POPUŠTANJE

Europska unija ublažava sankcije protiv Rusije, ali tu svoju odluku baš nisu razglasili na velika zvona

Branko Podgornik

Reuters

Reuters

Bruxelles se boji posljedica ekonomskog rata s Moskvom na gospodarstvo.



ZAGREB – Bojeći se da će ekonomski rat s Rusijom teško pogoditi europsko gospodarstvo, Bruxelles je potiho počeo ublažavati sankcije protiv Moskve kada je riječ o trgovini ruskom naftom, žitaricama i umjetnim gnojivima. Europska unija te svoje poteze, po svemu sudeći, ne želi razglašavati na velika zvona, jer se mogu tumačiti kao ustupci Moskvi.


Primjerice, EU je prije dva mjeseca uveo sankcije na svu rusku naftu i derivate koji se u Europu uvoze morskim putem, a istodobno je osiguravateljskim kućama zabranio davanje osiguranja tankerima koji prevoze rusku naftu diljem svijeta. Te kazne Rusiji zbog napada na Ukrajinu trebale bi se provesti do kraja ove godine.


Poremećaj tokova


U strahu da sebi ne stvore nepotrebne nevolje, najveće svjetske energetske kompanije kao što su Total, Shell, Vitol, Glencore i Trafigura prestale su uvoziti rusku naftu ne samo u Europu, nego i ostale zemlje. To je poremetilo trgovinske tokove, pridonijelo skoku cijena nafte na tržištu, povećanim troškovima za gospodarstvo i građane te inflaciji.




– Međutim, potkraj srpnja EU je izmijenio dio svojih sankcija kako bi europskim kompanijama dopustio poslovanje s nekim ruskim državnim kompanijama, poput Rosnjefta, u svrhu prijevoza nafte u zemlje izvan tog bloka, piše Financial Times. Drugim riječima, europske kompanije više neće biti blokirane u plaćanju Rosnjeftu, »ako su te transakcije striktno potrebne« za nabavu ili prijevoz sirove nafte i naftnih proizvoda u treće zemlje, rekao je tom listu glasnogovornik Europske komisije.


Cijene žitarica pale, cijene nafte i plina i dalje više nego prije rata

 


Nakon sporazuma u Istanbulu, pokretanja izvoza ukrajinskog žita i popuštanja dijela europskih sankcija na rusku hranu i gnojiva, cijene pšenice i ostalih žitarica na svjetskom tržištu dodatno su pale, paralelno s aktualnom žetvom na sjevernoj hemisferi. Nakon ruskog napada na Ukrajinu cijena pšenice na svjetskom tržištu skočila je na više od 1.200 dolara po bušelu, a danas iznosi oko 784 dolara, isto kao prije početka rata. Cijena nafte koja se jučer kretala oko sto dolara po barelu nije se vratila na stanje prije agresije, kada je bila deset dolara jeftinija. Cijena plina ostala je viša nego prije početka rata i danas je pet puta skuplji nego prije godinu dana.

Istodobno, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Države oklijevaju sa zabranom davanja osiguranja za prijevoz ruske nafte – potezom koji bi trebao velikom dijelu tankera u svijetu faktično onemogućiti uvoz iz Rusije. Poanta je da najveći dio pomorskog osiguranja u svijetu odobravaju zapadne kompanije, posebice londonski Lloyd, a brodovima bez osiguranja praktički je nemoguće obavljati prijevoz.


Europske sankcije popustile su ne samo za trgovinu ruskom naftom, nego – kako rekosmo – i za poljoprivredne proizvode. Vijeće Europske unije, koje okuplja predstavnike država članica, prikrilo je tu svoju odluku time što je prije desetak dana donijelo novi, sedmi paket sankcija protiv Moskve, koji obuhvaća i zabranu uvoza ruskog zlata. Tek u drugom dijelu priopćenja Vijeća vidi se da je EU istodobno s uvođenjem novih sankcija Moskvi olabavio neke stare, iako ne spominje izravno ruske kompanije.


Dio sporazuma


– Da bi se izbjegle bilo kakve moguće negativne posljedice za sigurnost hrane i energije diljem svijeta, EU je odlučio proširiti izuzeće od zabrane upuštanja u transakcije s određenim entitetima u državnom vlasništvu, koje se odnose na poljoprivredne proizvode i naftu za treće zemlje, objavilo je Vijeće EU-a. Šef europske diplomacije Josep Borrell pritom je rekao da EU tim izuzećem pridonosi naporima kako bi se »osiguralo da možemo prevladati prijeteću globalnu krizu hrane«.


Djelomično ublažavanje europskih sankcija na uvoz ruskog žita zapravo je dio sporazuma potpisanog u Istanbulu 22. srpnja, kojim su se Rusija i Ukrajina – pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda i uz pomoć Turske – obvezale da će pokrenuti nesmetan izvoz oko 20 milijuna tona ukrajinskih žitarica blokiranih u njezinim lukama od početka rata, prema pisanju New York Timesa. Prema tom sporazumu, ovih je dana krenuo izvoz ukrajinskog žita, nakon što su se Rusi obvezali da to neće ometati. Zauzvrat EU je omogućio Moskvi olakšice za izvoz ruskog žita u treće zemlje – ponajprije na Bliski istok i Afriku, gdje stanovništvu prijeti glad.


– Europska unija je objavila pravno obvezujuća pojašnjenja prema kojima je bankama, osiguravateljima i ostalim poduzećima dopušteno sudjelovati u izvozu ruskog žita i gnojiva, te da njezine sankcije ne pogađaju ključnu rusku luku Novorosijsk na Crnom moru, objavio je New York Times. Ta su jamstva, smatraju dužnosnici UN-a, dovoljna da bi privatne kompanije potaknula na obnovu trgovine žitaricama s Rusijom – koja je njihov najveći izvoznik u svijetu.


Bruxelles je od sankcija na izvoz ruskih žitarica u treće zemlje, prema medijskim izvješćima, odustao na pritisak zemalja u razvoju. One većinom smatraju da glavni razlog za divljanje cijena žitarica nije ruski napad na Ukrajinu, nego su to zapadne sankcije Rusiji, zbog kojih se poduzeća boje kupovati njezine poljoprivredne proizvode.