. Rezolucija također potvrđuje ulogu kohezijske politike u produbljivanju jedinstvenog tržišta, smanjenju nejednakosti i borbi protiv siromaštva.

Konkurentnost i obrana

Zastupnici u Europskom parlamentu smatraju da je predloženi „fond za konkurentnost“, koji bi spojio nekoliko postojećih programa, neadekvatan. Umjesto toga, pozivaju na novi, ciljani fond osmišljen za poticanje privatnih i javnih ulaganja putem mehanizama za smanjenje rizika koje podržava EU. Povećana potrošnja na obranu je potrebna, kažu, ali to ne smije potkopati socijalnu i ekološku potrošnju ili dugoročne politike.

Pojednostavljenje, fleksibilnost i vladavina prava

Sljedeći dugoročni proračun mora smanjiti nepotrebnu birokraciju za korisnike, ali ne smije dati Komisiji više slobode bez demokratskog nadzora Parlamenta. Jednostavniji proračun mora biti transparentniji proračun, kažu zastupnici u Europskom parlamentu.

Fleksibilnost u potrošnji također je ključna – kapaciteti za odgovor na krize moraju biti ugrađeni u proračun za svako područje politike, s ograđenom humanitarnom pomoći. Sljedeći proračun trebao bi uključivati ​​dva posebna instrumenta: jedan za pomoć u katastrofama i drugi za druge nepredviđene izazove.

Zastupnici u Europskom parlamentu inzistiraju na tome da pristup sredstvima mora biti vezan uz poštivanje vrijednosti EU-a i vladavine prava te se zalažu za pametan mehanizam uvjetovanosti kako bi se izbjeglo kažnjavanje korisnika za postupke njihovih vlada.

Otplata duga i zajedničko zaduživanje

Zastupnici u Europskom parlamentu inzistiraju da otplata troškova zaduživanja NextGenerationEU-a ne smije ugroziti financiranje ključnih prioriteta EU-a. Pozivaju na jasno razdvajanje otplate duga i programske potrošnje te pozivaju Vijeće da usvoji nove, stvarne izvore prihoda. Zajedničko zaduživanje smatra se održivim alatom za rješavanje kriza diljem EU-a, poput sigurnosti i obrane.

Suizvjestitelj, rumunjski pučanin, Siegfried Mureşan (EPP) tumači kako je cilj EP-a osigurati da EU bude spreman odgovoriti na postojeće i nove izazove.

„Želimo da sljedeći dugoročni proračun EU-a bude bolje opremljen za odgovor na današnje izazove – pomažući Europi da brzo djeluje u krizama, bolje štiti svoje građane i izgradi jaču i konkurentniju Uniju. Također želimo odgovarajuću podršku za naše dugogodišnje prioritete, poput poljoprivrede i kohezije. Predlažemo odgovorno i opravdano povećanje sljedećeg VFO-a koje prelazi zastarjelo ograničenje od 1% BND-a. Ako tražimo od EU-a da učini više, moramo ga u skladu s tim opremiti. Europski parlament odobrit će samo VFO otporan na budućnost, koji je fleksibilan, učinkovit i spreman za provedbu do 1. siječnja 2028. Zato potičemo Vijeće i Komisiju da odmah nakon prijedloga Komisije u srpnju započnu pregovore“, rekao je .

Suizvjestiteljica Carla Tavares, portugalska socijaldemokratkinja, naglašava da „ljudi i regije moraju biti u središtu sljedećeg VFO-a i moramo osigurati da je EU opremljena odgovoriti na potrebe svojih građana”.

“Potrebna su nam snažna ulaganja kako bismo potaknuli stratešku autonomiju, ekonomsku otpornost i zelene ciljeve, a da nitko ne bude zapostavljen. Osim toga, ambiciozan proračun mora promicati socijalnu i teritorijalnu koheziju, uključivati ​​nove i modernizirane izvore prihoda te jamčiti dovoljno financiranja za sigurnost, obranu i spremnost kako bi se osigurala pravedna i napredna društva, uz istovremeno poštovanje vladavine prava i temeljnih vrijednosti EU-a“, rekla je Tavares, navodi Europski parlament u objavi.

Izneseni prioriteti Parlamenta osmišljeni su kako bi se ugradili u prijedlog Komisije o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a, koji bi trebao biti objavljen u srpnju 2025.

Višegodišnji financijski okvir (VFO) utvrđuje se za razdoblje od sedam godina i propisuje maksimalne gornje granice potrošnje za različita područja politike. Nakon što su osigurale suglasnost Parlamenta, koju je dala većina njegovih članova, vlade EU-a jednoglasno usvajaju uredbu o VFO-u. Trenutni dugoročni proračun EU-a istječe 31. prosinca 2027.