Inovativnost i imidž Hrvatske prva je knjiga dr. sc. Doris Vukšić, u kojoj autorica navodi kako Hrvatska, bez obzira na brojne hrvatske inovatore i izume kroz povijest te snažan inovacijski potencijal brojnih hrvatskih suvremenih rješenja, ne koristi dovoljno vlastitu inovativnost u kreiranju imidža zemlje.

Također, kao znatne prepreke inovativnosti možemo istaknuti hrvatsku birokraciju, regulative, dugotrajan proces pokretanja poslovanja te slabo učinkovit pravni sustav. No, Vukšić smatra i da postoji snažan inovacijski potencijal u Hrvatskoj te ističe da je kroz prethodna tri kvartala vidljiv znatan porast ulaganja i priljeva stranog kapitala u sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

O svemu tome razgovarali smo s autoricom koja, kaže biografija, radi u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, gdje koordinira komunikacijske aktivnosti, a radi i kao komunikacijski korespondent Europske poduzetničke mreže u Hrvatskoj te na trima europskim projektimaa za znanost i inovacije.

(Ne)prepoznat potencijal

U uvodu knjige spominjete da ste proveli istraživanje te kako javnost ne povezuje inovativnost s imidžom Hrvatske?

– Istraživanjem sam željela ponuditi primjenjive prijedloge za poboljšanje i unaprjeđenje korištenja inovativnosti u kreiranju imidža Hrvatske kroz kritički pristup te opisivanje i tumačenje iskustava.

Kroz kvantitativno istraživanje provedena je anketa na slučajnom uzorku od tisuću stanovnika Hrvatske, dok je za kvalitativno istraživanje odabran namjeran, prigodni, uzorak od dvadeset međunarodnih stručnjaka koje odlikuju znanje, uspjeh, talent i iskustvo na području inovativnosti i imidža: poduzetnici, inovatori, znanstvenici, predstavnici veleposlanstava, stručnjaci za komunikaciju, novinari i drugi.

Rezultati istraživanja pokazali su kako ispitanici inovativnost shvaćaju kao vrlo važno obilježje imidža neke zemlje, ali je ne povezuju s imidžom Hrvatske koji se, prvenstveno, poistovjećuje s turizmom i uspjesima sportaša. Inovativnost, znanost i visoka tehnologija u najmanjoj mjeri predstavljaju imidž Hrvatske.

Čak više od petine ispitanika nije se moglo dosjetiti niti jednog hrvatskog izumitelja i izuma. Samim time, stav ispitanika o imidžu Hrvatske kao zemlje koja ne koristi dovoljno inovativnost u kreiranju imidža, proizlazi isključivo iz nedovoljne kapitalizacije hrvatske inovativnosti, odnosno slabe iskorištenosti inovacijskog potencijala i općenito niske razine informiranosti javnosti o hrvatskoj inovativnosti.

Tako hrvatski inovacijski potencijal ne ostaje samo neiskorišten u kreiranju imidža Hrvatske kao inovativne zemlje, već kod većine hrvatskih građana ostaje i neprepoznat.

Koliku ulogu u privlačenju investitora ima imidž Hrvatske, a koliku birokracija, slab pravni sustav i sustavna nesklonost poduzetništvu? Nije li rješavanje tih problema preduvjet da možemo govoriti o stvaranju imidža?

– Apsolutno, bez povoljnih ekonomskih pokazatelja inovativnosti, ne može se uživati imidž inovativne zemlje. S obzirom na ekonomske pokazatelje, uteg hrvatskoj inovativnosti, a time i rastu gospodarstva, predstavlja manjak stranih ulaganja i dostupnosti rizičnog kapitala te niska razina tehnološke svjesnosti.

No svojom knjigom dokazujem kako meka moć Hrvatske leži upravo u komunikaciji njezine vlastite inovativnosti, odnosno kako Hrvatska može svoju inovativnost opravdano brendirati na trima ključnim područjima – izumiteljske tradicije koja je već ukorijenjena u hrvatski identitet, povoljnih ekonomskih indikatora inovativnosti te snažnog inovacijskog potencijala.

Jačanjem svijesti javnosti o hrvatskom inovacijskom potencijalu usporedno raste i percepcija ulagača o hrvatskim inovacijama, znanosti i tehnologiji.

Upravo ulaganjem u inovativne projekte, stvaranjem povoljnog poduzetničkog okruženja i razvojem kulture inovacija za daljnji razvoj inovativnosti, Hrvatska može jačati svoj inovacijski potencijal, osigurati rast gospodarstva i pozicionirati se na globalnoj karti inovativnosti.

Umjereni inovator

Smatrate da je Hrvatska tradicionalno izumiteljska zemlja?

– Hrvatska inovativnost kroz povijest većinom je bila vezana za određene izume i izvanredne intelektualce, znanstvenike i izumitelje koji su se borili dokazati hrvatsku izvornost i autorstvo vlastitih izuma.

Pojedini izumi nisu doživjeli svjetlo dana, ostali su zabilježeni tek kao prijavljena tehnička rješenja i patenti, često daleko od šire upotrebe, tržišta i komercijalizacije.

Kako bi se pojedini izumitelji i njihovi izumi nedvojbeno pripisali Hrvatskoj, potrebno je sustavno i koordinirano podizati svijest javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima s ciljem razotkrivanja hrvatskog identiteta kao domovine izumiteljskog talenta i svjetskih uspjeha njezinih velikana.

Upravo pričanjem priča o vrhunskim pojedincima koji su svojim izvanrednim izumima obilježili hrvatsku, ali i svjetsku povijest, komunikacijske poruke dobivaju zanimljiv sadržaj čime se ujedno i jača imidž Hrvatske kao zemlje koja tradicionalno »živi« inovativnost.

Jedan od praktičnih prijedloga jest učiniti Teslu, Penkalu, Boškovića, Vrančića, Lupisa, Vučetića, Mohorovičića, Puratića i brojne druge perjanice hrvatske inovativnosti – ambasadorima hrvatske inovativnosti i na njima temeljiti stratešku komunikaciju zemlje.

Kakvo je stanje danas? Prema statistikama zaključujete da je Hrvatska umjereni inovator.

– Prema The European Innovation Scoreboard 2019, Hrvatska je u kontinuiranom porastu u odnosu na prosjek EU-a u 2011. godini, sa značajnijim povećanjem u 2018. godini, u odnosu na 2017. godinu.

Hrvatska je najveći uspjeh pokazala kroz indikatore stvaranja poduzeća, jačanja ukupne poduzetničke aktivnosti, infrastrukturu, potpore inovativnom procesu i učincima znanja i tehnologije.

Prema provedenoj analizi godišnjih izvještaja GII, odnosno The Global Innovation Rankings and Report 2007 – 2017, može se zaključiti kako se Hrvatska u promatranom razdoblju nalazila u svojevrsnoj zlatnoj sredini inovativnijih zemalja svijeta.

Hrvatska je najbolji rezultat postigla 2013. godine, zauzimajući čak 37. mjesto, dok je u razdoblju od 2010. do 2017. godine Hrvatska držala određenu konstantu oko 40. mjesta.

Prema Bloomberg Innovation Indexu 2020, Hrvatska presporo napreduje u odnosu na druge zemlje – u 2020. godini zauzela je tek 45. poziciju od ukupno 60 njih, no rezultati s kraja 2020. i početka 2021. pokazuju izniman uspjeh Hrvatske u visokoj tehnologiji.