INOVATIVNA RJEŠENJA

Dronovima i novim tehnologijama može se uvesti red u prostor Hrvatske, IT stručnjaci objašnjavaju kako

Tihana Tomičić

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Mi sada konkretno koristimo četiri drona, a četiri smo već izgubili, dio kao običan otpis, ali evo u dijelu iznad Neretve srušili su nam ga - sačmaricom. Nekome se nije svidjelo naše snimanje, mada uvijek obavještavamo policiju i imamo sve potrebne dozvole, kaže član Uprave tvrtke Vlatko Roland.



Dronovi, data science, policijska pratnja, jedna sačmarica, Bocvana, Luksemburg, slonovi, lavovi i žirafe – ne, ovo nije uvod u još jedan film o Jamesu Bondu ili Indiana Jonesu, nego priča o tvrtki koja se bavi naizgled potpuno suprotnom djelatnošću, konzaltingom u sređivanju katastra i stanja u prostoru.


No, akcije zaista ima jer riječ je o zagrebačkoj firmi Prehnit s inovativnim projektima, koja je danas među vodećim hrvatskim tvrtkama u području stručnog savjetovanja u planiranju i implementaciji geografskih informacijskih sustava (GIS) te izradi IT poslovnih rješenja i softverskih aplikacija, a sa svojim rješenjima rade i po svijetu, pa su tako već implementirana u Bocvani i Luksemburgu. Ono što je specifično kod ovog tima pretežno mladih ljudi, jest multitasking: praktički svi od njih 16 istovremeno su u smislu profesije »podvojeni«: geodeti, geolozi, geoinformatičari, GIS programeri, inženjeri telekomunikacija i elektrotehnike – zapravo svi rade gotovo sve, pa su tako s relativno malim brojem zaposlenih pokrenuli projekte koji su u već cijelom nizu gradova i općina u Hrvatskoj doveli do ogromnog skoka u naplati komunalne naknade, čime se dokida siva zona koja u Hrvatskoj u tom smislu postoji.


Evidencija nekretnina


Riječju, Prehnit je osmislio sustav pod nazivom ENA – Evidencija nekretnina, kojim njihovi stručnjaci za baze podataka rade na izradi precizne baze realnih podataka, odnosno digitalne i strukturirane evidencije nekretnina na pojedinom području. Uz pomoć korištenja dronova, dakle detaljnog snimanja iz zraka (i policijske pratnje, uz njihovu dozvolu), oni lociraju nekretnine koje nisu upisane u katastar i registar pojedine općine ili grada, ili nisu legalizirani, te ih u 3D formatu obrađuju i rezultate isporučuju lokalnim vlastima koje na temelju toga uvode red na svom području i naplatu komunalne naknade dižu od 20 do 200 posto. Sada u lokalnim jedinicama postoje uglavnom stari katastarski podaci još iz austrougarske ere, ili pak iz jugoslavenskog vremena, i radi se o običnim tlocrtima, stoga lokalne vlasti praktički nemaju uvid u katnost objekata, niti nelegalnu dogradnju koja je masovna pojava u Hrvatskoj. Cure i dečki iz Prehnita, međutim, te nekretnine lociraju, identificiraju, »uhite« u sustav i potom »transferiraju« u općinske knjige, čime nastaje baza podataka temeljem koje sustav jednostavno preko noći postaje uređen, mjerljiv i – naplativ.


Vlatko Roland
Foto Davor Kovačević




Primjerice, u Općini Žminj u Istri, gdje su implementirali projekt, naplata komunalne naknade porasla je u jednoj godini s 1,2 na 1,7 milijuna kuna. Pritom svatko može dobiti uvid u prostorno-planske podatke, čime se uostalom smanjuje i fizička gužva u općini. U primjerima iz svakodnevne prakse, Web GIS Geoportal može otkriti u kojoj općini se nalazi neka lokacija, preko koje vrste pokrova zemljišta prelazi planirana cesta, koje zgrade se ne nalaze u građevinskoj zoni ili koja je najbliža lokacija na cesti gdje HGSS može izvući unesrećene planinare.


Usmena preporuka


Rade i za Ploče, Metković, Ogulin, Trpanj i cijeli niz općina i gradova, sada konkretno općine Proložac i Velika, a najbolja reklama im je, kažu, usmena preporuka jednog načelnika drugom jer svatko u lokalnoj upravi želi na ovaj način povećati svoje prihode.


– Koristimo snimanje dronovima, ali i geodetska mjerenja i elaborate, potom službene podatke dostupne u digitalnom katastarskom planu, zemljišnim knjigama, registru prostornih jedinica i prostornim planovima. Tijekom provedbe projekta koristimo brojne alate potrebne za obradu geodetskih mjerenja, GIS alate, aplikacije za planiranje misija leta i upravljanje dronovima, alate za obradu zračnih snimki, vozila kojim snimamo teren poput Google viewa, ali i internu aplikaciju razvijenu za određivanje namjena i površina dijelova objekata te katnosti i fotodokumentacije objekata. Nakon završetka projekta svaka gradska ili općinska uprava od nas dobiva podatke koje može ubaciti u postojeći softver za financijsko-računovodstvene usluge ili GIS rješenje koje inače koriste, s obzirom na to da je naše rješenje interoperabilno. Osim toga, možemo gradovima i općinama isporučiti i softver za vizualizaciju GIS podataka, inovativnu platformu za izradu digitalnih karata Web GIS Geoportal, koji je također kreirao naš tim razvojnih inženjera, kaže član Uprave tvrtke Vlatko Roland.


– Dakle, prvo se iz zraka snimaju objekti, potom ih provjeravamo u zemljišnim knjigama i katastru, tu vidimo postoji li takva adresa uopće s kućnim brojem, tada sve provjerimo s bazom građevinskih dozvola, pa s bazom podataka o legalizaciji, i kad se svi ti podaci usporede, dobiva se popis objekata koji nisu uvedeni niti u jednu bazu. Tada općine i gradovi mogu točno, do u svaki objekt koji smo mi detektirali, locirati tko ne plaća komunalna davanja. Sami gradovi i općine to ne mogu raditi jer nisu opremljeni kao mi, i ne barataju poznavanjem data science sustava. Čak i kad imaju svoje softvere, dolazi do problema s podacima koji su netočni, nepotpuni i neažurni te vrlo često neprilagođeni stvarnim potrebama. Upravo je višekriterijska analiza podataka i njihovo privođenje svrsi najčešći razlog zbog kojih nas kontaktiraju. I to ne samo lokalna samouprava, nego i privatne tvrtke koje žele uvesti red u svoje poslovne i tehničke baze podataka, kaže Roland.


Zgodne dogodovštine


Po njemu, Republika Hrvatska kroz uvođenje sustava e-dozvola čak funkcionira naprednije od niza zapadnih zemalja EU-a, ali kad je riječ o radu na terenu, najčešće je na razini lokalnih jedinica zazor u samom nepoznavanju, odnosno nerazumijevanju tehnologija koje oni u Prehnitu koriste.


– Na terenu, naravno, ima svega, raznih zgodnih dogodovština i avantura. Mi sada konkretno koristimo četiri drona, a četiri smo već izgubili, dio kao običan otpis, ali evo, u dijelu iznad Neretve srušili su nam ga – sačmaricom. Nekome se nije svidjelo naše snimanje, mada uvijek obavještavamo policiju i imamo sve potrebne dozvole Agencije za civilno zrakoplovstvo i Državne geodetske uprave.


A kad sve podatke prikupimo, a ne znamo još ponešto o nekoj sasvim konkretnoj kući, onda naši terenci dođu u selo koje obrađuju, sjednu pod lipu i s lokalnom bakom istraže gdje bi mogao biti vlasnik kuće koja još nije u bazi podataka. Bake uvijek najviše znaju kad odgovor nema naš data science, govori Roland uz smijeh.


Otpor administracije


A tu je često i otpor administracije, budući da lokalni komunalni redari ili lokalni službenici često misle da im se netko »petlja u posao« koji oni ionako rade. No, razlika je u tehnologiji i inovativnim rješenjima obrade podataka koje mi koristimo, a koji njima jednostavno na razini lokalne samouprave nisu dostupni, objašnjava Vlatko Roland. Dodaje kako kod njih ima geologa ili geodeta koji rade kao IT-jevci, i obrnuto – on osobno je inženjer elektrotehnike, ali bavi se IT-jem i geologijom, pa je i tvrtka koja je osnovana 2009. godine naziv dobila po mineralu, odnosno kristalu zelenkaste boje kojega u Hrvatskoj ima, primjerice, kod Komiže na Visu.


Tako je ova tvrtka, među ostalim, vodila projekt kartiranja Nacionalnog parka Krka s ciljem praćenja rasta sedrenih barijera na tamošnjim brzacima, pa i na Skradinskom buku, gdje su locirana mjesta takvih sedrenih barijera, te su nakon ciljane sječe šuma, odnosno raslinja, ti tokovi vraćeni u stare gabarite.


– Kad smo pogledali u stare austrougarske knjige, vidjeli smo da su se neki potoci Skradinskog buka nakon tog projekta vratili u svoj stari tok, otprije stotinu godina. Prije toga, dvije godine smo pratili razvoj sedrenih barijera koje imaju svoje fizikalne zakonitosti, i potom smo opisali dinamički razvoj tog procesa, i to korištenjem metode makrofotogrametrije. U prijevodu, izradili smo model sedrene barijere s 5 milijuna točaka, dakle metodom oblaka točaka, i proučavali njen razvoj, bez narušavanja prirodnog okružja, kaže Roland.


Takav 3D oblak točaka može se dobiti 3D skeniranjem prostora oko sebe ili nizom fotografija s dovoljnim međusobnim preklapanjima. Iz njih se generira oblak točaka kojim se može dočarati 3D prikaz objekta. Svaka točka tog oblaka prostorno je točno određena te joj se može dodijeliti boja koja predstavlja određenu vrijednost, bilo po visini, udaljenosti i slično, ali isto tako može imati i boju objekta koji definira itd.
Posao koji rade zahtijeva tako i hidrološka i geomorfološka znanja, pa tako trenutno sudjeluju i u jednom projektu zaštite od poplava u Zadru.


Afrički projekti


No, gdje su tu slonovi, lavovi i žirafe? To je dio projekta koji je Prehnit vodio u Bocvani, gdje je Rolandov dio tima, odnosno on sam u zadnjih pet godina ukupno boravio oko godinu dana. Ondje se radilo na projektu turističkog master plana Dikgatlhong Dama, ili u prijevodu izrade GIS baze podataka i karata koristeći GIS alate, te obrade geoprostornih podataka i 3D modeliranja u svrhu izrade tog turističkog master plana.


– Bocvana dosta odudara od naše percepcije juga Afrike, to je prostornoplanski dosta uređena zemlja, i dok Južnoafrička Republika ili Namibija imaju svoje slamove i slična naselja, u Bocvani toga nema. Čak i ako ima limenih kućica ili baraka, one se grade u građevinskim područjima, kontrolirano, tako da su izradi master plana turizma ove zone pristupili vrlo profesionalno. Naravno, boravak u Africi uvijek je zanimljiv i živopisan, ja sam nekoliko puta prešao pustinjsko područje Kalaharija autom, ondje doista srećete sve i svašta, to je pravi safari, pa smo tako jednom prilikom uz naš auto vidjeli svježe otiske lavova, i nije nam bilo svejedno. Ali, lokalci su nam objasnili da problem nije lav, nego – slon. Oni doslovce ruše sve pred sobom, a izuzetno su inteligentni, pa se drže u područjima u kojima su primijetili da nema lova, ondje gdje se osjećaju zaštićeno.


I zaista, u tim zonama oni su šefovi, oni su glavni. Na jednom širem području u jednom mjestu raslinje, ono što oni zovu »bush«, bilo je potpuno uništeno. Mi smo mislili da je prošao neki tornado ili slično, ali dogodilo se ono što mještani zovu »bijes slonova« – jednostavno, kuda oni prođu, trava ne raste, doslovno. Pritom su desetljećima bili zaštićeni od lova, a sad se dogodio kontraefekt pa samo u Bocvani slonova ima oko 130.000. Zemlja je »prekapacitirana« slonovima, a zabrana lova još uvijek vrijedi. Zato su nam u jednom od sela na tom području rekli: kad prođe lav po selu, nikome ništa, ali kad su slonovi u blizini – bježi, prepričava Vlatko Roland. Naravno, žirafe i zebre su »domaće životinje« i može ih se susresti bilo gdje.


Osim turističkog projekta Dikgatlhong Dama, radili su i na podučju nacionalnog parka Chobe nedaleko Viktorijinih slapova.
Ogromne brojke ulaganja u turizam ne trebaju čuditi s obzirom da je Bocvana, kaže šef Prehnita, vrlo sigurna zemlja i u mnogim pogledima vrlo moderna, pa tako na svakom koraku ima bitcoin bankomata i slično. Prostornoplanski, Bocvana je već oko 80 posto pokrivena, a afrička avantura odnedavno se preselila u Namibiju, gdje Prehnit također sada radi na jednom sličnom projektu implementacije GIS-a i dodatno zapošljava lokalne radnike, a pritom je preduvjet bilo učlanjenje u tamošnju cehovsku komoru inženjera. Tako Prehnit posluje u Namibiji kroz svoju podružnicu Prehnit Geoinformatics Namibia.