Stubičar je sutkinja zagrebačkog Općinskog građanskog suda, a Artuković Kunšt Županijskog suda u Zagrebu i prema neslužbenim informacijama Milanovićeva favoritkinja za dužnost upražnjenu nakon smrti bivšeg predsjednika najvišeg suda Radovana Dobronića.

Odvjetnik Savić za najvišu pravosudnu dužnost prijavio se i 2021. kada je Dobronićevim izborom okončano višemjesečno nesuglasje oko kandidata za šefa sudbene vlasti.

Programe i životopise na temelju kojih predsjednik RH treba izabrati osobu koju će predložiti Saboru DSV je objavio na svojoj internetskoj stranici abecednim redom.

Artuković Kunšt: Predsjednik VS ne smije utjecati na sudske odluke

U svom programu Artuković Kunšt, dugogodišnja sutkinja koja je od siječnja 2012. do veljače 2016. bila zamjenica ministra pravosuđa u Milanovićevoj vladi, polazi od temeljnih načela neovisnosti i samostalnost sudbene vlasti te zaštite prava građana.

Predsjednika Vrhovnog suda pritom vidi kao “prvog među jednakima”, odnosno osobu koja ima upravljačku ulogu, ali ne smije utjecati na meritum sudskih odluka, već treba osigurati uvjete za pravilan, zakonit i učinkovit rad suda te sudske uprave.

Navodi i središnju ulogu predsjednika Vrhovnog suda u ujednačavanju sudske prakse, a kao prioritete i ključne mjere ističe jačanje učinkovitosti i transparentnosti sudova. To bi postigla nastavkom digitalizacije i razvoja informatičke infrastrukture, unaprijeđenjem algoritma za automatsku i nasumičnu dodjelu predmeta sucima te nadogradnjom javno dostupne baze sudskih odluka.

U programu navodi i nužnost otvorene i poticajna suradnja s Državnim odvjetništvom, odvjetničkom i javnobilježničkom komorom, Zavodom za socijalnu skrb i drugim tijelima koja sudjeluju u sudskim postupcima. Također, predlaže i uključivanje udruga civilnog društva i predstavnika ranjivih skupina u dijalog o pitanjima koja se tiču pravosuđa.

Artuković Kunšt u programu je naznačila i važnost unaprijeđenja statusa i stručnog usavršavanja sudaca i službenika, kao i daljnji razvoj i primjenu inovativnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju u pravosudnim sustavima.

Posebnu pažnju, na čelu Vrhovnog suda, posvetila bi rješavanju starih predmeta kojima prijeti zastara, poput sporova korisnika kredita u švicarskom franku, ali i antikorupcijskim mjerama zbog sprječavanja nepravilnosti ili zlouporaba u radu sudova.

Savić: Iskustvo iz odvjetništva i državne uprave

Šime Savić je zagrebački odvjetnik, široj javnosti najpoznatiji kao pravni zastupnik jedinog preživjelog vatrogasca iz tragedije na Kornatu, kao i zastupnika obitelji poginulih Jandolinijinih pomoraca.

Prije odvjetničke karijere proveo je 15 godina u Ministarstvu unutarnjih poslova pa se njegov program temelji se na iskustvu iz odvjetništva i državne uprave, s posebnim naglaskom na modernizaciju, transparentnost i jačanje profesionalnih standarda u pravosuđu.

I on se u svom programu rada za predsjednika Vrhovnog suda zalaže za stalno stručno usavršavanje sudaca i pravosudnih službenika, s ciljem povećanja kvalitete sudskih odluka i profesionalnosti.

Podržava nastavak digitalizacije sudova, uvođenje novih tehnologija i otvaranje sudstva prema javnosti, čime bi se povećala transparentnost i dostupnost pravosuđa, a ističe i važnost jačanja povjerenja javnosti u sudstvo kroz transparentan rad i bolju komunikaciju s građanima.

Zalaže se za poboljšanje uvjeta rada sudaca i sudskih službenika, što smatra temeljem za učinkovitije pravosuđe, a ističe i važnost borbe protiv korupcije i nekompetentnosti.

Smatra da bi njegovim izborom Vrhovni sud dobio najboljeg predsjednika, unatoč ocjeni Opće sjednice Vrhovnog suda, prije četiri godine kada se također prijavio za tu dužnost.

Stubičar: Učinkovitost sudova mjeriti kvalitetom odluka i zadovoljstvom građana

Stubičar, također dugogodišnja sutkinja, u programu ističe potrebu da se učinkovitost sudova ne mjeri samo kvantitativnim pokazateljima, odnosno brojem riješenih predmeta, već i kvalitetom sudskih odluka i zadovoljstvom građana. Posebno naglašava važnost dostupnosti sudstva fizičkim i pravnim osobama, kao i potrebu za boljom digitalizacijom i pristupačnošću sudske prakse građanima.

Zalaže se za dosljednu i ravnopravnu primjenu prava kroz sustav “spojenih posuda” odnosno bolju koordinaciju između županijskih sudova i Vrhovnog suda, kako bi se izbjegle različite odluke u istim pravnim situacijama.

Predlaže jačanje nadzorne i korektivne uloge Vrhovnog suda prema nižim sudovima, kao i razvoj digitalnih alata, pretraživača sudske prakse, internetskih stranica prilagođenih osobama s invaliditetom i stranim državljanima te interaktivnih servisa za građane.

Ističe važnost vanjske i unutarnje neovisnosti sudaca Vrhovnog suda te predlaže uključivanje nevladinih organizacija i stručne javnosti u postupak ocjenjivanja kandidata za suce Vrhovnog suda, po uzoru na europske prakse.

Kao predsjednica najvišeg suda bi unaprijedila komunikaciju Vrhovnog suda s javnošću, omogućila televizijskog snimanja rasprava (kada je to dopušteno) te osigurala veću transparentnost u radu suda.

U programu ukazuje i na potrebu za kontinuiranim stručnim usavršavanjem sudaca, osobito u IT vještinama i sudskoj etici te ističe problem rodne neravnoteže na najvišim sudskim dužnostima.

Daljnja procedura

Predsjednik u roku od osam dana treba zatražiti mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda, a 15 dana od posljednjeg zaprimljenog mišljenja treba predložiti kandidata Hrvatskom saboru.

Ukoliko ne predloži ni jednog od njih ili Hrvatski sabor nikoga ne izabere DSV treba poništiti javni poziv i u narednom roku od osam dana objaviti novi.

Predsjednik najvišeg suda, koji je osim šefa sudbene vlasti po dužnosti i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP), bira se većinom glasova saborskih zastupnika na četiri godine.

Po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.

Do izbora nove čelne osobe Vrhovni sud vodi sutkinja Gordana Jalšovečki, Dobronićeva bivša zamjenica, dok ga na čelu DIP-a mijenja vrhovni sudac Damir Kontrec.