Foto Arhiva/NL
Smanjuje se potrebna edukacija, ali i drastično reže lista zaštićenih lokaliteta na kojima mogu voditi samo domaći vodiči. Čak ni UNESCO-ova lista nije kriterij za zaštićeni lokalitet, pa je nejasno što je cilj novih pravilnika
povezane vijesti
RIJEKA – Otvaranje tržišta Hrvatske stranim turističkim vodičima, uz dvije godine pandemije, a sada i neizvjesnost vezanu uz eskalaciju ratnih sukoba u Ukrajini, pred hrvatske turističke vodiče stavlja novi izazov u ovoj, još jednoj izazovnoj godini. Naime, očekuju se promjene što se tiče edukacije, a tu je i već neko vrijeme aktualno pitanje zaštićenih lokaliteta kao jedinih mjesta na kojima stranci neće moći voditi goste, već isključivo turistički vodiči koji su se educirali u Hrvatskoj.
A čija je lista prilično kratka.
Kristina Nuić Prka, predsjednica Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske, pojasnila je kako se te izmjene donose u okviru nacrta Pravilnika o edukaciji vodiča i nacrta Pravilnika o zaštićenim lokalitetima.
Škola nije bitna
– Što se tiče edukacija, prije nekoliko godina pokojni je europarlamentarac Ivica Tolić uputio upit Europskoj komisiji koji se odnosio na edukaciju turističkih vodiča i dobili smo konkretan odgovor da je edukacija isključivo u nadležnosti država članica. Radi se o tome da smo kod pisanja nacrta Pravilnika inzistirali na implementiranju europske norme koja garantira određenu kvalitetu obrazovanja turističkih vodiča.
Mi sada, kada zbrojite opći i posebni dio, imamo oko 930 sati edukacije te smo i naspram postojećeg sustava zahtijevali poboljšanje edukacije. Unatoč zahtjevima vodiča, prema novom bi se to svelo na 430 sati, dakle, upola manje. Da ironija bude veća, uz ovakvu predloženu listu lokaliteta de facto ostaje nužnost polaganja samo općeg dijela od predloženih 110 sati za cijelu Hrvatsku. Europska norma, pak, govori o najmanje 600 sati edukacije.
Uvijek se govori da se od strane konkurencije možemo zaštititi kvalitetom, no kako ćemo postići kvalitetu kada nam se prema prijedlogu snižava propisan broj sati edukacije, kazala je Nuić Prka, te dodala kako su u zajednici inzistirali i da uvjet za pristupanje ovoj edukaciji bude najmanje četverogodišnja srednja škola, no taj prijedlog nije prihvaćen.
Navela je i kako im je na sastanku radne grupe predstavljeno da u ispitnim komisijama neće biti vodiči, već će tu biti predstavnici TZ-a. Međutim, po novom, direktori TZ-ova ne moraju imati ni dana staža u turizmu.
Kulturna baština
– Ako imate direktore koji ne moraju imati ni dana staža u turizmu, onda vi i za one ispod njih morate sniziti kriterije. Kako će onda oni nama govoriti o kvaliteti, ukazala je Nuić Prka. Istaknula je kako su u Zajednici šokirani i svime što se događa oko zaštićenih lokaliteta. Naime, unatoč činjenici da su vodiči već predlagali restriktivnu listu lokaliteta uz studiozna obrazloženja zaštite svakog pojedinog prijedloga za koja su tražili i pomoć konzervatora, prijedlog nacrta koji su dobili ima potpuno drukčiji sadržaj. Na ovu listu, naime, ne može ući, primjerice, UNESCO-ova baština!
Crne slutnje stručnjakaRadi se o nacrtu prijedloga te su i predstavnici Ministarstva turizma i sporta na sastanku rekli kako također smatraju da listu treba doraditi te da se radi o prijedlogu Ministarstva kulture i Ministarstva hrvatskih branitelja. Turistički vodiči se ipak nadaju kako će se ovaj put prihvatiti prijedlozi struke koje su opširno argumentirali izvješćem Europske komisije, Rezolucijom o strategiji održivog turizma Europskog Parlamenta, usporedbom testa proporcionalnosti svih država članica, sudskom praksom Europskog suda te drugim europski normama. Nažalost, poučeni iskustvom pri donošenju samog Zakona o pružanju usluga u turizmu u kojem nijedan njihov zahtjev nije bio prihvaćen, spremni su, kažu, za najgori scenarij, rekla je Kristina Nuić Prka. |
– Rečeno nam je kako to ne može biti zaštitni mehanizam prema Europskoj komisiji. Jedini argument na koji su nam rekli da se možemo pozvati kod definiranja zaštićenih lokaliteta su takozvana osjetljiva pitanja, odnosno Drugi svjetski rat i Domovinski rat, koje smo umjesto samih ministarstava sami isticali kao zaštitni kriterij te nedovoljno poznatu vrijednu kulturnu baštinu, pojasnila je Nuić Prka, dodajući kako su se vodiči u svom opsežnom očitovanju na prijedloge nacrta Pravilnika pozvali i na kriterij ostvarenja cilja zaštite i odgovarajućeg uvažavanja kulturnog, povijesnog, arheološkog i umjetničkog nasljeđa koje je Europski sud priznao kao opravdane razloge od javnog interesa.
Civilizacijska sramota
– Ovo je civilizacijska sramota, da ljudi koji su od struke ne žele zaštititi svoju baštinu i povijest. To za vodiče znači da, osim na tom malom broju lokaliteta, svugdje drugdje turiste mogu voditi stranci bez ikakve edukacije, pojasnila je predsjednica Zajednice. Naime, predloženi Pravilnik o popisu zaštićenih lokaliteta Hrvatsku dijeli na četiri regije, a ne više županije, pa tako regija IV. obuhvaća Istarsku, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku i Karlovačku županiju.
U PGŽ-u su na listi katedrala sv. Vida, trsatski Kaštel, kao i Franjevački samostan s crkvom Gospe Trsatske, franjevački kompleks na Košljunu, crkva sv. Lucije s benediktinskom opatijom u Jurandvoru, sustav bedema s Kaštelom u Krku, katedralni kompleks crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, crkve sv. Kvirina i sv. Margarete u Krku, franjevački samostan sv. Marije u Glavotoku, katedrala Uznesenja Marijina u Osoru, katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rabu te rapske crkve sv. Ivana Evanđelista, sv. Andrije Apostola te sv. Justine, kao i Goli otok. Što bi reć, zaštićenih lokaliteta nema cijela Liburnija, Crikveničko-vinodolska rivijera, osim jednog lokaliteta, ni čitav cresko-lošinjski arhipelag.
Infobox (Okvir):
