Svake se godine povećava broj proizvoda koje carinska tijela zaustavljaju i odbijaju pustiti na tržište Europske unije. Samo 2024. godine carina je u prosjeku odbila 13 proizvoda na milijun puštenih artikala, jer su predstavljali ozbiljan rizik ili nisu bili usklađeni s europskim propisima.

Unatoč jačanju kontrola, glavni problem ostaje jer rast e-trgovine jednostavno nadmašuje kapacitete carina. Uvoz robe male vrijednosti eksplodirao je posljednjih godina. Tako je 1,4 milijarda pošiljaka stigla u 2022., dok ih je 2023. već bilo 2,3 milijarde te čak 4,6 milijardi u 2024. Ogroman priljev paketa, od kojih je većina naručena putem interneta, otežava učinkovit nadzor.

Na sve to upozorava Europska komisija u svom izvješću o carinskim kontrolama usklađenosti proizvoda na vanjskim granicama EU-a, koje pokazuje kako su carinska tijela posljednjih godina pojačala nadzor, ali i da pred Unijom stoje veliki izazovi zbog naglog širenja e-trgovine i sve većeg broja uvoznih proizvoda koji ne zadovoljavaju europske standarde sigurnosti, zdravlja i zaštite okoliša.

Bolja suradnja

Komisija u izvješću navodi kako prepoznaje napore carinskih službi, no naglašava da je potrebna bolja suradnja s tijelima za nadzor tržišta te modernizacija samih kontrola. Poseban naglasak stavljen je na digitalizaciju i buduću reformu carinskog sustava EU-a, kojom bi se osnovala nova Carinska uprava EU-a i središnji podatkovni centar za učinkovitije upravljanje rizicima i koordinaciju među državama članicama. Izvješće donosi podatke za razdoblje od 2022. do 2024. godine.

Komisija ističe da trenutačni sustav kontrola, osim što se teško nosi s volumenom, zahtijeva i poboljšanja u kvaliteti te usklađenosti među državama članica. To je važno kako bi se osiguralo jednako visoka razina zaštite potrošača u svim dijelovima Unije, stoji u izvješću.

Usklađenost proizvoda s europskim propisima ključna je kako bi se osiguralo da artikli na tržištu zadovoljavaju stroge tehničke, sigurnosne, zdravstvene i ekološke standarde. Time se ne štite samo građani, nego i okoliš, navodi Europska komisija.

Jedinstveni propisi, koji vrijede bez obzira na podrijetlo robe, stvaraju ravnopravne uvjete za poslovanje: sve kompanije moraju poštovati ista pravila, čime se potiče pošteno tržišno natjecanje. Potrošačima to donosi sigurnost i veću vrijednost za novac, a zahvaljujući konkurentnim cijenama i visokim standardima kvalitete.

Jedan od ključnih elemenata za budućnost carinskih kontrola jest digitalizacija. Komisija navodi kako je već uvela sustave za elektroničku komunikaciju između carinskih i nadzornih tijela, a predložena reforma carine trebala bi taj proces dodatno unaprijediti. Pregovori o reformi trenutačno se vode između Vijeća i Europskog parlamenta.

Sigurnija kupovina

Planirano je osnivanje nove Carinske uprave EU-a i centralnog podatkovnog centra, koji će objedinjavati podatke o uvozu, olakšati analizu rizika te omogućiti učinkovitiju suradnju između carina i drugih nadležnih tijela. Time bi se povećala transparentnost i učinkovitost kontrola, a carinska tijela bila bi bolje opremljena za prepoznavanje i uklanjanje neusklađenih ili opasnih proizvoda.

Komisija je u svojoj nedavnoj komunikaciji o sigurnoj i održivoj e-trgovini naglasila važnost jačanja carinskih kontrola kako bi se građanima osigurala sigurnija kupovina putem interneta. Prema najavama, izvješće o kontrolama usklađenosti proizvoda predstavlja važan korak prema tom cilju, a mjere koje se uvode trebale bi građanima omogućiti da s povjerenjem kupuju online, znajući da proizvodi koje naručuju ispunjavaju sve standarde EU-a.

U konačnici, navodi se u izvješću, cilj Europske unije nije samo jačanje sigurnosti i zaštite, nego i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja koje će poticati konkurentnost i gospodarski rast. Reformom carine i modernizacijom sustava, EU želi uspostaviti ravnotežu između otvorenog tržišta i visoke razine zaštite svojih građana i okoliša.

Kako broj paketa pristiglih iz trećih zemalja iz godine u godinu obara rekorde, jasno je da će carinske kontrole postajati sve važnije. Nova reforma i digitalizacija trebale bi osigurati da Unija ostane korak ispred izazova koje donosi globalna e-trgovina.

Najveći prihod od poštanskih usluga

Prema podacima HAKOM-a, u drugom tromjesečju ove godine, zbog značajnog povećanja broja paketskih usluga, ostvaren je najveći prihod od obavljanja poštanskih usluga u jednom tromjesečju. Naime, u drugom tromjesečju 2025. davatelji poštanskih usluga u Hrvatskoj ostvarili su prihod od gotovo 100 milijuna eura, prvenstveno zbog rasta broja dostavljenih paketa za 17 posto. Dosadašnji trendovi na tržištu poštanskih usluga time se nastavljaju: sve je manje dostavljenih pisama i tiskanica zbog digitalizacije, a dostava paketa ubrzano zauzima sve veći segment poštanskog tržišta s jasnim izgledima da i brojčano postane najznačajnija usluga na tržištu, ističu u HAKOM-u. Paketi neprekidno zauzimaju sve veći udjel na ukupnom tržištu i čine više od četvrtine svih usluga s trenutačnim udjelom od 26,6 posto.