Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac sa opatijskog skupa Hrvatskog društva ekonomista (HDE) poručio je je kako se slaže sa zaključnim izjavom Misije MMF-a da rast plaća treba ograničiti te ujedno najavio sljedeće izdanje trezorskih zapisa roka dospijeća 364 dana, koji će za fizičke osobe startati idući ponedjeljak.

-Što se tiče rasta plaća u javnom sektoru, slažemo se s procjenama MMF-a da trebamo oprezno odvagnuti tu situaciju i zbog toga, i u kontekstu aktualnih pregovora sa sindikatima, koje obavlja ministar Piletić, to je nešto što kontinuirano pokušavamo pojašnjavati. Nerealno je očekivati, nakon rasta plaća koji se velikim dijelom dogodio uslijed reforme plaća u javnom sektoru, da će se takav trend i dinamika rasta plaća nastaviti i u narednom razdoblju.

To nije realno, moguće, niti bi bilo oportuno za Hrvatsku, naglasio je Primorac, odgovorajući na pitanje novinara. Dodao je i kako smatra da je fiskalna politika, u smislu fiskalne stabilnosti i očuvanja deficita na razini konsolidirane opće države od ispod tri posto, nešto što svrstava Hrvatsku među države članice EU s primjerenijim fiskalnim okvirima i fiskalnom politikom.

Najavljujući sljedeće izdanje trezorskih zapisa, koje će biti roka dospijeća 364 dana, Primorac je kazao kako je ciljani iznos izdanja je 1,2 milijarde eura, s prinosom od 2,6 posto. Upis počinje digitalnim kanalima u nedjelju u ponoć, u ponedjeljak za fizičke oblike upisa, a sutra će to izdanje biti najavljeno.

Odgovarajući na pitanje o odnosu plaća u javnom i realnom sektoru, ministar je poručio kako ima i pozicija u Ministarstvu, na kojima su potrebni visokokvalitetni specijalizirani  stručnjaci, a koje je teško naći. Govoreći o državnom proračunu za sljedeću godinu, rekao je da je u završnoj je fazi pripreme.

– Traju razgovori sa svim resornim ministrima i ministarstvima, a proračun bi trebao biti usvojen na Vladi do 15. studenoga, a potom će biti upućen u saborsku proceduru. U skladu s projekcijama Ministarstva financija, očekujemo gospodarski rast od 2,7 posto, inflaciju od 2,8 posto te deficit na razini konsolidirane opće države od 2,9  posto, sumirao je.

Premda je Primorčevo izlaganje na savjetovanju HDE-a bilo najavljeno na temu ekonomske politike u 2026. godini, potpredsjednik Vlade i ministar financija svoje je izlaganje koncentirarao na postignuća koja su napravljena u protekle tri godine, uz najavu pristupanja Hrvatske OECD-u do ljeta iduće godine, kakava su sadašnja očekivanja. Iznoseći stajalište kako u godinama povećane inflacije akumuliranje fiskalnih suficita ne smatra optimalnom fiskalnom politikom, ministar Primorac nadovezao se na smanjenje javnog duga u BDP-u koji, s nekadašnjih 86 posto, ove godine iznosi 56,9 posto, a u idućoj godini trebao bi dodatno pasti na 56 posto.

– Time smo stvorili fiskalni prostor za reakcije ukoliko to bude bilo potrebno u slučaju nekih kriza, poručio je Primorac i podsjetio kako su od 2016. godine provedena porezna rasterećenja plaća na godišnjoj razini iznosila nešto više od dvije milijarde eura. Porez na nekretnine ocijenio je političkom prekretnicom, naročito nakon što se taj porez u zadnjih desetak godina u više navrata odgađao. Podsjetio je i na izmjene u poreznom sustavu kako bi se, prema njegovim riječima, odmaknuo špekulantski kapital, dotičući se ujedno sektora turizma i podsjećajući na provedeno oporezivanje turističkog najma prema kategoriji turističke razvijenosti.

– Moram istaknuti i fiskalizaciju napojnica. Od 2024. godine do danas do danas fiskalizirano je 83 milijuna eura napojnica, ilustrirao je sdalje ministar fianncija. Nizao je i mjeru kojim se nastoji potaknuti povratak građana u Hrvatsku, kroz oslobađanje od poreza na dohodak u razdoblju od pet godina.

Poseban dio posvetio je predstojećim potezima digitalizacije Hrvatske, pa je tako najavio da će do lipnja iduće godine u potpunosti biti funkcionalan registar stanovništva, zahvaljujući kojem se, između ostalog, više neće morati obavljati popis stanovništva svakih deset godina, dapače, s podacima građana raspolagat će se u realnom vremenu. Naravno, osvrnuo se i na aktzalnu fiskalizaciju 2.0, koja je u posljednje vrijeme sveprisutna u javnosti. Apostrofirajući kako će fiskalozacijom 2.0 biti obuhvaćene sve transakcije između poduzeća i poduzeća te poduzeća i države, ministar je nastojao odgovoriti i na kritike koje ovih dana stižu iz redova poduzetnika.

– Ovo je digitalizacijski iskorak kojim ćemo povećati fiskalnu disciplinu i stvoriti učinkovitije alate za praćenje poreznog sustava. Svjesni smo da nije jednostavno, ali bez ulaganja koletivnog napora nema napretka. Stalno slušamo apele za povećanje produktivnosti, za snažne iskorake, a onda kad u to krenemo od tih istih zagovornika slušamo kako još, eto, nije vrijeme, kazao je Primorac.

Svoje izlaganje, a ujedno i osvrt na Tipurićevo izlaganje o povećanju produktivnosti,, ministar financija zaključio je pozivom i  inicijativom za osnivanjem međuresorne radne skupine u koju će biti uključeni, uz resorna ministarstva, predstavnici znanstvene i stručne zajednice te privatni sektor.

O niskoj produktivnosti kao zamci posttranzicijskog razdoblja i dodatnom problemu za Hrvatsku, uz demogratsku katastrofu, hipertrofiju javnog sektora i inflaciju, izlaganje je održao Darko Tipurić, predsjenik HDE-a, koji je iz analiza i usporedbi Hrvatske sa zemljama EU-a, ali i svijeta iznio preporuke koja bi naša država morala napraviti u cilju povećanje produktivnosti. Konstatirajući kako Hrvatska, unatoč povremenim visokim stopama rasta i približavanja EU prosjeku, zbog strukturnih ograničenja i volatilnosti proizvodnje ostaje ispod razine usporedivih zemalja. Naveo je i kako Hrvatska industrija ima relativno nisku stopu tehnološke sofisticiranosti i manji udio sektora s visokom dodanom vrijednošću za razliku od, primjerice, Češke, Slovačke ili Poljske. Iznio je i krajnje pesimistično upozorenje prema kojem bi Hrvatskoj, prema dosadašnjim stopama rasta, trebalo 53 godine da dosegne trenutačne stope produktivnosti na razini EU. Apostrofirajući korake koje valja poduzeti, Tipurić je naveo da je potrebno usmjeriti razvoj na industrije visoke dodane vrijednosti, da su nužne sektorske transformacije, kao i jačanje nacionalne inovacijske i tehnološke sposobnosti.

– Potrebno je potaknuti inovacije i usvajanje visokih tehnologija u poduzećima, uz snažna ulaganja u ljudski kapital, modernizirati infrastrukturu, dodatno smaniiti administrativne opterećenja, prilagoditi i poticati modele financiranja, podići kvalitetu institucija, jačati upravljanje, vladavinu prava rast plaća odnosno trošak rada vezati uz rast produktivnosti, zaključio je Tipurić.