SABORSKA RASPRAVA

Do 2030. Hrvatska planira izgraditi minimalno 11 punionica za ukrapljeni prirodni plin: Upitni kriteriji za izbor lokacija

Hina

Snimio Sergej Drechsler

Snimio Sergej Drechsler

 Po kojim bi se kriterijima otvorilo 11 novih lokacija, upitao je  Zvonimira Troskota (Most) u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin



ZAGREB – Zastupnici HDZ-a ne vide ništa spornog u prijedlogu zakona kojim se do 2030. planira izgradnja minimalno 11 punionica za ukapljeni prirodni plin (UPP), no oporba je u srijedu u Saboru navela da se ne zna kako će se lokacije odabrati, a muči ih i način izvlašćivanja nekretnina za gradnju.


Po kojim bi se kriterijima otvorilo 11 novih lokacija, upitao je  Zvonimira Troskota (Most) u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin.


U obrazloženju izmjena se navodi da je osnovno pitanje koje se namjerava urediti izbor optimalne lokacije za gradnju UPP, ali se u samom prijedlogu to ni jednom ne spominje, kazala je SDP-ova Mirela Ahmetović, upitavši vladajuće – „jeste li se predomislili u hodu“?




Oporbu muči i odredba po kojoj se nekretnine potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP umjesto u korist države, izvlašćuju u korist tvrtke LNG Hrvatska.


Zašto izvlaštenje ne ide u korist države, nego društva LNG kojem se suvlasnici sutra mogu promijeniti, pita Anka Mrak Taritaš (Glas) i ocjenjuje da „to nije dobro, i u konačnici je opasno“.


Ahmetović dodaje kako zakon omogućuje Vladi da promijeni vlasničku strukturu tvrtke LNG Hrvatska, kada god hoće. „Može ju, primjerice, prodati MOL-u, a on neće investirati u ovaj biznis, ako nema vlasništvo nad zemljištem“, kaže zastupnica.


To je poznati recept da ono što je bilo javno, postane nečije i privatno, ustvrdila je Sandra Benčić (ZLB).


Milatić: Jasan stav Vlade


Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić otklanja dojam kako predloženi zakon omogućava privatizaciju državne imovine. Ovaj zakon se bavi mjestima za distribuciju UPP, prevedeno, bavi se benzinskim postajama za UPP, ističe.


Jasan je stav ove Vlade da se sve što je državno ne prodaje, rezolutan je državni tajnik.


I Miro Totgergeli (HDZ) odbacuje oporbene tvrdnje, naglašava da je HDZ-ova vlada okončala 40 godina duge rasprave o potrebi LNG-a. Sada imamo ono što mnoge druge države nemaju, kazao je HDZ-ov zastupnik. Naglašava kako je nužno razvijati infrastrukturu za punionice za UPP koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, kao i plovnih objekata.


Totgergeli: SDP je tvrdio da će plutajući LNG terminal biti gubitak za državu


Totgergeli je podsjetio SDP da je kod donošenja zakona o gradnji plutajućeg LNG terminala govorio kako će to biti gubitak za državu koji će plaćati građani, da Hrvatska neće imati nikakve potrebe za plinom sa LNG-a, jer je ruski jeftiniji.  „Pitam se, nije li vas sram“, rekao je zastupnicima SDP-a.


Josip Borić (HDZ) naveo je kako je SDP-ova zastupnica Ahmetović izjavljivala – „krene li gradnja terminala, bager će prvo morati pregaziti mene“, te je upitao i tko je desetljećima uzimao provizije da tog terminala ne bude?  „Jesu li to oni koji su 2012. letjeli u Katar na veliko gospodarski forum“, upitao je Borić.


Iako drži da sam zakon „ima dosta upitnika“, Marko Milanović Litre (HS) suglasan je da je LGN terminal na Krku omogućio Hrvatskoj da potencijalno postigne stratešku prednost u odnosu na druge države oko nas, i da postanemo čvorište za ovaj dio Europe.


Opskrba energijom mora biti sigurna, stabilna i dostupna, naglasio je zastupnik HS-a.