Fiktivne tvrtke vrte milijune

Zlato, skupi satovi i gomila keša blokirani u sefu u Rijeci: Kako su krakovi talijanske mafije doprli i do – Praputnjaka

Orjana Antešić

Ilustracija iStock

Ilustracija iStock

I dalje izostaje precizan odgovor kako mutni poslovi s druge strane Jadrana završe u našoj zemlji, a da za slučajeve saznamo tek nakon što talijanske vlasti počnu s istragama i hapšenjima



RIJEKA – Fiktivne tvrtke u vlasništvu talijanskih državljana preko kojih se u kratkom razdoblju od jedne ili dvije godine okrenulo na stotine i stotine milijuna kuna, sve su češća tema domaćih medija, ali i dalje izostaje precizniji odgovor postoji li i koja je to rupa u hrvatskom poreznom i kontrolnom sustavu financijskog sektora zbog koje se sumnjivi poslovi i kapital s druge strane Jadrana sve češće usmjerava prema Hrvatskoj.


Za ovake slučajeve doznaje se post festum, nakon što talijanske vlasti krenu s istragama i hapšenjima ili nakon što ih pod povećalo izbaci bilo službena Finina lista tvrtki s najvećim zabilježenim prihodom, ili pak lista poreznih dužnika slijedom koje se ispostavi da je, primjerice, samo šest takvih tvrtki s jednim ili nijednim zaposlenim ostalo dužno hrvatskom državnom proračunu više od 200 milijuna kuna na račun neplaćenog poreza.


Blokada imovine


Županijski sud u Rijeci koncem prošlog mjeseca, postupajući po nalogu koje su ovdašnjim istražnim vlastima stigle od talijanskog državnog tužiteljstva pri sudu u Milanu, donio je privremenu mjeru osiguranja oduzimanja imovinske koristi od talijanskog državljanina Alessandra Magnozzija, kojeg tamošnja policija i tužiteljstvo sumnjiči da je na čelu kriminalnog udruženja povezanog s talijanskom mafijom ‘Ndrangheta.




O djelu i liku Magnozzija u našim se medijima pisalo početkom godine, nakon što su talijanski istražitelji otkrili da novi krak kalabrijske mafije i njihov ilegalni biznis vodi do Hrvatske. Prema pisanju talijanskih medija, osim klasičnih mafijaških financijskih prevara, ekipa se bavila i lažiranjem poslovanja telekomunikacijskih usluga, mahom Voip tehnologije. Sumnjiči ih se da su ispostavili račune za fiktivne usluge u vrijednosti 160 milijuna eura i pritom utajili porez od 34 milijuna eura.


Akciju je vodila poznata antimafijaška tužiteljica iz Milana Alessandra Dolci, koja je proslijedila zahtjeve za pretragu hrvatskim, ali i kolegama iz Švicarske. Mediji su prenijeli da su financijske malverzacije Magnozzija i skupine za koju se sumnjiči da joj je bio na čelu opisane na 270 stranica istražnog zahtjeva. U ovaj ilegalni biznis, prema pisanju medija, bilo je uvučeno najmanje 17 ljudi, koji su također uhićeni, a najvećim se dijelom radilo o onima koji su od Magnozzija ili njemu bliskih pripadnika ‘Ndranghete posudili novac te su na kraju bili prisiljeni raditi za mafiju.


Poslovanje u Rijeci


Kako god da bilo, u domaćim medijima osvanule su fotografije zgrade u zagrebačkoj Ulici grada Mainza na kojoj se vode sjedišta Magnozzijeve i tvrtke Clavoip preko koje se, prema dostupnim podacima, okrenuo najveći novac iz tih financijskih malverzacija, čak 337 milijuna kuna, koliko je prikazano prihoda samo u 2017. godini. Prema podacima iz sudskog registra i s Poslovna.hr, sam Magnozzi vlasnik je jedne tvrtke u Hrvatskoj, Safety Secure, ali nije vidljivo da su se preko nje okretali tako ekstremne svote, niti su u ovom trenutku njezini računi u blokadi.


Osim Clavoipa, istražitelji su u vezu s tim mafijaškim prevarama povezali i tvrtku Europski brendovi i licence, u kojoj se kao vlasnica vodi Lorena Lepera, navodno Magnozzijeva partnerica. Potonja je u blokadi već više od godinu dana, dok su računi Clavoipa, u kojoj se od osnivanja kao vlasnik i direktor vodi izvjesni Claudio Ciutti, blokirani u listopadu ove godine. Obje su tvrtke inkriminirano poslovanje imale dok su bile registirane na području Rijeke i okolice, gdje su se u više navrata selile.


Zanimljivo je da su se paralelno mijenjali i osobni podaci njihovih vlasnika i direktora, pa je tako talijanska adresa Lepere zamijenjena onom u Kastvu, a i Ciutti se u sudskom registru vodi kao žitelj Praputnjaka. Upada u oči i da su obje tvrtke svoje zadnje izvješće predale Fini za 2018. godinu, i da su za tu godinu svi financijski pokazatelji poslovanja za obje tvrtke bili uvlas isti, do u kunu, što teško da se može pripisati slučajnosti.


Kastavska adresa


Zadnja adresa s kojom se Magnozzi prijavio u sudskom registru također je u Kastvu. Prema dostavljenim financijskim podacima, Safety Secure zadnje dvije godine posluje s gubitkom, koji se lani penjao na 1,3 milijuna kuna dok je prihod, u usporedbi s onim iznosima koji su se okretali preko prethodne dvije, minoran – 328.000 kuna, dok je u 2018. godini bilo prijavljeno – 0 kuna. Mediji su prenijeli da je u sefu jedne riječke bankarske poslovnice Magnozziju nađena i blokirana pozamašna količina zlata, skupih satova, ali i keša u raznim valutama, u ukupnoj vrijednosti oko 400.000 kuna.


Tvrtka koju je Magnozzi osnovao u travnju 2018. godine u Hrvatskoj originalno se zvala Sefty, pola godine kasnije preimenovana je u Safety Secure, a od početka ove godine za osobu ovlaštenu za zastupanje vodi se jedan hrvatski državljanin, i to s prebivalištem u Rožmanićima u Kostreni. Izvjesni je prošle godine otvorio dvije tvrtke s 20 kuna temeljnog kapitala, oba j.d.o.o. na istoj su adresi u Mihanovićevoj u Rijeci.


Jedna od tvrtki, Jaguar, prema podacima Poslovna.hr, lani je prikazala 600.000 kuna prihoda i gubitak od 36.000 kuna, a račun joj je blokiran prije nešto manje od mjesec dana.