Domovinski pokret ishodio je od HDZ-a izmjene Zakona o grobljima, koje će omogućiti uklanjanje nadgrobnih spomenika nepoćudnih zato što veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku.

Trenutačno je, nakon što je Sabor usvojio taj zakon, Domovinski pokret u kampanji za njegovu primjenu. Dužnosnici DP-a već su u tri županije, Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj, podnijeli zahtjev za rušenje nekih od tih spomenika, a hoće li do toga doći, ovisi o HDZ-u koji je vladajuća stranka u ovim županijama i upravlja nadležnim odjelima.

HDZ će, znači, morati, između ostalog, odlučiti i je li u Hrvatskoj zabranjena uniforma JNA, odnosno smije li se ona u bilo kojem obliku nalaziti na nadgrobnom spomeniku čovjeku koji je u njoj poginuo u ratu koji je trajao od 1991. do 1995. Jer, DP-ovcima su u selu Žagrović pokraj Knina dva spomenika sporna upravo zbog uniforme »okupatorske vojske«.

Sporni Rašuo

Domovinski pokret je tako pokrenuo proceduru za micanje spomenika ispod kojeg je pokopan major JNA Milivoj Rašuo, rođen u Žagroviću 1960. Završio je Vojnu akademiju kopnene vojske, služio je u Sloveniji i Srbiji, a u rujnu 1991. premješten je u Knin. Rašuo je, zapovijedajući postrojbom specijalne policije Krajine, poginuo u lipnju 1992. u Bosanskoj Posavini, tijekom operacije »Koridor 92«, koje je cilj bio spajanje dva dijela Republike Srpske. Na grob mu je postavljeno poprsje i na njemu je on, može se zaključiti, u uniformi JNA, iako nema petokrake ni drugih oznaka. Ali, to je Domovinskom pokretu dovoljno da traži rušenje Rašuovog spomenika. Doduše, piše još na njemu ćirilicom »Treba služiti časti i imenu, neka bude borba neprestana, neka bude što biti ne može«, ali taj se tekst valjda nikako ne može shvatiti kao veličanje velikosrpske ideologije.

Drugi spomenik u Žagroviću koji je zapeo za oko dužnosnicima Domovinskog pokreta pripada Stevanu Zelembabi, on je na njemu nacrtan u uniformi JNA, uz natpis »Poginuo za otadžbinu«. Bilo je u prošlosti u Hrvatskoj inicijativa za zabranu crvene petokrake, primjerice zastupnik DP-a Stipo Mlinarić je jednom za to skupljao potpise u Saboru. No, dosad nije na ovaj način problematizirana i uniforma koju su nosili i skoro svi Hrvati rođeni 1972. i stariji. Postoje u Hrvatskoj i nadgrobni spomenici na kojima su pokojnici u toj uniformi, a oni su preminuli prije 1991., ali njihovo uklanjanje Domovinski pokret još ne traži.

Kada je u listopadu počeo rad na Zakonu o grobljima, povod su bile isključivo neprimjerene poruke na spomenicima. Posebno ona na pravom mauzoleju Vukašina Šoškoćanina u Borovu, u kojoj se govori o srpskoj zemlji, srpskim borcima, srpskoj zastavi… Ovaj je spomenik bio zbilja provokativan, pa je i predsjednik Zoran Milanović tvrdio da mu nije mjesto u Borovu.

Odluka neobvezujuća

Između dva zakonska čitanja pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter imala je prigovor na preširoku definiciju kakvi nadgrobni spomenici nisu dopušteni, ali u konačnici ta odredba nije značajnije mijenjana i u konačnoj verziji spomenici ne smiju »vrijeđati vrijednosti obrambenog Domovinskog rata ili na bilo koji način veličati agresiju na Republiku Hrvatsku ili oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata ili sudionike u toj pobuni«. Predstavlja li i uniforma JNA uvredu za Domovinski rat, kao i veličanje agresije na Hrvatsku? Stav o tome će zauzeti HDZ, premda ta stranka nije još iznijela zahtjev za rušenje niti jednog nadgrobnog spomenika. Pobrinuo se za to njezin koalicijski partner Domovinski pokret. HDZ-ovi župani u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji imenovat će povjerenstva u kojima će biti najmanje po jedan povjesničar, povjesničar umjetnosti, arhitekt i pravnik. Nadležni županijski odjel moće će od tog povjerenstva zatražiti očitovanje o tome jesu li spomenici neprihvatljivi DP-u doista protuzakoniti, ali to mišljenje nije obvezujuće.

U slučaju rješenja o uklanjanju nadgrobnog spomenika, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje vodi potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić, drugostupanjsko je tijelo koje bi odlučivalo o žalbi. Može se pretpostaviti da bi se Bačić o ovako krupnoj stvari, kao što je zabrana uniforme JNA, konzultirao i s premijerom Andrejom Plenkovićem. Grob majora Rašua i dalje će krasiti njegova bista na kojoj je u toj uniformi ako HDZ odbije DP i solidarizira se sa SDSS-om, koji se snažno protivio donošenju ovog zakona.

– Događa se sve ono što smo predvidjeli u saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o grobljima. Pitanje je ima li ovome kraja, odnosno što bi bio kraj. U Hrvatskoj je danas sve sporno osim »Za dom spremni«. Nama je najvažnije da se sačuva dostojanstvo grobnih mjesta i mrtvih, kao i onih koji imaju pravo na sjećanje na svoje mrtve, rekao nam je jučer predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.

Pupovac: Sve je sporno osim »ZDS-a«

– Ministar Bačić je u nekoliko navrata rekao da ćirilica na spomeniku ne smije biti povod za njegovo uklanjanje. Držimo se toga, ali, naravno, ne možemo biti sigurni hoće li doista biti tako. Što se uniforme JNA tiče, postoje u Hrvatskoj čitava groblja poginulih stranih vojnika s različitim simbolima, austrougarskih, njemačkih, talijanskih. Primjenuju se u vezi s tim neki standardi i trebalo bi ih se općenito poštovati. Ali, u situaciji kada je sve sporno osim »ZDS-a«, teško je razgovarati o uniformi pripadnika JNA sahranjenog na prostoru Hrvatske, rekao nam je predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.