RIJEKA – Europska središnja banka konačno je, kako se i očekivalo, jučer podigla svoje ključne kamatne stope, i to za 50 baznih bodova, odnosno za pola postotnog boda, s ciljem suzbijanja rekordne inflacije u eurozoni. Time se priključila ostalim središnjim bankama koje su ključne kamate počele već otkad dizati, primjerice američki Fed, čime je zaštitio vrijednost dolara. Euro je naime prvi put u 20 godina pao ispod vrijednosti dolara, a sada ovaj, po mnogima zakašnjeli rast kamata, trebao bi ipak zaustaviti ili ublažiti to klizanje. Ovim je povećanjem ECB barem konačno izašao iz teritorija negativnih kamatnih stopa, odnosno ni najniža od tri stope koje je dizao, stopa na bankarske depozite kod ECB-a, više nije u minusu, odnosno s minus 0,5 posto, povećala se na nula posto. Uz tu, povećane su i kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja, koja će iznositi 0,50 posto, te kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke koja će biti 0,75 posto. Povećanja će stupiti na snagu 27. srpnja 2022.

Tek prvi korak

ECB je jučer dakle i formalno otvorio eru rasta kamatnih stopa u eurozoni, jer se rast ključnih stopa odmah odražava na međubankarski euribor, koji je pak u bazi dijela kredita s promjenjivom stopom. Ima ih i u Hrvatskoj, a kako je euribor već bio rastao, anticipirajući kretanja, kao što su već porasli i prinosi na državne obveznice, oni su već poskupjeli, odnosno građani koji otplaćuju kredite s promjenjivom stopom uz euribor već su dobili obveze o povećanju.

Sada će se taj rast samo nastaviti, jer je, štoviše, i ECB u priopćenju naveo da je ovo prvi korak u normalizaciji kamatnih stopa, te da je primjerena daljnja njihova normalizacija. Kredita s euriborom u Hrvatskoj ima tek oko 18 posto, dakle oko petine. Općenito je kredita s varijabilnim kamatama oko 40 posto, no većinom imaju našu nacionalnu referentnu stopu u bazi koja još ne raste, nego čak malo i pada. Hrvatska je naime u specifičnoj situaciji jer uvodimo euro pa je HNB morao bankama, koje su ionako jako likvidne, još i otpustiti ogromnu količinu rezervi. Tako ih je dodatno opskrbio novcem, smanjio troškove, pa je guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno rekao da naše banke u biti nemaju razloga dizati kamate na nove kredite, niti na stare s promjenjivom stopom vezanom uz NRS. No, bankari su odgovorili da je za njih relevantnije ponašanje ECB-a, odnosno njeno dizanje ključne kamate, koje se sada i dogodilo, nego ta likvidnost, iako će ona, priznali su, taj rast ublažiti. Zasad iz banaka još nema najava rasta kamata uslijed rasta euribora, ali je izgledno da će one rasti, i jer će prijenos iz ECB-a, kako budemo bliže eurozoni, jačati, ali i jer će banke vjerojatno htjeti dodatno iskoristiti trend. Inače, jučer je ECB odobrio i dodatni instrument zaštite transmisije (TPI) koji je ranije najavljen kao otkup obveznica od najzaduženijih članica kojima je prinos na obveznice najviše rastao, a kako bi se smanjila razlika među članicama i omogućila bolja transmisija. To se »čita« kao pomoć onima s najvećim javnim dugom, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj… Njemačka i Nizozemska su protiv.

I guverner Vujčić i ministar financija Marko Primorac jučer su poručili da je »podizanje referentnih kamatnih stopa od strane ECB-a očekivano i trenutno neće imati nikakav značajan učinak po hrvatske građane i gospodarstvo«. Vujčić kaže da se za sada ne očekuje nikakav značajan učinak jer ovo podizanje stopa koincidira s ulaskom Hrvatske u eurozonu.

Veće rate kredita

– Taj ulazak pak ima suprotan efekt, odnosno smanjuje troškove financiranja i kamatne stope, rekao je Vujčić, podsjetivši na spomenuta otpuštanja pričuva od 4,2 milijarde kuna, plus još pet milijardi eura.

– To će bankama smanjiti troškove financiranja, pa već i one najavljuju da, bez obzira i na trenutni porast euribora, neće povećavati kamatne stope. No, ako se ciklus podizanja nastavi i u rujnu i listopadu, u jednom je trenutku moguće da se dogodi »prelijevanje na varijabilni dio, kroz porast euribora. Međutim, on opet neće biti značajan u smislu troška za građane, izjavio je Vujčić. Po simulacijama HNB-a, pri porastu referentne stope za jedan postotni bod, trošak stambenog kredita godišnje bi u prosjeku porastao oko 1.800 kuna, a gotovinskog oko 400 kuna. Ponovio je da bi, da ne ulazimo u eurozonu, kamatne stope već bile znatno više te naveo primjere zemalja EU-a koje ne idu u eurozonu, poput Poljske, Mađarske, Češke i Rumunjske, gdje su kamatne stope »bitno više«.