Broj zaraženih koronavirusom ponovo je u porastu u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Zarazu uzrokuju nove podvarijante omikrona, a epidemiolozi još uvijek ne mogu sa sigurnošću reći jesmo li na početku novog epidemijskog vala. Hoće li epidemija jačati u turističkoj sezoni te treba li ponovo uvesti protuepidemijske mjere, upitali smo glavnog županijskog epidemiologa dr. Dobricu Rončevića, ujedno i jednog od kandidata za novog ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, ustanove koja nakon dvije i pol godine rada na suzbijanju pandemije COVID-19, mijenja svoje vodstvo.

Povećanje infekcija

– Prerano je za proglasiti ovo novim valom, iako postoji povod za takvo razmišljanje jer je činjenica da se incidencija povećava, a u cirkulaciji su sada novije podvarijante omikron virusa, i to BA.4 i BA.5 podvarijante. Nemamo još potvrdu prevladanja tih varijanti među zaraženima kod nas jer rezultati sekvencioniranja dolaze s vremenskim odmakom od oko mjesec pa i više dana pa nisu odraz trenutačne situacije. No, znamo iz situacije u zapadnoj Europi da su te podvarijante počele prevladavati među zaraženima, što se očekuje i kod nas u sljedećim tjednima. Cirkulacija novih podvarijanti nosi povećanu osjetljivost za zarazu, čak i kod osoba koje su djelomično imunizirane prethodnim preboljenjima. Ta činjenica vjerojatno dodatno doprinosi povećanom broju zaraženih. Ove podvarijante BA.4 i BA.5, prema sadašnjim saznanjima, nešto su sklonije izazivanju srednje teških oblika bolesti koje su manifestirane upalama pluća, što onima koje su primarno uzrokovane koronavirusom, što sekundarnim bakterijskim upalama pluća. To su sve razlozi zbog kojih očekujemo povećan broj osoba koje će imati nešto teži oblik bolesti i koje bi mogle biti kandidati za bolničko liječenje. Stoga se paralelno s incidencijom i brojem aktivnih slučajeva počinje blago povećavati i broj hospitaliziranih. Možda je sretna okolnost da se sve to događa u ljetnoj sezoni, kad su okolnosti za širenje virusa manje pogodne zbog češćeg boravka na otvorenom prostoru i manje osjetljivosti sluznica dišnih organa. Međutim, činjenica da je ljetna sezona, u našim turističkim krajevima znači i povećanu cirkulaciju ljudi koji dolaze iz različitih krajeva, uključujući zapadnu i srednju Europu koja već bilježi povećanje infekcija.

Kako će se dalje razvijati kampanja cijepljenja s obzirom na to da osobama koje su primile treću dozu cjepiva polako istječe njezina zaštita?

– U zemljama Europske unije, administrativno gledano, treća doza, odnosno potvrda o imunizaciji istječe nakon 12 mjeseci od booster doze. No, neke zemlje poput Sjedinjenih Država preporučuju i traže cijepljenje četvrtom dozom već nakon 9 mjeseci od treće. Kod nas je dio ljudi također već cijepljen četvrtom dozom, što je posebno preporučljivo za osobe starije životne dobi i kronične bolesnike, osobe koje borave u domovima ili stacionarnom zdravstvenom smještaju. Proces cijepljenja četvrtom dozom, prema tome, odvija se i kod nas, te se očekuje povećanje interesa kako vrijeme od treće doze odmiče. S obzirom na globalni trend intenziviranja epidemijskog vala, kao i određenih administrativnih zahtjeva u međunarodnom prometu ljudi, općenito je preporučljivo drugo docjepljivanje, odnosno cijepljenje četvrtom dozom, provesti oko devet mjeseci od prvog docjepljivanja.

Maske preporučljive

U Hrvatskoj, ako se izuzmu zdravstvene ustanove, praktički nije na snazi ni jedna protuepidemijska mjera. Treba li s obzirom na porast dnevnih brojki početi razmišljati o njihovom ponovnom uvođenju?

– Može se razmišljati na tom tragu. Općenito nam ograničenja teško padaju, pogotovo zato što je ovo sezona koja bi nam trebala značiti i određeno opuštanje od svega kroz što smo donedavno prolazili vezano uz koronavirus. No, ako bi se ovaj trend nastavio kroz koji tjedan i ako bi situacija u zapadnoj Europi dovela do uvođenja određenih ograničenja ili već poznatih preventivnih mjera, onda bi o tome trebalo početi razmišljati i kod nas. Dakle, moglo bi biti potrebno proširiti uporabu maski, a za ograničenja okupljanja još nema potrebe. I dalje vrijedi preporuka nošenja maski u zatvorenom i u svim situacijama s visokom koncentracijom ljudi, pogotovo kao samozaštitna mjera za osobe starije životne dobi ili slabijeg zdravlja. No, jedna viša razina preporuke ili čak obvezujeće mjere, nešto je što bi eventualno mogao donijeti Nacionalni stožer civilne zaštite.

Pandemija traje već dvije i pol godine, a vi ste kao glavni županijski epidemiolog usko surađivali s prof. dr. Vladimirom Mićovićem koji ide u mirovinu i nakon 22 godine prestaje biti ravnatelj Zavoda. Kakva je bila ta suradnja?

– Ta je suradnja bila izvrsna kroz cijeli niz godina. Zaposlenik Zavoda sam od 2003. godine, a prof. dr. Vladimir Mićović već je tada bio ravnatelj. Naša suradnja je bila pretpostavaka i za vrlo funkcionalnu organizaciju Zavoda u okolnostima pandemije i izvanrednog stanja. Mi smo kao Zavod funkcionirali tako da smo se i organizacijski stalno prilagođavali zahtjevima i okolnostima, a u pandemijskim aktivnostima su sudjelovale sve djelatnosti Zavoda i svi djelatnici. Stvarali smo različite funkcionalne organizacijske jedinice na temelju postojećih resursa i na taj način osiguravali učinkovitost u uvjetima iznimno velikog opterećenja. U tim je trenucima bilo jako važno što imamo potporu svih zaposlenika Zavoda, koji su bili svjesni da pripadaju vrlo izloženoj i važnoj zdravstvenoj ustanovi i imaju veliku odgovornost pred zajednicom. Zbog toga smo svi zajedno bili spremni predati se i podrediti javnoj misiji i izdržati sve ovo vrijeme. Upravo na tome jedinstvu i posvećenosti je cijeli svoj radni vijek čelnika Zavoda radio ravnatelj, prof. Mićović.

Zdravstveni izazovi

I sami ste se kandidirali za ravnatelja. U kojem smjeru treba voditi Zavod s obzirom na to da pandemija nije prestala, a globalne okolnosti također se ne bi mogle nazvati redovnima te se čini da će javno zdravstvo postajati sve potrebnije zajednici?

– Zavod i dalje treba odgovarati svim zahtjevima koji se pred njim postavljaju kao ustanovom sa specifičnom ulogom unutar zdravstvenog sustava i dijelom hrvatske mreže zavoda za javno zdravstvo. Specifično se baveći preventivnim i populacijskim zdravstvenim i zdravstveno-ekološkim djelatnostima, Zavod se mora kontinuirano prilagođavati novim zdravstvenim izazovima kao što je i aktualna pandemija, ali i posebnostima populacije i okruženja u svim pojedinim dijelovima Primorsko-goranske županije. Kao i do sada, Zavod treba težiti izvrsnosti i inovativnosti te osiguravati nadstandard na području svojega djelovanja. Na to su građani naše županije navikli, a po tome je Zavod postao poznat i znatno šire, dokazavši se uspješnim u radu i upravljanju tijekom pandemije. I dalje Zavod treba ostati na tragu iznimno bogatog nasljeđa preventivne i populacijske medicine županije i Hrvatske u cjelini, kako bi na najbolji način služio zdravlju i kvaliteti života stanovništva, kao i suradnicima u zdravstvu, socijalnoj skrbi, odgoju, obrazovanju, sportu, upravi i gospodarstvu.