Foto Davor Puklavec/PIXSELL
Državni zavod za statistiku izvijestio je kako je samopopisano više od milijun i šesto tisuća građana, a Krištof misli da je čak moglo biti i više samopopisanih.
povezane vijesti
- Novi podaci Popisa stanovništva. Hrvatska ima milijun umirovljenika, dok broj radno aktivnih osoba – pada
- Izašli su novi podaci o (ne)zaposlenosti u Hrvatskoj, na zavodima je oko 102 tisuće ljudi
- Hrvatska dobiva Registar stanovništva. Na jednom mjestu svi vaši podaci, od OIB-a preko stana do – partnera
Bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof za Televiziju N1 govorio je o trenutnom popisu stanovništva u Hrvatskoj.
Državni zavod za statistiku izvijestio je kako je samopopisano više od milijun i šesto tisuća građana, a Krištof misli da je čak moglo biti i više samopopisanih.
“Mislim da bi bilo i više da se u nedjelju nisu dogodili problemi. Bilo je za očekivati da će u doba pandemije u kojem svi funkcioniramo digitalno biti veliki interes za samopopisivanje. Greška je što sustav to nije predvidio. Danas se mogu jednostavno zakupiti računalni kapaciteti da izdrže ove velike udare i ogroman broj korisnika u isto vrijeme. Velika je šteta što se sustav nije adekvatno dimenzionirao. Mislim da nikad nećemo saznati koliko se točno osoba moglo samopopisivati da je sustav bio napravljen kako treba”, rekao je.
Misli da na broj samopopisanih nisu utjecale poteškoće koje su izbile prvog dana.
“Sve osobe koje su se htjele popisati prvi dan su se uspjele popisati. Prvi dan je mogla biti dobra indikacija da sustav neće izdržati tu navalu zadnji dan”, kazala je.
Kaže da je popis glavna aktivnost svih statističkih ureda i da od trenutka kad prethodni popis završi se treba krenuti u neke aktivnosti za sljedeći popis.
“Nadam se da ćemo dobiti kvalitetne administrativne podatke. Jasno je komunicirano da se popis neće koristiti za druge svrhe, nije dovoljno komunicirano da se svi trebaju popisati stvarno gdje borave, a ne gdje im je adresa na osobnoj iskaznici”, rekao je.
Krištof napominje kako ovaj način popisivanja povećava mogućnost da se ljudi ne popišu tamo gdje borave i da se zato i koristi sustav kodova.
