Žene u Europskoj uniji moraju u prosjeku raditi 15 i pol mjeseci kako bi zaradile koliko muškarci zarade u jednoj godini. Pokazali su to novi podaci Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE). Žene u jednoj godini zarade tek 77 posto onoga što zarade muškarci. Unatoč vidljivom napretku diljem Europe u tom smislu, potpuna rodna ravnopravnost i dalje je udaljena najmanje 50 godina.

Zaposlenost raste

Indeks rodne ravnopravnosti EU-a za 2025. tako iznosi 63,4 (od 100 mogućih), a prije pet godina je bio 59,9. Napredak je neujednačen i kreće se od 47,6 na začelju, kako je na Cipru, pa sve do 73,7 na vrhu, tj. u Švedskoj. Impresivan napredak u ekonomskom donošenju odluka rezultat je ambicioznog zakonodavstva, zaključuje se, a većina država članica doživjela je nazadovanje u području zdravlja i obrazovanja. Hrvatska je na 21. mjestu među 27 članica EU-a, a kod nas taj indeks iznosi 57,1 (2020. je bio 56,7). Uz Cipar, iza Hrvatske su još Mađarska, Češka, Latvija, Grčka i Rumunjska.

EIGE-ov Indeks rodne ravnopravnosti je godišnje izvješće koje prati napredak Europe prema punoj jednakosti i ove godine, tako i dalje pokazuje zabrinjavajući jaz u zaradi između žena i muškaraca. Iako je to porast od 10,5 bodova od 2010. godine, trenutnim i obnovljenim tempom još smo pola stoljeća udaljeni od potpune ravnopravnosti spolova.

– Jednostavno rečeno, žene rade ekvivalent cijelog »duha tromjesečja« besplatno. Ta tri mjeseca i 18 dana izgubljenih zbog razlike u zaradi svake godine, nepravedno je. Ona su kočnica jednakosti i konkurentnosti cijele Europe, kaže Carlien Scheele, ravnateljica EIGE-a. »Ekonomija duha tromjesečja«, kako je objašnjeno u izvješću, važna je jer ti izgubljeni mjeseci predstavljaju vrijeme koje nije provedeno s obitelji, u učenju, osposobljavanju ili odmoru. Učinak se povećava i u mirovinama i u životnim primanjima. Indeks prati napredak u šest područja: rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, ocjenjujući učinak na ljestvici od 0 do 100 (što predstavlja potpunu rodnu ravnopravnost). Također prati nasilje nad ženama i ostale nejednakosti, uzimajući u obzir višestruke životne čimbenike poput dobi, seksualne orijentacije, invaliditeta ili migrantskog podrijetla.

Kada je riječ o radu, indeks pokazuje da zaposlenost žena raste, ali malo ih dolazi do rukovodećih, ICT ili bolje plaćenih pozicija. Dok roditeljstvo unapređuje karijerne izglede muškaraca, ono ograničava žene. Osim što zarađuju 77 posto zarade muškaraca, što je ipak povećanje sa 69 posto iz 2015., žene u partnerskim zajednicama zarađuju u prosjeku 30 posto manje od svojih partnera. Isto tako, u pogledu znanja treba istaknuti kako mlade žene nadmašuju muškarce u visokom obrazovanju, ali se usmjeravaju u »zanimanja skrbi« poput obrazovanja, zdravstva ili socijalnog rada, koja su obično podcijenjena te nude ograničene mogućnosti za vodstvo i dobre plaće.

Neravnopravne u moći

Žene također i dalje preuzimaju većinu neplaćenog rada i kućanskih poslova, što ograničava njihovo sudjelovanje u slobodnim i javnim aktivnostima. Moć kao pokazatelj rodne ravnopravnosti u donošenju odluka u politici, ekonomiji i društvu glavni je pokretač napretka u indeksu od 2020. godine. Unatoč tim pomacima, i dalje je riječ o području s najnižim rezultatom (40,5) zbog ustrajnih nejednakosti. Zdravlje je područje indeksa s najvišom ocjenom – 86,2 no napredak je stagnirao, a nejednakosti i dalje postoje – vezano uz zdravstvena ponašanja i broj godina zdravog života, posebno za žene s nižim obrazovanjem. Muškarci po njima zaostaju i u usvajanju zdravijih navika, primjerice u pogledu pušenja i konzumacije alkohola.

Hrvatska ima najviši plasman (6. mjesto) u području slobodnog vremena za druge aktivnosti (indeks 69,6). Najviše prostora za poboljšanje kod nas leži u području moći. Taj rezultat prije svega se odnosi na društvenu moć. Hrvatska bilježi najveće poboljšanje u području novca. U području zdravlja uočen je pak korak unatrag.

EU indeks također otkriva da je nasilje nad ženama i dalje rašireno i često neprijavljeno, a podaci ukazuju na alarmantan udio od 31 posto žena koje su doživjele fizičko ili seksualno nasilje u odrasloj dobi – s većom izloženošću među ženama mlađima od 45 godina.

Kada se analiziraju samo podaci za Hrvatsku, najveća razlika u odnosu na prosjek cijelog EU-a je u stavovima o zaradama. Da muškarci zarađuju više jer su njihovi poslovi još uvijek zahtjevniji smatra 45 posto žena u Hrvatskoj, dok je u cijelom EU-u to stav 36 posto žena. Da su muškarci prirodno manje sposobni od žena za obavljanje kućanskih poslova u Hrvatskoj smatra 56 posto žena, a na razini EU-a njih 49 posto.

Sporo napredovanje Europe

Europa je napredovala, ali presporo. Indeks pokazuje da je više žena zaposleno, ali nedovoljno njih u dobro plaćenim poslovima ili tamo gdje se donose proračuni. Moramo ostvariti jednaku plaću, izgraditi sustave skrbi koji nisu samo usmjereni na oslobađanje ženskog vremena, već i na pravednu podjelu obaveza s partnerima. I postaviti ciljeve u vodstvu koji će ženski potencijal pretvoriti u moć. Tako prelazimo s napretka na papiru na rodnu ravnopravnost u životima ljudi, rekla je Scheele.