“Ovi značajni sporazumi ključni su dio strategije EU-a za diversifikaciju trgovinskih odnosa i jačanje gospodarskih i političkih veza s istomišljenicima diljem svijeta”, navodi Komisija.

Europska unija i južnoamerički trgovinski blok Mercosur, koji čine četiri zemlje Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, postigli su u prosincu prošle godine  politički dogovor o sporazumu o slobodnoj trgovini, o čemu su se pregovori vodili čak 25 godina. Najveći protivnik ovoga sporazuma je Francuska koja se pribojava da će jeftini poljoprivredni proizvodi ugroziti njezine poljoprivrednike, koji su iznimno dobro organizirani i koji mogu dobro uzdrmati ionako nestabilnu političku scenu u zemlji.

Komisija je u siječnju ove godine zaključila pregovore o modernizaciji trgovinskog sporazuma s Meksikom.

Komisija je uputila u zakonodavnu proceduru dva različita pravna instrumenta. Prvi su Sporazum EU-Mercosur o partnerstvu i Globalni modernizirani sporazum s Meksikom. Ta dva sporazuma trebaju ratificirati sve zemlje članice da bi stupili na snagu.

Paralelno s tim u proceduru su upućeni privremeni sporazumi o trgovini, koji pokrivaju samo ona područja koja su u isključivoj nadležnosti EU-a. Ti privremeni sporazumi da bi stupili na snagu moraju dobiti kvalificiranu većinu u Vijeću EU-a i običnu većinu u Europskom parlamentu. Privremeni sporazumi vrijedili bi sve dok se ne dovrši postupak ratifikacije sveobuhvatnih sporazuma.

To znači da Francuska neće moći blokirati usvajanje privremenog sporazuma. Francuska po svemu sudeći neće moći okupiti blokirajuću manjinu unatoč određenom razumijevanju koje pokazuju Italija i Poljska.

Da bi europski poljoprivrednici lakše progutali sporazum s Mercosurom, predviđena je određena zaštita za osjetljive sektore. Prvo, ograničava preferencijalni uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, primjerice po preferencijalnim stopama moći će se uvoziti samo 1,5 posto od europske proizvodnje govedine i 1,3 posto proizvodnje peradi. Drugo, uspostavlja se zaštitni mehanizam koji će štititi osjetljive europske proizvode od bilo kakvog štetnog porasta uvoza iz Mercosura.

Komisija navodi da se sporazumom s Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem stvara najveća zona slobodne trgovine na svijetu s više od 700 milijuna potrošača.

Europski izvoznici imat će koristi od niskih carina u regiji koja ima visoke carinske stope za gotovo sve zemlje u svijetu. Procjenjuje se da sporazum može povećati godišnji izvoz EU-a u Mercosur do 39 posto (49 milijardi eura), podržavajući više od 440 000 radnih mjesta diljem Europe.

Smanjit će često previsoke carine Mercosura za izvoz EU-a, uključujući ključne industrijske proizvode, kao što su automobili, za koje se trenutačno plaćaju carine od 35 posto, zatim strojevi, koji se sada carine po stopama od 14 do 20 posto i za farmaceutske proizvode na koje plaćaju carine do 14 posto.

Od sporazuma bi trebali profitirati i europski poljoprivrednici. Očekuje se da će izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a u Mercosur porasti za gotovo 50 posto, jer sporazum smanjuje visoke carine na ključne poljoprivredno-prehrambene proizvode EU-a, posebno vino i žestoka pića (do 35 posto), čokoladu (20 posto) i maslinovo ulje (10 posto.

Meksiko je jedan od najdugovječnijih trgovinskih partnera EU-a i drugi najveći trgovinski partner u Latinskoj Americi, s kojim je izvorni sporazum potpisan 2000. godine. Modernizirani sporazum trebao bi dodatno podržati  gospodarski rast i potaknuti konkurentnost obje strane.

Meksiko je neto uvoznik hrane, stoga će sporazum uvelike koristiti poljoprivrednim izvoznicima iz EU-a. Modernizirani sporazum između EU-a i Meksika uklonit će preostale prohibitivne carine na izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u Meksiko, kao što su sir, perad, svinjetina, tjestenina, jabuke, džemovi, kao i čokolada i vino. Uklanjanje tih carina, koje trenutno idu do 100 posto na određeni izvoz iz EU-a, učinit će poljoprivredne proizvode EU-a mnogo konkurentnijima u Meksiku, navodi Komisija.

Modernizirani sporazum osigurat će iznimno važan pristup kritičnim sirovinama, što će koristiti strateškim industrijama u Europi, pri čemu je Meksiko vodeći dobavljač fluorita (koristi se u širokom rasponu kemijskih, čeličnih i keramičkih procesa), bizmuta (koristi se za farmaceutske proizvode i kozmetiku) i antimona (koristi se za olovne baterije, staklo i keramiku).