Olujno nevrijeme koje je nekoliko puta u zadnje vrijeme poharalo dijelove Dalmacije i Slavonije nanijelo je žiteljima stradalih područja ogromne materijalne štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini i poljoprivrednim nasadima. Štete se zbrajaju, građani jedinicama lokalne samouprave podnose zahtjeve za nadoknadu posljedica nevremena, no svjesni su već sada da će s isplatama šteta, ukoliko ih i bude, biti pokriveni stvarni iznosi gubitaka. Iz iskustva je poznato da čak niti proglašenje elementarne nepogode od jedinica lokalne samouprave ne znači da će država pokriti svu štetu jer u pravilu do sada su to bile tek mrvice. Ne samo da vlasnike oštećenih objekata, automobila, plovila ili poljoprivrednih nasada razočaraju isplaćeni iznosi, već i činjenica da i tako umanjene isplate šteta čekaju i po godinu dana, ili čak i više.

Simbolična naknada

Iva Jelić, stručnjak za odnose s medijima kompare.hr koji je prvi nezavisni komparator osiguranja, telekom usluga i kredita u Hrvatskoj tvrdi da država u takvim slučajevima ne obećava ni polovinu, pa ni desetinu stvarnih gubitaka – već tek simboličnu naknadu.

– Saniranje štete od prirodnih nepogoda regulirano je Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Elementarna nepogoda može se proglasiti ako ukupna izravna šteta iznosi najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je vrijednost imovine na lokalnom području smanjena za najmanje 30 posto. No, čak i ako se proglasi elementarna nepogoda, ona građanima neće donijeti veliku utjehu, smatra Jelić, napominjući da Zakon jasno kaže kako prilikom raspodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta iznos novčanih sredstava ne može biti veći od 5 posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika. To znači da je maksimalni iznos pomoći 5 posto od potvrđene štete. Prema tome, ako je procjena šteta na imovini 10.000 eura, iz državnog proračuna moguće je dobiti najviše 500 eura. Iznimno, u slučajevima kada su stradanja imovine i stanovništva takva da prijete ugrozom zdravlja i života te funkcioniranja gospodarstva, Državno povjerenstvo može predložiti hrvatskoj Vladi dodjelu većih iznosa pomoći, ali to nije pravilo, već iznimka. S obzirom na ograničenja državne pomoći, osiguranje imovine ostaje najsigurniji način zaštite od financijskih posljedica prirodnih nepogoda, poručuju iz kompare.hr, uz napomenu da unatoč povoljnim cijenama, većina Hrvata još uvijek ne osigurava svoju imovinu. Bojan Radlović, predsjednik uprave kompare.hr, tvrdi da su građani znatno bolje upoznati s osiguranjem automobila, dok je osiguranje stana ili kuće za mnoge još uvijek nepoznanica.

– Ipak, primjećujemo rast interesa građana, posebice nakon elementarnih nepogoda kojima smo svjedočili posljednjih nekoliko godina. Polica osiguranja imovine može se ugovoriti već po iznosu koji odgovara cijeni dvije kave mjesečno. Kada se usporedi s mogućim financijskim posljedicama štete, taj trošak je doista simboličan. Naravno, konačna cijena ovisi o veličini nekretnine, načinu korištenja, starosti objekta i drugim čimbenicima, podsjeća Radlović. Podsjeća također da za razliku od osiguranja imovine, građani se znatno češće odlučuju na osiguranje automobila.

– Osim obveznog autoosiguranja, najpopularniji izbor je kasko polica. Vozači mogu birati između djelomičnog i punog kaska. Djelomični kasko pokriva samo određene rizike – poput tuče, loma stakla ili krađe – dok puni kasko pruža sveobuhvatnu zaštitu u gotovo svim situacijama. To znači da će šteta od, primjerice, tuče biti pokrivena samo ako imate ugovoreno dodatno pokriće zaštite od tuče ili policu kasko osiguranja, naglašava. Iako proglašenje elementarne nepogode donosi formalnu potvrdu štete, pomoć koju pruža često nije dovoljna za stvarni oporavak građana. Iz kompare.hr podsjećaju da je to prilika za razmišljanje o tome koliko je važno osigurati svoju imovinu i biti spreman na nepredvidive situacije.

– Dok država nastoji pružiti podršku, građani bi trebali razmotriti dodatne načine zaštite kako bi se bolje pripremili za buduće izazove, zaključuju.

»Udar« na poljoprivredu

Što se tiče proglašenja elementarnih nepogoda od šteta na poljoprivrednim usjevima, povrtnjacima i voćnjacima te gospodarskim objektima, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže da šteta mora iznositi 20 ili 30 posto bruto BDP-a jedinice lokalne samouprave, a što se tiče osiguravajućih društava, njima je prag štete pet posto.

– Ako je šteta do pet posto, osiguravajuća društva je ne priznaju. S obzirom na subvenciju polica osiguranja iz Mjere 17 sredstvima EU-a, osiguravajuća društva prave dvije police. Jedna je polica na 30 i više posto kada JLS proglašava elementarnu nepogodu i druga je od 5 do 30 posto. Što se tiče općina, gradova i države, šteta, ako je proglašena, veća od 30 posto se isplaćuje s obzirom koliko ima novca, ističe Brlošić. Podsjeća da ranijih godina to bili vrlo mali iznosi, dok je lani ukupno isplaćeno 68 milijuna eura za štete od elementarnih nepogoda, što je značajan iznos. Brlošić upozorava da su, od kada se počelo sa subvencioniranjem, cijene polica osiguranja narasle gotovo 300 posto.

– Nekada smo osiguravali za 20-ak eura, a sada je to 60 do 70 pa i više po jednom hektaru. Kad to usporedimo s osiguranjem jednog automobila i štetom, mi u poljoprivredi nekoliko desetaka puta plaćamo više police nego što je to u autoosiguranju. Subvencijom EU police su značajno poskupjele, iznos sredstava koji se time subvencionira je utrostručen, a površine nisu značajno rasle. To govori da bi se trebalo vidjeti je li taj veliki rast cijena polica realan s obzirom da cijene poljoprivrednih proizvoda nisu otišle gore, pita Brlošić. Podsjeća da su poljoprivrednici do prije nekog vremena mogli osigurati prinos do primjerice sedam tona pšenice, a danas to više ne mogu.

– Postoji nekakva cijena koju je izračunalo Ministarstvo poljoprivrede i osiguravajuće se kuće drže tih iznosa. Tu imamo poprilično zbrkano stanje koje bi doista trebalo urediti. U međuvremenu je prošle godine izašla nova Mjera 23 s kojom se može vrlo brzo intervenirati kada su u pitanju ovakve štete. Prije je to bio jedan jako dug proces i ako je bilo u proračunu novaca, kasnilo se od pet mjeseci do godinu i više dana s isplatom štete, tvrdi Brlošić, zaključivši kako su pomaci vidljivi, ali vrlo mali. Smatra da je stanje poprilično zbrkano i da bi se trebao napraviti dogovor između svih dionika kako bi se taj kaos napokon riješio.

Što obuhvaća polica osiguranja

Polica osiguranja imovine obuhvaća, prema navodima kompare.hr, osnovne i dodatne rizike.

– Konkretno, oluja, zajedno s požarom i tučom, spada u osnovne rizike. Prema dostupnim podacima, policu osiguranja imovine moguće je ugovoriti već od 3,94 eura mjesečno za stan i 7,48 eura mjesečno za kuću. Ona pokriva štetu do iznosa osiguranja koji je naveden na polici. Recimo da definirani iznos osiguranja iznosi 1.000 eura po četvornom metru uz površinu stana od 60 kvadrata – osiguranje će pokriti štetu do 60.000 eura, procijenjuju u kompare.hr.