Izvješće koje je pripremio hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, izražava zabrinutost za stanje demokracije i vladavine prava te poziva Beograd da poboljša unutarnji politički dijalog, normalizira odnose s Kosovom i potpuno se uskladi s vanjskom politikom EU-a.

Eurozastupnici su izvješće usvojili s 419 glasova, a 113 zastupnika je glasalo protiv. Suzdržanih je bilo 88 zastupnika.

U izvješću se izražava žaljenje zbog činjenice da Srbija i dalje održava bliske odnose s Rusijom i zbog kontinuiranog pada javne potpore članstvu u EU-u u Srbiji uz sve veće potpore Putinovu režimu. Izvješće ocjenjuje se da je takvo stanje rezultat dugotrajne antieuropske i proruske retorike medija pod kontrolom vlade.

Rusija se koristi svojim utjecajem u Srbiji kako bi pokušala destabilizirati susjedne suverene države, upletati se u njih i prijetiti im te ugroziti europsku budućnost Srbije dok Srbija nastoji uspostaviti područje utjecaja kojim se podriva suverenitet susjednih zemalja, primjećuje se.

Srbija se mora suzdržati od utjecanja na domaću politiku susjednih zemalja zapadnog Balkana, među ostalim u vezi s neustavnom proslavom Dana Republike Srpske u Bosni i Hercegovini i dovođenjem u pitanje sudskih odluka Bosne i Hercegovine, poručuje EP.

Eurozastupnici su izvješće usvojili dok Srbiju potresaju prosvjedi i protuprosvjedi u organizaciji vlasti zbog nesreće na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024. u kojoj je smrtno stradalo 16 osoba.

EP traži provođenje cjelovitog i transparentnog sudskog postupka nakon istrage nadležnih tijela te ističe da je potrebno u širem smislu ispitati u kojoj je mjeri korupcija dovela do snižavanja sigurnosnih standarda i doprinijela toj tragediji, što je i zahtjev prosvjednika vođenih studentima od kojih su neki pratili raspravu u Strasbourgu.

Pad nadstrešnice pokazao probleme Srbije

Picula je predstavljajući izvješće o “izvješću Komisije o Srbiji za 2023. i 2024.” u utorak navečer na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strasbourgu ocijenio da je “pad nadstrešnice na kolodvorskoj zgradi u Novom Sadu postao tragičnim simbolom sustavne korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štitili građane”.

“Danas raspravljamo o situaciji u državi u kojoj izborno zakonodavstvo ima ozbiljne nedostatke, mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, u kojoj regulatorno tijelo za medije ne funkcionira, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme se izlaže javnim napadima”, sažeo je Picula neke od glavnih primjedbi izvješća.

“Osobni podaci prosvjednika se objavljuju javno, protiv njih se koriste neidentificirana ilegalna sredstva koja onda istražuju ruske službe, građane EU se privodi i protjeruje iz zemlje zbog statusa na društvenim mrežama, a zemlje članice EU-a i njihove dužnosnike se optužuje da stoje iza tzv. obojene revolucije”.

“Osim toga, Srbija konzistentno odbija usklađivanje s geopolitičkim opredjeljenjem EU i uvođenje sankcija Rusiji, dok se glasovanja u UN opravdavaju kao pogreška. Nedostaje osiguranje neovisnosti ključnih institucija, uključujući regulatore medija poput Regulatornog tijela za elektroničke medije”, nastavio je Picula.

HDZ-ov eurozastupnik Davor Ivo Stier je ispred kluba Europske pučke stranke podržao izvješće i rekao da se od “vlasti, i od kritičara vlasti također, očekuje jasno i nedvosmisleno odbacivanje opasnog geopolitičkog koncepta takozvanog ‘srpskog svijeta’, zaključaka ‘svesrpskog sabora’, koji podrivaju suverenost susjednih zemalja”.

Od vlasti u Srbiji se očekuje potpuno usklađivanje s vanjskom politikom EU-a”, rekao je Stier i poručio: “Slavimo Dan Europe, a ne Putinovu paradu”.

Njegov stranački kolega Tomislav Sokol rekao je kako je “srpski hegemonizam puno je dublji problem od samog Vučića”. “Dok Srbija ne prođe pravu katarzu i ne suoči se s vlastitim promašajima i iluzijama u jugoistočnoj Europi, nažalost, neće biti mira. Ovakvoj Srbiji nema mjesta u Europskoj uniji”, rekao je Sokol.

Stephen Nicola Bartulica (DOMiNO/ECR) studentima iz Srbije je u svom istupu pak poručio: “Dobro je da se zalažete za europske vrijednosti, a to i za vas znači pomirenje s Hrvatskom i priznanje krivnje za sve što je učinjeno našem narodu devedesetih”.

Studenti iz Srbije u Strasbourgu i Bruxellesu

Raspravu je pratila skupina studenata iz Srbije, koji trče od Beograda preko Strasbourga do Bruxellesa gdje bi se trebali susresti s dužnosnicima institucija Europske unije i predstaviti im svoje zahtjeve.

Prethodno je sredinom travnja u Strasbourg došla skupina studenata na biciklima koje su dočekali hrvatski eurozastupnik Zelenih Gordan Bosanac, slovenska eurozastupnica Irena Joveva i francuska eurozastupnica, bivša gradonačelnica Strasbourga, Fabienne Keller.

Bosanac je u utorak predao pismo studenata predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli u kojoj su iznijeli zahtjeve koje upućuje srbijanskim vlastima i opisuju stanje u Srbiji.

Studenti koji trče iz Srbije trebali bi u srijedu navečer doći u Strasbourg a početkom idućeg tjedna u Bruxelles gdje je predviđen razgovor s njima u bruxelleskom sjedištu Parlamenta.

Prosvjedi mijenjaju odnos prema Srbiji

Europski parlament je do sada bio najoštriji u kritikama vlasti Aleksandra Vučića no druge institucije EU-a bile su suzdržanije u svojim istupima.

Piculino izvješće “izražava zabrinutost” zbog pomirljivog pristupa Komisije prema Srbiji u kontekstu njezina cjelogodišnjeg nazadovanja u području vladavine prava, demokracije i temeljnih prava, kao i zbog njezina destabilizirajućeg utjecaja na cijelu regiju.

Od Komisije traži da se koristi jasnijim jezikom prema Srbiji, među ostalim i na najvišoj razini, i da dosljedno riješi problem znatnih nedostataka, nepostojanja napretka, pa čak i nazadovanja, čime će se poštovati temeljne vrijednosti EU-a.

Picula je za Hinu ocijenio kako je do sada u Bruxellesu Vučić smatran vjerodostojnim sugovornikom, “jedinom političkom točkom u Srbiji koja odlučuje o svemu”, dijelom zahvaljujući i političkim neuspjesima srbijanske oporbe.

“Svaka kriza u Srbiji i oko Srbije je utjecala na potrebu Bruxellesa da obraćajući se Vučiću pokuša naći neko od rješenja, što je naprosto zabluda, ali od koje se očito teško odustaje. Međutim, ta multivektorska vanjska politika koju je nastavio provoditi Aleksandar Vučić nakon što ju je artikulirao Boris Tadić, dolazi objektivno u škripac. Zato što su upravo ti centri moći na koje računa srbijanski državni vrh došli u međusoban sukob. I naravno da se to mora na neki način odraziti i u međunarodnoj poziciji same Srbije”, drži Picula.

“Sada vidimo zadnju epizodu tog pokušaja da se Vučić nametne kao neko tko s lakoćom razgovara i sa zapadom i s istokom da naprosto to više ni operativno ni politički se ne može održati. Ali neke navike sa zapada se teško mijenjaju”, ocjenjuje SDP-ov europarlamentarac.

“Čini mi se da sad lagano ulazimo u jednu fazu u kojoj će Vučić imati ne samo probleme na unutarnjem političkom planu s obzirom na već šest mjeseci konstantnih prosvjeda i nezadovoljstva, ne samo studenata nego i u širokom krugu stanovništva Srbije. Njega se više ne doživljava kao partnera kao što ga se doživljavalo možda do prije tri, četiri godine. Kako u Bruxellesu, tako i u Washingtonu”, primjećuje Picula.

Bosanac se slaže kako se percepcija stanja u Srbiji u institucijama EU-a polako mijenja. “Kad se vratimo šest mjeseci nazad od govora von der Leyen s Vučićem na zajedničkoj press konferenciji, gdje se ona se njemu divi, stvari su se jako promijenile. Povjerenica Kos već je rekla ovo što traže studenti, to traži i Europska unija”.

“Mislim da je Vučić naprosto izgubio kredibilitet i kompas. On je završio u toj slijepoj ulici političke trgovine i mislim da mu se sve više trese tlo pod nogama pogotovo sada kad je došao taj zahtjev prijevremenih izbora”, ocijenio je Bosanac za Hinu.

“Iako su studenti, seljaci, radnici, umjetnici u ogromnim brojevima već mjesecima na ulicama, njihov glas nije se donedavno ozbiljno shvaćao. Prije tri tjedna studenti su biciklima stigli od Novog Sada do ove kuće da ih se čuje. Grupa studenata, kao što smo čuli, trči, jedni su i ovdje s nama. Danas je njihov glas puno jači, a i ovo izvješće prepoznaje da Srbija i dalje ima alternativu kojoj je stalo do pravde i europskih vrijednosti. Politika trgovine litijem, borbenim avionima, skupim ulaznicama za MAGA evente polako se urušava”, rekao je Bosanac u raspravi u Strasbourgu.

„Kosovski rat je stao prije nešto više od 25 godina, no rane i ožiljci se i dalje vide”, rekao je u raspravi dan ranije Riho Terras, Estonac iz redova europskih pučana koji je pripremio izvješće, usvojeno u srijedu s 373 glasova ‘za’ i 134 ‘protiv’.

Te rane „mogu se izliječiti samo ako Europa Kosovu pruži europsku budućnost”, naglasio je taj bivši vojnik, dodajući da sve kosovske političke stranke danas shvaćaju važnost europske perspektive.

Estonac je predstavljajući izvješće za 2023. i 2024. rekao da je Kosovo učinilo mnogo po pitanju reforme gospodarstva, vladavine prava i „izgradnje europskog načina života”, no i da se ne smiju ignorirati nedostaci – nedovoljna neovisnost sudstva, nedovoljna sloboda i transparentnost medija te potreba nastavka dijaloga između Prištine i Beograda.

Europska unija je u lipnju 2023. uvela sankcije Kosovu tvrdeći da Priština ne čini dovoljno kako bi ublažila eskalaciju tenzija na sjeveru zemlje. Time je EU balkanskoj državi blokirala pristup dijelu europskih sredstava.

Terras je pozvao Europsku komisiju da odmah ukine te „nepravedne i nepotrebne sankcije”, a to je učinio i niz zastupnika koji su sudjelovali u raspravi. Estonac je pozvao i preostale članice EU-a, njih pet, da napokon priznaju Kosovo – Španjolsku, Grčku, Slovačku, Cipar i Rumunjsku.

Povjerenica EK-a za proširenje Marta Kos naglasila je da se to tijelo slaže s izvješćem Estonca, nadodajući da Priština treba raditi i na reformi javne uprave.

Pohvalila je kosovsku „stratešku orijentiranost prema EU-u” što dokazuje njezina usklađenost vanjske politike s EU-om, između ostalog i svojevoljnim uvođenjem sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Hrvatski zastupnik Davor Ivo Stier posjetio je da je Međunarodni sud (ICJ) 2010. na zahtjev Srbije donijelo zaključak da kosovsko proglašenje neovisnosti nije prekršilo međunarodno pravo.

Stoga „nije dobro koristiti Kosovo kao alibi” za opravdavanje djelovanja ruskog predsjednika Vladimira Putina prema okupiranom Krimu ili ostalim ukrajinskim regijama te druge secesionističke tendencije u Europi.

„EU mora u potpunosti prihvatiti taj zaključak i konačno dati Kosovu status kandidata za članstvo”, poručio je hrvatski pučanin, također pozivajući na ukidanje europskih sankcija Prištini.

Francuski zastupnik desnog Nacionalnog okupljanja (RN) Matthieu Valet govorio je pak da se u raspravi o Kosovu „ignoriraju sigurnosna pitanja”.

Ta je zemlja „poslala neproporcionalan broj ljudi” u redove Islamske države, a „znamo da postoji i poveznica s napadima u Bataclanu”, rekao je Francuz, referirajući se na krvavi napad te terorističke skupine u Parizu.

„Usprkos tome vi želite gurati pridruživanje Kosova i bezvizni režim s tom državom. Vrlo smo zabrinuti zbog toga”, kazao je član stranke Marine Le Pen.

On smatra da je Kosovo „daleko od europskih kriterija i vrijednosti” te da je u EU-u „već teško komunicirati između 27 država”, a kamoli s zemljama koje „ne dijele njihove vrijednosti”.

Austrijski zeleni političar Thomas Waitz hvalio je Kosovo kao mladu, no modernu državu koja je učinila puno po vladavini prava, iako postoji još niz problema.

„Raste mu životni standard, ima mlado i dobro obrazovano stanovništvo. No mi ih blokiramo, iako bi mogli predvoditi proces pridruživanja” u odnosu na druge kandidatkinje sa zapadnog Balkana, kazao je Waitz.